Evropa i imigranti. Problem budućnosti ili ne

[Mutevelija]

Četrnaestog kolovoza 1715. osmanska vojska poražena je kod Sinja. U slavu tog događaja obilježava se Sinjska alka prve nedjelje u kolovozu svake godine.


Bitka se odigrala u sklopu Osmansko-mletačkog rata, povijesno nazivan i Mali rat, koji je trajao četiri godine, a započeo je i završio bitkom za Sinj. Naime, Osmanlije su odlučile vratiti izgubljene položaje u Dalmaciji te su krenuli iznenadnim jurišom preko planine Kamešnice. Prva na udaru našla se Cetinska krajina i grad Sinj. U sinjsku tvrđavu zatvorilo se oko 700 dobro naoružanih branitelja.

Osmanske snage, njih oko 60 tisuća, opkolile su Sinj osmog kolovoza, a tjedan dana kasnije krenuli su u odlučujući juriš. Ipak, branitelji su uspjeli odbiti neprijatelja te su nakon tri sata žestokih borbi Osmanlije podvile rep te pobjegli preko Cetine. Iste noći povukli su se prema Livnu ostavivši iza sebe 10 tisuća poginulih.


Od samog su početka puk Sinja i njegovi branitelji tu pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske, čija je slika cijelo vrijeme opsade bila u tvrđavi. U tvrđavu je bila prenesena iz franjevačkog samostana podno grada da je muslimani ne oskvrnu. U zahvalu na pomoći providur je odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ, te okruni Gospin lik. Pri dnu krune urezao je u dva reda riječi :


„In perpetuum coronata triumphat-Anno MDCCXV (hrv. Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.).


Koja ironija dok.sam bio u Trilju ja legnem spavat a ona baba stavila Gospu Sinjsku iznad kreveta, i onako zena nije bila.losa , posto ima unuka u inostranstvu ubijao sam dosadu pricajuci sa njom poslije posla jer sam radio u Čaporicama u Tromontu.

[Mutevelija]

Latinski naslov Antemurale Christianitatis ("predziđe kršćanstva"), je papa Lav X. dao Hrvatskoj godine 1519. u pismu banu Petru Berislaviću. To nije bio jedini naslov takvog tipa i on se pojavljuje i u drugih kršćanskih država u sukobu s Osmanlijama, kod Ugarske i Poljske.

Papa međutim nije bio prvi koji je dao Hrvatskoj takav naslov. Plemstvo južnih hrvatskih krajeva uputilo je 10. travnja 1494. sa sabora u Bihaću pismo papi Aleksandru VI. i rimsko-njemačkom caru Maksimilijanu I. tražeći pomoć protiv osmanskih napada u kojem je Hrvatsku nazvalo kulom i predziđem kršćanstva:

"Ovu silu mi već sedamnaest godina zaustavljamo gubeći naša tijela, živote i sva moguća naša dobra, te poput kule i predziđa kršćanstva branimo svakodnevnim ratovanjem kršćanske zemlje, koliko nam je to uopće ljudski moguće. Neka Vam dakle po nama bude rečeno ovo: ako bi mi popustili Turcima, tada bi oni u svako doba mogli zaskočiti kršćanstvo iz Hrvata."[1]



CROSBI
Pregled bibliografske jedinice broj: 340620
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor
Paić-Vukić, Tatjana; Čaušević, Ekrem
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor // Prilozi za orijentalnu filologiju, 56 (2007), 177-191 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 340620 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
"Pogled u Bosnu" Matije Mažuranića kao povijesni izvor
("A Look at Bosnia" by Matija Mažuranić as a Historical Source)

Autori
Paić-Vukić, Tatjana ; Čaušević, Ekrem

Izvornik
Prilozi za orijentalnu filologiju (0555-1153) 56 (2007); 177-191

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Matija Mažuranić ; putopis ; Bosna ; 19. stoljeće ; povijesni izvor
(Matija Mažuranić ; travelogue ; Bosnia ; nineteenth century ; historical source)

