Liberalni kapitalizam

[storm]

Da se bilo šta pokrene potrebna je liderska figura. To i ne može nastati iz have - ni iz čega što bi u Bosni rekli. Uvijek treba neko ko će započeti proces i on se od samog početka nametne ili od toga nema ništa. Isto organski nastanak mora da bude kakav ima i bilo koja organizacija.

Oko neslaganja... to ima svugdje. Ali to su stvari koje je potrebno unaprijed definisati. Kod nas se najčešće pojavi to da se unaprijed stvari ne definišu jer nemamo iskustva oko nečeg i onda se to doista i dogodi. A da bi naš čovjek platio eksperta za savjete to mu ne pada na pamet.

Ukratko to su stvari koje se pojavljuju svuda i u današnjoj Americi i današnjoj Kini. Zapadni svijet je predvidio kako to riješiti. Mi takve stvari podcjenjujemo po mom mišljenju najviše zbog nedostatka iskustva.

zamjene se uloge, radnici biraju vođu i radnici ga smijenjuju ako smatraju da ne radi u njihovu korist
a ne kao nekad, partija postavi direktora po partijskoj liniji

Pa po kojoj bi ga ti liniji postavio?
Kako se uloge zamijene, ne kontam?

Fino neka vas deset uzme svaki po 100.000 kredita, ulozite u pogon taj milijun, vracajte kredit, pozicionirajte se na tržištu, prodajite sve fino i uspješno, plačajte poreze i sve ostale namete, sebi plače, i ja vam prvi skidam kapu.
Jednostavno je. (malo sutra)

Ili misliš da...
Čovjek otvori firmu... Prvo radi sam, pa je dobar majstor, širi posao, sve ga više zovu, kvalitet, dobra cijena, dane provodi radeći, noći razmišljajući što dalje...
Kako je zbog potražnje usluga zaposlio sad već deset ljudi, treba i kadar da vodi to, ne stigne više sam... Odmah se to penje na 13 ljudi. Mora uzeti još tri vozila, strojeve, sve je više pod paskom porezne, nema zezanja... Naidje veliki projekt, eto ga na 20 ljudi... Hop stani!
Pojavi se, da je njih 11 od 20 nezadovoljno... Smjenimo tog kriminalca

[carobnjak N]

Ne bolan , karikiraš ga i ti . Neće ti niko dati 100.000 kredita ako nemaš početni kapital , znači već je neravnopravna tekma.
Nego ,recimo ti imaš posao koji ti mjesečno donosi 10.000 eura profita ali ne možeš više sam ,kao što kažeš.
Ponudiš nekome ko je iz iste struke, ima znanje zna poso, evo ti drug 20 % profita ALI prvo da ga otkupiš na način da ćeš dobijati
jednu hiljadu , a jedna meni koji sam pokrenuo posao i onda nakon 2mjeseca si vlasnik 20 % profita , pa on raste ili pada takav će i tvoj
profit biti. I tako zaposliš još 4 radnika koji će sigurno gledati da se radi i ekonomiše racionalno jer su suvlasnici u profitu.

ovo sa samoorganizacijom tipa u fabrikama gdje je veći broj ljudi je donekle slično socijalističkom samoupravljanju ali samo donekle jer
su radnici direktni vlasnici , a ne nekakvo virtualno državno vlasništvo i i oni kao vlasnici traže npr direktora ekonomistu , daju oglas, zaposle ga
po istom principu i ako većini paše, radi, ako ne tražimo drugog.
ljudima ne trebaju nikakvi autoriteti , to su naslijeđa starih patrijahalnih odnosa u kojima se "znalo ko je gazda" , što uopšte nije u skladu s
nekakvim liberalnim pogledom na svijet .
život se živi samo jednom, premijerno, nema ponavljanja i zašto da ti ga određuje nekakva ustaljena norma ili sistem u koji samo upadneš
i provedeš čitav život kao neki kotačić kojem neki autoriteti daju ili ne daju značaj u sistemu.
Znam da je to idealistički ali samim time ne znači da se treba miriti s nekim već utvrđenim pravilima ako ti ona oduzimaju slobodu i prava.

