SVJETSKI TERORIZAM
Moderators: Krokodil Behko, Duminjo
- ina
- Mjesečarka
- Posts: 25692
- Joined: 20 Feb 2015, 22:36
- Location: izmedju neba i mora
- Has thanked: 3142 times
- Been thanked: 4151 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Uhićeno 7 ljudi zbog terorističkih napada na Šri Lanki, najmanje 207 mrtvih
Uzasno. Pomucenih mozgova sve vise.
Svijest ima sidrište.
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Re: Uhićeno 7 ljudi zbog terorističkih napada na Šri Lanki, najmanje 207 mrtvih
IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) preuzela je odgovornost za seriju bombaških napada koji su u nedjelju potresli Šri Lanku, prenose strani mediji pozivajući se na izvore Reutersa.
Kako je ranije izjavio ministar odbrane Šri Lanke Ruwan Wijewardene, brojka poginulih u samoubilačkim napadima na nekoliko crkvi i hotela u Šri Lanki u nedjelju popela se jutros na 321, a i dalje se smatra kako je preko 500 ljudi povrijeđeno.
Također, lokalne vlasti su u ponedjeljak u ponoć proglasili vanredno stanje u državi koje je još uvijek na snazi.
klix.ba
Islamska država Iraka i Levanta (IDIL) preuzela je odgovornost za seriju bombaških napada koji su u nedjelju potresli Šri Lanku, prenose strani mediji pozivajući se na izvore Reutersa.
Kako je ranije izjavio ministar odbrane Šri Lanke Ruwan Wijewardene, brojka poginulih u samoubilačkim napadima na nekoliko crkvi i hotela u Šri Lanki u nedjelju popela se jutros na 321, a i dalje se smatra kako je preko 500 ljudi povrijeđeno.
Također, lokalne vlasti su u ponedjeljak u ponoć proglasili vanredno stanje u državi koje je još uvijek na snazi.
klix.ba
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Iz koje šupe su preuzeli odgovornost?
Habibti, ya nour el - ain...
- Cvrle
- Forum [Bot]
- Posts: 12685
- Joined: 14 Oct 2015, 15:08
- Mood:
- Has thanked: 5 times
- Been thanked: 12 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Pa stvarno... Kuda ovo vodi... Ko god da je u pitanju... Imaju li ti stvorovi uopste mozga...
Poput nekog starog kopača zlata, moraš se pomiriti s time da trebaš iskopati mnogo pijeska iz kojeg ćeš poslije strpljivo isprati nekoliko sićušnih komadića zlata
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120473
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Ovi pokušavaju da se vrate na scenu.
Ok, islamski ekstremisti, ali IDIL nije. Baš kao što je nekad bila Al Kaida, dok je IDIL nije istisnuo, sad su neki novi. Dugo smo i bili bez neke planetarne islamistčke grupe, čak dva mjeseca. Kad se dese ovakve stvari, stvarno postanem teoretičar zavjera
Ok, islamski ekstremisti, ali IDIL nije. Baš kao što je nekad bila Al Kaida, dok je IDIL nije istisnuo, sad su neki novi. Dugo smo i bili bez neke planetarne islamistčke grupe, čak dva mjeseca. Kad se dese ovakve stvari, stvarno postanem teoretičar zavjera
online
- Zagorka
- Žena, majka, forumašica
- Posts: 34535
- Joined: 05 Oct 2011, 11:33
- Location: Pije kahvu s podzidom.
- Has thanked: 424 times
- Been thanked: 623 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Ofirno mi nesto.
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37923
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2957 times
- Been thanked: 2300 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
svi do jednog ...gdje god da cojk prne,oni preuzmu odgovornost.
To im je jedini nacin i prilika da se oglase,cuje se za njiha.
To da imaju toliku moc,ifra-struk. logistiku .....nek svezu macku o rep.
To im je jedini nacin i prilika da se oglase,cuje se za njiha.
To da imaju toliku moc,ifra-struk. logistiku .....nek svezu macku o rep.
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Fazlija
- Osvježenje foruma
- Posts: 1646
- Joined: 29 Dec 2015, 00:34
- Location: Martin Brod
- Contact:
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Meni je to sumnjivo da su oni iz Iraka mogli to sprovesti na Sri Lanki?! To ako i jesu neki islamski teroristi, onda su domaci ili u najboljem slucaju Pakistana, Indije... ali izbor Sri Lanke kao mjesta napada je sulud. Budisticka zemlja s manje od 5% muslimana...
Od ovoga najvise koristi imaju budisticki ekstremisti u Burmi i Tajlandu jer skrece paznju svijeta sa njih na muslimane i opravdava njihovu anti-muslimansku retoriku pred domacom javnoscu. Mislim da je u manastiru Ashina Wirathua sada slavlje do zore...