Sažetak
Putopis Matije Mažuranića objavljen u Zagrebu 1842. godine pod naslovom "Pogled u Bosnu" nerijetko se čitao, a i danas se čita, kao vjerodostojan izvor za poznavanje prilika u onodobnoj Bosni. Polazeći od tog uvida, autori ovoga rada podvrgnuli su kritičkom ispitivanju Mažuranićeve opaske o bosanskom političkom i pravnom poretku, o stanovništvu, mentalitetu, običajima i svakodnevici, nastojeći pokazati da su mnoge putopiščeve predodžbe nastale kao rezultat njegovih ideoloških polazišta te mnogih drugih ograničenja njegove perspektive (kratkoća boravka u Bosni, tegobnost putovanja, strah od nepoznatoga, upućenost većinom na neuke ljude kao na glavne informatore i sl.). Autori su se osvrnuli i na neka današnja čitanje Mažuranićeva putopisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

[vrhbosnica]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

[Mutevelija]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

[Krokodil Behko]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Gledaš li migrantkinje? Ono naviklo na islam, ne bune se mnogo?

[Mutevelija]

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Gledaš li migrantkinje? Ono naviklo na islam, ne bune se mnogo?

Nisam vidio ni jednu slabo, vidim po dva tri migranta, jedan je htio da casti jednu nasu sokom i nije prihvatila u kaficu
Thats my girl.

[Krokodil Behko]

Gledaš li migrantkinje? Ono naviklo na islam, ne bune se mnogo?

Nisam vidio ni jednu slabo, vidim po dva tri migranta, jedan je htio da casti jednu nasu sokom i nije prihvatila u kaficu
Thats my girl.

Što nije? Jel pije pivo, ili?

[Mutevelija]

Nisam vidio ni jednu slabo, vidim po dva tri migranta, jedan je htio da casti jednu nasu sokom i nije prihvatila u kaficu
Thats my girl.

Što nije? Jel pije pivo, ili?

Pa ne zna covjeka a on nju na engleski pita.
A trebala je doduse nije imao BMW pa da ona malo razmisli a nije ni Turcin.

[Šabović Adis]

Prije skontah sta je ovo predziđe iz latinskog, nego ovog prevoda

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Ono kad ne znaš da Zemlja je okrugla i da, na primjer, idući samo na jug moš glat na sjever stić.

[Mutevelija]

Granice BiH su kulturoloski iscrtane vec .
Drina Zapadno krscanstvo -Istocno.

Sava islamska civilizacija i krscanska.

Bitno je migrante dovesti ovde a nda BiH ne udje u Eu.

Ono kad ne znaš da Zemlja je okrugla i da, na primjer, idući samo na jug moš glat na sjever stić.

Sretno pozdravi usput pingvine i posjeti Djeda Mraza kad stignes na Sjeverni pol.

[Šabović Adis]

Ono kad ne znaš da Zemlja je okrugla i da, na primjer, idući samo na jug moš glat na sjever stić.

Sretno pozdravi usput pingvine i posjeti Djeda Mraza kad stignes na Sjeverni pol.

Hoću.

[HAVANA]

Ne postoji djeda mraz.

[Mutevelija]

Ne postoji djeda mraz.

Znam to je sveti Nikola.

[HAVANA]

Nikola je umro.

[Krokodil Behko]

Migrant skočio u rijeku i spasio 72-godišnjaka koji se utapao

[The 51st State]

upalo mi u oko ovo niko nije htio da mu prileti, zbog takog mentaliteta koji je predominantan, migranti ne samo da su buducnsost nego neophodno injekcija sterilnom zapadu.

[Calla]

Sterilnom zapadusta li su po tvom danas migranti u Bosni!! Zapad zivi godinama sa ekonomskim migrantima Internacionalnim izbjeglicama I svim ljudima koji se ne snadose u svojim zemljama rodenja

[The 51st State]

sta ti nije jasno u napisanom bez izvrtanja napisanog? jesu li snimali kako se cojek gusi? jeli imigrant skocio da ga spasi, ne znam zasto dodatno pametujes kaf je zakljucak sasvim jasan i ovo nije incidenta situacija nego pravilo danas.

[Matan]

Svaki migrant, koji posteno hoce raditi i zivjeti je dobrodosao..
ali zapadni sistem i birokratija su krivi, sto kriminalci, to iskoristaaju i
kvare sliku od migranata..
ne protjeruju se kriminalci i hostapleri, vec se pustaju da tumaraju i iznova i iznova prave kriminal..

[insomnia]

Zanimljivo kako uvijek neki spasilac bez papira. Cojk bi reko da znaju da ko po obicaju za to ide nagrada u vidu regulisanog boravka