[carobnjak N]

nije ba , nego postoji problem , a on je konkurentnost na tržištu velikih riba
tipa , nađeš se i oragnizuješ na tom nivou sa 100 građevinskih majstora i hoćeš da uzmeš neki veći posao na tenderu , nećeš proći jer
ima velikih kompanija koje će ići ispod vaše cijene , čisto da te sjebu kao konkurenciju , a njemu je taj možda i neprofitabilan posao,
ipak profitabilan ako uništi konkurenciju , a neće propasti pošto mu kapital kojeg ima daje tu mogućnost.
to ti je kao da se takmičiš na 100 metara sa Boltom , kao eto imaš i ti mogućnost da trčiš , sloodno je svima
drugim riječima uvijek ćeš izgubiti, ne samo zbog toga, nego što kapitalisti ne trpe u okruženju primjere horizontalne hijerarhije
(ako se to može uopće zvati hijerarhijom) , nego samo vertikala i većinsko vlasništvo, inače bi takvi primjeri samoorganizovanja bili
direktna prijetnja jer bi ljudi skontali da se može i tako
U ex Yu je princip samoogranizovanja isto bio fejk, jer je između radnika i vlasništva nad nekom fabrikom, stajala partija

Poenta je da ne trčiš.

Ovi što su iz Mostara trebaju Bolta nakon završene utrke popet na Stari Most skočit, pa mu reći haj ti ako smiješ.

Cjenom ne smiju uništavati konkurenciju jer postoje zakoni koji takvo šta spriječavaju. Ono što ti predlažeš je da svedemo sve na moj nivo pa će onda utakmica biti ravnopravna. Problem toga je da bi pala produktivnost. To nije visoka politika nego znači da bi ti ljudi umirali od gladi. Otpiši uvoz, a svega se proizvede manje. U Bosni bi imali nešto vreća Ljubače brašna, koji tops keks iz Krajne i Zlatnu Džezvu iz Visokog.

Ne možeš se ti tek pojaviti i očekivati da ćeš se takmičiti sa bilo kakvim ribama a kamoli velikim. Tu su po meni više u pitanju tvoja očekivanja nego nešto drugo. Treba malo više truda nego li ga obični ljudi ulože da bi se postigla bilo kakva pozicija. U 95% slučajeva kada otpočnu nešto ljudi se ponašaju kao samozaposleni radnici... te bi da rade osam sati, te bolovanja, te godišnji. Da bi se napravilo bilo šta što je spomena vrijedno prvo što treba je takve stvari zaboraviti.

kondtradiktoran si jer u tržišnoj utakmici ako želiš biti samozaposlen MORAŠ trčati , inače si najamni radnik i kraj priče.
ne svodim ja nikoga ni na čiji nivo, već je poenta ,ne u sposobnosti već u kapitalu kojeg neko već ima , a neko nema , od individualnih
do cijelih društvenih , kao što si usporedio BiH s npr Njemačkom.

Uzmimo primjer Irana koji ima sirovine, potencijalno bogat ALi je pod sankcijama. Navodno zbog neslobodnog društva itd
što je, ko imalo zna istoriju , baš čista laž
jer je islamska revolucija (koju ne podržavam uopće) DIREKTAN proizvod kapitalističke oligarhije koja je okupirala iranske resurse,
postavila šaha Pahlavija , svoju marionetu, a tom društvu davala mrvice od NJIHOVOG koje su "privatizovali" , a u suštini oteli.
na tom valu nezadovoljstva se i rodio Homeini i dan danas je jedini cilj "slobodarskog zapada" , otimanje resursa, a ne sloboda naroda.
Inače, sankcije i blokade u tzv "fer tržišnoj utakmici". Slično je sa Venecuelom.
Onda oni uzmu stanje u tom društvu i "ljudske slobode" , kao argument , eto vidite vi kako to zatvoreno društvo kojem smo nametnuli sankcije
i otimali reusurse, tone , i koliko je kod njih gore .
Poenta je da je riječ o prevari nazvanoj "libealni .kapitalizam " , dok je suštinski riječ o nasilju .

[Rockefeller]

kondtradiktoran si jer u tržišnoj utakmici ako želiš biti samozaposlen MORAŠ trčati , inače si najamni radnik i kraj priče.
ne svodim ja nikoga ni na čiji nivo, već je poenta ,ne u sposobnosti već u kapitalu kojeg neko već ima , a neko nema , od individualnih
do cijelih društvenih , kao što si usporedio BiH s npr Njemačkom.

Uzmimo primjer Irana koji ima sirovine, potencijalno bogat ALi je pod sankcijama. Navodno zbog neslobodnog društva itd
što je, ko imalo zna istoriju , baš čista laž
jer je islamska revolucija (koju ne podržavam uopće) DIREKTAN proizvod kapitalističke oligarhije koja je okupirala iranske resurse,
postavila šaha Pahlavija , svoju marionetu, a tom društvu davala mrvice od NJIHOVOG koje su "privatizovali" , a u suštini oteli.
na tom valu nezadovoljstva se i rodio Homeini i dan danas je jedini cilj "slobodarskog zapada" , otimanje resursa, a ne sloboda naroda.
Inače, sankcije i blokade u tzv "fer tržišnoj utakmici". Slično je sa Venecuelom.
Onda oni uzmu stanje u tom društvu i "ljudske slobode" , kao argument , eto vidite vi kako to zatvoreno društvo kojem smo nametnuli sankcije
i otimali reusurse, tone , i koliko je kod njih gore .
Poenta je da je riječ o prevari nazvanoj "libealni .kapitalizam " , dok je suštinski riječ o nasilju .

Nisam kontradiktoran samo kažem da se ljudi dosta često ne pitaju koji dio je do mene, šta radim pogrešno. I tu ne mislim na nabijanje kompleksa samom sebi nego na sposobnost ljudi na samoanalizu i introspektivu kako bi same sebe poboljšali i došli u poziciju da su dorasli zadatku. Većina ljudi se koje ja vidim se ponaša tako da je dovoljno samo da postoje i da će iz toga sve drugo proizaći.

Ne razumijem se u naftu i naftnu industriju. Ono što znam općenito je da je samozavaravanje ako neko misli da se može od prirodnih resursa živjeti. Živi se od dodane vrijednosti na te resurse i pri tome u pravilu jedna država nema svih resursa za pravljenje proizvoda visoke dodane vrijednosti. Švedske drvosječe jako malo doprinose švedskom standardu za razliku od IKEA-e.

Negdje sam gledao interviju da li arapskog ili nekog drugog šeika na arapskom poluotoku, ne sjećam se a i nije ni bitno, gdje on u jednom djelu kaže da njih da iskopaju jednu mjernu jedinicu nafte košta 5 dolara dok najbližu konkurenciju košta oko 20 dolara.

Problem Irana je da njih ta jedinica nafte i u vrijeme Pahlavija i danas košta jednako - 20 dolara. Postoji još država sem Irana i Venecuele koje su bogate naftom - primjer Nigerije. Oni su za razliku od Irana pod punim uticajem zapada ali je i njihov problem kao i Iranski. Arapsko bogastvo ne proizilazi iz veza sa zapadom nego zbog niske cijene proizvodnje zbog koje oni imaju praktični monopol na tržištu.

Ali moje pitanje je zašto o tome uopće razmišljati? Planiraš pokrenuti naftnu kompaniju? Te političke igre ili kako god hoćeš to nazovi nemaju nikakav uticaj na tvoje planove u kratkoročnom, srednjeročnom i vjerovatno dugoročnom periodu.

[carobnjak N]

kondtradiktoran si jer u tržišnoj utakmici ako želiš biti samozaposlen MORAŠ trčati , inače si najamni radnik i kraj priče.
ne svodim ja nikoga ni na čiji nivo, već je poenta ,ne u sposobnosti već u kapitalu kojeg neko već ima , a neko nema , od individualnih
do cijelih društvenih , kao što si usporedio BiH s npr Njemačkom.

Uzmimo primjer Irana koji ima sirovine, potencijalno bogat ALi je pod sankcijama. Navodno zbog neslobodnog društva itd
što je, ko imalo zna istoriju , baš čista laž
jer je islamska revolucija (koju ne podržavam uopće) DIREKTAN proizvod kapitalističke oligarhije koja je okupirala iranske resurse,
postavila šaha Pahlavija , svoju marionetu, a tom društvu davala mrvice od NJIHOVOG koje su "privatizovali" , a u suštini oteli.
na tom valu nezadovoljstva se i rodio Homeini i dan danas je jedini cilj "slobodarskog zapada" , otimanje resursa, a ne sloboda naroda.
Inače, sankcije i blokade u tzv "fer tržišnoj utakmici". Slično je sa Venecuelom.
Onda oni uzmu stanje u tom društvu i "ljudske slobode" , kao argument , eto vidite vi kako to zatvoreno društvo kojem smo nametnuli sankcije
i otimali reusurse, tone , i koliko je kod njih gore .
Poenta je da je riječ o prevari nazvanoj "libealni .kapitalizam " , dok je suštinski riječ o nasilju .

Nisam kontradiktoran samo kažem da se ljudi dosta često ne pitaju koji dio je do mene, šta radim pogrešno. I tu ne mislim na nabijanje kompleksa samom sebi nego na sposobnost ljudi na samoanalizu i introspektivu kako bi same sebe poboljšali i došli u poziciju da su dorasli zadatku. Većina ljudi se koje ja vidim se ponaša tako da je dovoljno samo da postoje i da će iz toga sve drugo proizaći.

Ne razumijem se u naftu i naftnu industriju. Ono što znam općenito je da je samozavaravanje ako neko misli da se može od prirodnih resursa živjeti. Živi se od dodane vrijednosti na te resurse i pri tome u pravilu jedna država nema svih resursa za pravljenje proizvoda visoke dodane vrijednosti. Švedske drvosječe jako malo doprinose švedskom standardu za razliku od IKEA-e.

Negdje sam gledao interviju da li arapskog ili nekog drugog šeika na arapskom poluotoku, ne sjećam se a i nije ni bitno, gdje on u jednom djelu kaže da njih da iskopaju jednu mjernu jedinicu nafte košta 5 dolara dok najbližu konkurenciju košta oko 20 dolara.

Problem Irana je da njih ta jedinica nafte i u vrijeme Pahlavija i danas košta jednako - 20 dolara. Postoji još država sem Irana i Venecuele koje su bogate naftom - primjer Nigerije. Oni su za razliku od Irana pod punim uticajem zapada ali je i njihov problem kao i Iranski. Arapsko bogastvo ne proizilazi iz veza sa zapadom nego zbog niske cijene proizvodnje zbog koje oni imaju praktični monopol na tržištu.

Ali moje pitanje je zašto o tome uopće razmišljati? Planiraš pokrenuti naftnu kompaniju? Te političke igre ili kako god hoćeš to nazovi nemaju nikakav uticaj na tvoje planove u kratkoročnom, srednjeročnom i vjerovatno dugoročnom periodu.

tema je sistem , dakle kapitalizam , zato o tome valjda i govorimo i eto razmišljamo
nije stvar u naftnoj industriji , več o politici nasilja koja se fura ispod žita , kapitalista koji svoje interese guraju iza velikih državnih sila.
ne moraš se razumjeti u naftnu industriju, dovoljno je poznavati istoriju i kako su se stvari razvijale pa da imaš jasniju sliku
ja recimo volim slušati na yt emisiju "povijest četvrtkom" hrvatski radio 2
onda razumiješ istoriju raznih sistema, te kako kapitalizam postoji oduvijek , kao zakon sile, a ljudske slobode su se sticale pod kapitalizmom,
iz straha od drugih sistema, koji su bili nekakve altrenative na kapitalizam , pa su onda postupno popustali uzde tamo gdje su morali, a ne
da je eto to nama kapitalizam dao .
kapitalizam seže korijenima u feudalizam, a industrijalizacija je prebacila cilj interesa na druge stvari, naročito na industriju , a zemlja
sama po sebi je pala u drugi plan, eventualno ako su bogati resursima onda postaju meta
nije industrija produkt kapitalizma, već ljudi koji su smišljali inovacije , a koje su opet kapitalisti zlorabili , od vojne industrije do robotizacije
koja umjesto da olakšava radniku, ona ga ostavlja bez posla i gura na nižu ljestvicu te hijerarhije nasilja.
Da je to tako, može se jednostavno utvrditi . Sad da se sve zemlje usaglase i naprave u UN ugovor o nenapadnju, maltene zabrani rata,
inače ona zemlja koja prva napadne, će biti napadnuta od svih. Kraj ratova i ljudske patnje , kraj nasilja jakih nad slabima.
ali jok, prvi koji bi to odbili s nokta bi bile baš te velike kapitalističke sile

[carobnjak N]

kas smo kod naftne industrije i "slobodnog tržišta " koje se po doktrini l-k "samoreguliše po zakonu potražnje i prodaje"

https://www.klix.ba/biznis/nove-cijene- ... /200410046

eto ti doktrine i karine , dogovorili se kapitalisti da ne spuštaju cijene iako su nabave daaaaavno pale i tako dodatno opterećuju zamrzlu privredu
al hebe se njima

[Rockefeller]

tema je sistem , dakle kapitalizam , zato o tome valjda i govorimo i eto razmišljamo
nije stvar u naftnoj industriji , več o politici nasilja koja se fura ispod žita , kapitalista koji svoje interese guraju iza velikih državnih sila.
ne moraš se razumjeti u naftnu industriju, dovoljno je poznavati istoriju i kako su se stvari razvijale pa da imaš jasniju sliku
ja recimo volim slušati na yt emisiju "povijest četvrtkom" hrvatski radio 2
onda razumiješ istoriju raznih sistema, te kako kapitalizam postoji oduvijek , kao zakon sile, a ljudske slobode su se sticale pod kapitalizmom,
iz straha od drugih sistema, koji su bili nekakve altrenative na kapitalizam , pa su onda postupno popustali uzde tamo gdje su morali, a ne
da je eto to nama kapitalizam dao .
kapitalizam seže korijenima u feudalizam, a industrijalizacija je prebacila cilj interesa na druge stvari, naročito na industriju , a zemlja
sama po sebi je pala u drugi plan, eventualno ako su bogati resursima onda postaju meta
nije industrija produkt kapitalizma, već ljudi koji su smišljali inovacije , a koje su opet kapitalisti zlorabili , od vojne industrije do robotizacije
koja umjesto da olakšava radniku, ona ga ostavlja bez posla i gura na nižu ljestvicu te hijerarhije nasilja.
Da je to tako, može se jednostavno utvrditi . Sad da se sve zemlje usaglase i naprave u UN ugovor o nenapadnju, maltene zabrani rata,
inače ona zemlja koja prva napadne, će biti napadnuta od svih. Kraj ratova i ljudske patnje , kraj nasilja jakih nad slabima.
ali jok, prvi koji bi to odbili s nokta bi bile baš te velike kapitalističke sile

Pomješali smo svega pa se iz pomiješanog da izvlačiti raznorazni zaključci. Kapitalizam je ekonomski model gdje ljudi slobodno kao pojedinci ili udruženo učestvuju na trgu bilo u svojstvu ponude ili potražnje. Sve što odudara od toga nije kapitalizam.

Kada neko koristi državnu silu da dodje do nečega nije kapitalizam isto kao što nije kapitalizam kada države izmedju sebe ratuju u bilo kakvom smislu.

Vrlina kapitalizma je u povratnoj informaciji. On nije izmislio svijet, niti je izmislio bilo šta ali on jeste pouzdan način da ti bez velike štete kaže šta ljudi žele ili ne žele ili da posve prevedem: on ima najbolji način kako ponuđačima odgovoriti šta i kakva je potražnja.

Da bi ljudi razumili ekonomiju uopće prvo se moraju razumjeti dva pojma: oportunitetni troškovi i ideju relativno rijetkih dobrina. Prvi pojam govori o tome da kada god nešto izaberemo izabrali smo da ne odaberemo i nešto drugo. Drugi pojam govori o tome da ničeg na svijetu nema beskonačno i da se prema tim dobrinama moramo ponašati ekonomično.

Kada sto radnika preusmjeriš da proizvode tops keks izgubio si sto radnika u proizvodnji hljeba. Ako sto vreća brašna preusmjeriš u proizvodnju tops keksa izgubio si sto vreća brašna u proizvodnji hljeba.

Ekonomija je nauka koja ovaj problem pokušava riješiti koristeći matematiku i empiriju tako da uz minimalno mogući uloženi input postigne maksimalno mogući output.

Odavde bi stvari trebale biti jasnije. Kapitalizam kao takav je najidealniji i jedini matematički racionalan način da riješi ovaj problem. Ostale sisteme jebe matematika.

[carobnjak N]

većinu te nisam skonto šta pričaš
ekonomija nije neovisna nauka koja se bavi objektivnim istraživanjem, u ovom slučaju tržišta
već svaka doktrina ima svoju ekonomiju , a ne obrnuto kao ekonomija koja ispituje sve sisteme i doktrine, pa onda matematički
dokaže koja je najbolja
također se ne može posmatrati zasebno izvan drugih društvenih pojava , pa recimo ekonomija kapitalizma se ne obazire na konzumerizam
kao očigledno negativnu društvenu pojavu , koja utječe na društvo degradirajući ga kulturološki
npr masovno gledanje glupih rijaliti programa, umjesto nečeg što ima bolji utjecaj na društvo, ali jbg ovo se ne prodaje
degradiranje novinarstva npr u klikbejt naslove itd, masovno agresivno reklamiranje proizvoda koji nemaju stvarnu vrijednost
sve to jer je primjećena potražnja za tim, a što upropaštavaš društvo , jbš to

[Rockefeller]

većinu te nisam skonto šta pričaš
ekonomija nije neovisna nauka koja se bavi objektivnim istraživanjem, u ovom slučaju tržišta
već svaka doktrina ima svoju ekonomiju , a ne obrnuto kao ekonomija koja ispituje sve sisteme i doktrine, pa onda matematički
dokaže koja je najbolja
također se ne može posmatrati zasebno izvan drugih društvenih pojava , pa recimo ekonomija kapitalizma se ne obazire na konzumerizam
kao očigledno negativnu društvenu pojavu , koja utječe na društvo degradirajući ga kulturološki
npr masovno gledanje glupih rijaliti programa, umjesto nečeg što ima bolji utjecaj na društvo, ali jbg ovo se ne prodaje
degradiranje novinarstva npr u klikbejt naslove itd, masovno agresivno reklamiranje proizvoda koji nemaju stvarnu vrijednost
sve to jer je primjećena potražnja za tim, a što upropaštavaš društvo , jbš to

Ekonomija je ovo:

Da bi ljudi razumili ekonomiju uopće prvo se moraju razumjeti dva pojma: oportunitetni troškovi i ideju relativno rijetkih dobrina. Prvi pojam govori o tome da kada god nešto izaberemo izabrali smo da ne odaberemo i nešto drugo. Drugi pojam govori o tome da ničeg na svijetu nema beskonačno i da se prema tim dobrinama moramo ponašati ekonomično.

Kada sto radnika preusmjeriš da proizvode tops keks izgubio si sto radnika u proizvodnji hljeba. Ako sto vreća brašna preusmjeriš u proizvodnju tops keksa izgubio si sto vreća brašna u proizvodnji hljeba.

Ekonomija je nauka koja ovaj problem pokušava riješiti koristeći matematiku i empiriju tako da uz minimalno mogući uloženi input postigne maksimalno mogući output.

Kroz stoljeća su nudjeni razni modeli kako da se na taj problem odgovori. Izuzev kapitalizma i ovog:

Vrlina kapitalizma je u povratnoj informaciji. On nije izmislio svijet, niti je izmislio bilo šta ali on jeste pouzdan način da ti bez velike štete kaže šta ljudi žele ili ne žele ili da posve prevedem: on ima najbolji način kako ponuđačima odgovoriti šta i kakva je potražnja.

nijedan drugi model nije dao odgovor. Svi drugi ekonomski modeli su temeljili na populizmu i demagogiji.
---
Kad su u pitanju rijaliti programi i te stvari o kojima pišeš naravno da to utiče ali je tu stvar osobnog izbora. Ne mogu ja nekome govoriti koliko treba da bude glup ili pametan. Država, opći društveni standard, kultura, okolina tu sve to igra ulogu.

Ljudi puše iako je pušenje štetno i po čovjeka i po okolinu. Zato se država sjetila uvesti akcizu na duhan i time umjetno povećati cijenu duhana. To je kada neekonomski kriteriji, opća društvena zajednica, o čemu govoriš utiču na trg - uticajem na potražnju. Povećali su cijenu -> manje ljudi će pušiti.

[carobnjak N]

znao sam da ćeš reći da je to stvar osobnog izbora jer je to još jedna od ublehaških priča slična kao i priča o slobodnom tržištu
ali nije jer je čovjek društveno biće i po psihologiji je podložan trendovima
a trendovi koje kapitalizam nosi sa sobom su jednostavno loši
to je puno dublja i široko izvezena slika na cijelo društvo kad profit degradira svaku vrijednost
npr kad staviš profit kao najveću vrijednost, onda imaš i korupciju kao relativno opravdan čin , ljudske odnose koji se vode samo na tome
koristi li ti neko ili ne itd
uglavnom, nije to tako jednostavno niti se može posmatrati kao izolovan sitem vezan samo za ekonomiju

[Krokodil Behko]

Solidarnost sa Nemcima

YANIS VAROUFAKIS


U vreme najžešćih sukoba između grčke i nemačke vlade u periodu krize evra, jedan od nemačkih zvaničnika pokušao je da me odvrati od insistiranja na otpisu dela grčkog duga govoreći da Nemačka možda jeste bogata zemlja, ali da su njeni stanovnici većinom siromašni. Govorio je istinu.

Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je da polovina nemačke populacije poseduje svega 1,5 odsto bogatstva zemlje, dok 0,1 procenat na vrhu poseduje oko 20 odsto. Takođe, nejednakost nastavlja da raste. Realni raspoloživi dohodak siromašnije polovine nemačkog stanovništva u poslednje dve godine opada, dok dohodak jednog procenta najbogatijih ubrzano raste, prateći cene nekretnina i deonica.

Opšte raspoloženje nemačke javnosti i rašireno protivljenje ideji fiskalne unije u evrozoni treba tumačiti pre svega u kontekstu visoke i rastuće nejednakosti u ovoj zemlji.

Nemački radnici koji sve teže sastavljaju kraj s krajem odbijaju da podrže ideju o preusmeravanju novca stanovnicima drugih zemalja, što je sasvim razumljivo. Činjenica da je Nemačka kao država sve bogatija ne znači im mnogo. Iz iskustva znaju da će novac koji će otići u Grčku i Italiju verovatno biti njihov, a ne novac 0,1 odsto najbogatijeg dela populacije – da ne pominjemo velike izglede da transferi završe u rukama grčkih oligarha ili privatnih nemačkih kompanija koje otkupljuju grčku imovinu po smešno niskim cenama.

I zato nedavno izglasani fond Evropske unije za ekonomski oporavak od pandemije vredan 750 milijardi evra, nazvan Next Generation EU, preti da dodatno produbi podele unutar Evrope, umesto da doprinese ujedinjenju kao što su se mnogi nadali. Zanemarićemo makroekonomsku irelevantnost ovog plana i pokušati da ga ovde ispitamo na nov način, iz perspektive tipičnog nemačkog radnika koji je na donjem delu lestvice imovinske distribucije.

Tipičan nemački radnik je ovih dana saznao da će se nemačka država zadužiti za dodatnih 100 milijardi evra koje će EU iskoristiti da pomogne strancima da se oporave od ekonomskih posledica pandemije. Objavljeno je da će „iz evropskog fonda za oporavak Italija dobiti 80 milijardi evra, Španija 78, a Grčka 23 milijarde“.

Šta će dobiti nemački radnici? Ništa, i manje od toga. Pošto se njihova država već nalazi u režimu fiskalne konsolidacije u nadi da će ostvariti bar minimalan budžetski suficit već 2021, radnici mogu očekivati samo zamrzavanje plata i još mera štednje koje pogađaju lokalne bolnice, škole, puteve i ostalu infrastrukturu.

Nemački radnici su solidarni sa Italijom i Španijom i saosećaju zbog žrtava koje su ove zemlje imale u pandemiji, ali ne žele zajedničko zaduživanje u korist zemalja juga Evrope. Solidarnost nemačkih radnika, prema kojima inače niko ne iskazuje solidarnost, ima određene granice, što je i razumljivo.

Međutim, čim je fond za oporavak odobren, mogle su se čuti najave da je to prvi korak ka uspostavljanju pune fiskalne unije. Zagovornici ovog plana očigledno nisu dobro procenili raspoloženje većine u Nemačkoj, što je greška koju Angela Merkel i njeni naslednici neće napraviti. Način na koji je plan za zajedničko zaduživanje upakovan u fond za ekonomski oporavak verovatno će biti fatalan za inicijative da se uspostavi stvarna fiskalna unija.

Nije teško razumeti zašto. Ravnomeran raspored tereta duga jeste potreban (mada ne i dovoljan) uslov za pretvaranje evrozone u zonu zajedničkog prosperiteta, što bi bilo u interesu i nemačkih radnika. Ali taj posao se mora propisno obaviti i uverljivo prezentovati. Razmotrimo fiskalnu uniju u obliku u kakvom postoji u Saveznoj Republici Nemačkoj i uporedimo je sa onim što je Evropski savet upravo napravio.

Kada se nemački kapitalizam iz bilo kojih razloga nađe u krizi, budžetski deficit savezne vlade se automatski uvećava, dok se pomoć iz budžeta najvećim delom upućuje delovima zemlje najviše pogođenima rastom nejednakosti i padom državnih prihoda. Lepota stvarne fiskalne unije je u tome što niko od nemačkih političara ne mora da donosi odluke o tome koliko koja pokrajina treba da dobije.

Zamislite haos koji bi nastao ako bi Bundestag ili forum predstavnika nemačkih pokrajina svaki put morao da raspravlja o iznosima koji će se iz bogatih delova zemlje, iz Bavarije, Severne Rajne-Vestfalije i Baden-Virtemberga, uputiti u siromašnije, u Tiringiju, Saksoniju-Anhalt i Meklenburg-Zapadnu Pomeraniju. I zamislite da pred sam transfer novca neki predstavnik Bavarije blokira pomoć za Tiringiju na tri meseca da bi revizori prvo pretresli njen budžet i račune. Nemačko jedinstvo bi se istopilo, a država bi bila paralisana.

To su fatalni mehanizmi koji produbljuju podele, a ugrađeni su u EU fond za oporavak. Kao što sam već pisao na drugom mestu, teško je oteti se utisku da je čitavu ovu stvar smislio neki lukavi evroskeptik.

U narednim godinama, kada se fond aktivira, nemačke elite će pretresati budžete i račune Španije i Grčke. To će sigurno pomoći da se gnev nemačkih radnika izazvan merama štednje (iste vrste kao bes italijanskih, grčkih i španski radnika) preusmeri na radnike u Italiji, Španiji i Grčkoj. A oni će, naravno, uzvratiti istom merom. To nije recept za ujedinjenje Evrope, već za dalje produbljivanje podela između ljudi koji u osnovi imaju iste interese.

Oni među nama koji zaista žele ujedinjenu Evropu prvo moraju pokazati solidarnost sa onim delom nemačke populacije koja poseduje svega 1,5 odsto bogatstva Nemačke. Pre nego što uopšte otvorimo temu evroobveznica, moramo se izboriti za to da se plate u Nemačkoj povećaju, da se kompanijama zabrani kupovina sopstvenih deonica i da se smanje menadžerski bonusi.

Onda našim nemačkim prijateljima moramo pokazati kako sadašnje EU politike proizvode nejednakost u Nemačkoj i uvećavaju bogatstvo 0,1 odsto najbogatijih, dok većinu guraju u siromaštvo. Konačno, moramo im objasniti šta stvarna fiskalna unija znači: to jeste prenos bogatstva, ali ne iz Nemačke u Grčku ili iz Holandije u Italiju, već iz Hamburga, Lombardije i Severne Atine u Tiringiju, Kalabriju i Trakiju.

Project Syndicate, 03.08.2020.

Preveo Đorđe Tomić

Peščanik.net, 13.08.2020.

[Taare]

10% najbogatijih nijemaca posjeduje oko 70% keša.
Kamatni sistem je učinio da posjeduju 5000 milijardi u gotovini. Koliko je tek u nekretninama i firmama?!
U svakoj krizi su se dodatno obogatili.

[Taare]

Auh, ovo je golemo.

The Gold Standard Returns: BRICS Unveils Gold-Backed Reserve Currency
As the BRICS nations unveil a gold-backed reserve currency, the U.S. faces a significant challenge to the dominance of the dollar. With over 41 countries potentially returning to a gold standard, this development marks a critical point in the broader process of de-dollarization. Despite the U.S.'s confidence in the dollar's continued dominance, proactive steps to bolster its currency's position are necessary, including domestic economic strengthening, prudent fiscal policy, international trade engagement, and advancing technological leadership.

"eksperti" kažu niš od toga.
A onda druga vijest

Central banks are currently buying more gold than ever before.

[BritkiMozak]

Liberalni kapitalizam je treča najveća nesreća u modernoj povijesti čovječanstva.

1. su Nacizam i Fašizam,
2. su Socijalizam i Komunizam,
3. Liberalni kapitalizam

Najboje državno uređenje je kapitalizam s ljudskim licem, pravna država i vladavina vojno-administrativnog staleža na vrhu, a kao savjetodavci im moraju biti ljudi humanističkih profesija. Dakle, ekonomisti, psiholozi, sociolozi, povijesničari, antropolozi, Demokracija nije dobra ni za jedan narod. Kad bi "hrabra" Hrvatska Vojska stekla snage da napravi državni udar i svrgne lopine i profitere raznoraznih vrsta, a pogotovo korona profitere i zajamči da će se Hrvatska ispisati iz SZO-a (Svjetske Zdravstvene Oreganizacije) potpisala da neće slušati njene pLandemijske zakone, ja bih tri dana slavio ukidanje višestranačja i konačnu uspostavu istinske slobode građana. Istinski slobodan građanin ne smije govoriti što ga je volja, nego istinski slobodan građanin ne smije biti ugrožen strahom od kojekakvih pLandemija, i nuspojava cjepiva.