Od ovoga najvise koristi imaju budisticki ekstremisti u Burmi i Tajlandu jer skrece paznju svijeta sa njih na muslimane i opravdava njihovu anti-muslimansku retoriku pred domacom javnoscu. Mislim da je u manastiru Ashina Wirathua sada slavlje do zore...
http://forum.srednjiput.rs/
- uvijek_kontra
- zmajček
- Posts: 28515
- Joined: 01 May 2014, 13:09
- Location: kompjutOr
- Mood:
- Has thanked: 1545 times
- Been thanked: 1523 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Pa naravno da ce preuzeti. Voda na njihov mlin iako vjerovatno nisu ni primirisali Sri Lanki ni prstom po mapi. Pase njima, a vala i onima kontra. Ne vjerujem vise nikome, sve je to dogovoreno, planski.
Pocivali u miru svi koji su izgubili zivot. Jedna poznanica trebala je danas krenuti, al ne znam kako je odlucila.. hoce li ili nece.
Pocivali u miru svi koji su izgubili zivot. Jedna poznanica trebala je danas krenuti, al ne znam kako je odlucila.. hoce li ili nece.
Idemo anđele, jos samo malo..
- Tokmak
- Vucin apostol
- Posts: 15203
- Joined: 08 Jul 2015, 17:31
- Location: Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
- Has thanked: 976 times
- Been thanked: 964 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
http://www.pogled.ba/clanak/u-cast-ove- ... yCepr_ZzKk
U čast ove nevino ubijene djece Stari most nije mogao biti u bojama njihove zemlje
Jutros objavljene informacije govore kako je broj ubijenih u terorističkom napadu na Šri Lanki povećan na 359. I nažalost, vjerojatno se tu neće zaustaviti. I dok se svijet zgraža nad ovim terorističkim činom, reakcija mostarskog Centra za mir i multietničku suradnjuje u potpunosti izostala. Javnost je očekivala kako će Stari most biti obojan u boje Šri Lanke, ali se to nije dogodilo.
Podsjećamo, kada se dogodio užasni teroristički čin na Novom Zelandu isti dan je Stari most bio u bojama te zemlje. Predsjednik Upravnog odbora Centra za Mir i multietničku suradnju Alija Behram istaknuo je kako je teroristički napad u Novom Zelandu pogodio čitav svijet, pa tako i građane Mostara i Bosne i Hercegovine, te da je čin pokazivanja solidarnosti i osuda terorizma najmanje što svi mogu uraditi.
Sada se nameće pitanje zašto Behram i ostali nemaju toliko suosjećanja za žrtve Šri Lanke, osobito desetine nevine djece koja su stradala samo zato što su došli u crkvu proslaviti najveći katolički blagdan Uskrs?
- Ova užasna situacija, teroristički akt koji se dogodio u Novom Zelandu svakako je bila situacija u kojoj Centar za mir trebao da javno istupi i pošalje poruku zalaganja za mir, za suživot. Stari most u Mostaru večeras je osvijetljen u bojama zastave Novog Zelanda u znaku pijeteta s obiteljima nedužnih žrtava i naravno u znaku javne osude terorizma kakav je među nezapamćenim situacijama u svijetu - kazao je tada Behram za Anadolu Agency (AA).
Tog istog pijeteta za žrtve Šri Lanke nema. Mediji su još prije dva dana postavili pitanje zašto je izostala reakcija, a iz Centra za mir su dobili odgovor kako konkretnog razloga nema, te kako je moguće da će most zasvijetlili u znak potpore Šri Lanki. Isto tako možemo reći kako pojedinci u Centru za mir i multietničku suradnju nemaju isti odnos prema žrtvama iz samo njima poznatih razloga.
Inače, javnosti je već odavno jasno taj isti Centar za mir i multietničku suradnju sustavno radi na isticanju razlika u Mostaru između njihovih stanovnika i time samo dodatno pojačava podjelu ovoga grada. Maske su pale do sada bezbroj puta i pokazalo se kako taj Centar ima jako malo ili nimalo veze sa pričom o izgradnji suživota naroda na ovim prostorima. Da je drugačije, Stari most bi bio u bojama Hrvatske kada je ova zemlja igrala finale Svjetskog prvenstva u nogometu. Ali nekako se i može shvatiti da je to bila knedla koju ni Oručević ni Behram nisu mogli progutati.
Ali ako će odavanje počasti žrtvama terorizma ovisiti o tome je li se napad dogodio u džamiji ili u ckrvi, onda imamo veliki problem. Čak i ako samoprozvani borci za multietničnost oboje ovih dana most u boje Šri Lanke pod pritiskom javnosti, ostat će gorak okus činjenice da to nije urađeno isti dan. Maske su još jednom pale.
Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Lazu, i ovaj idil je samo mehanizam nekih kad treba zakuhati..
Ovo sto se desilo strasno, odma me podsjeti na markale
Ovo sto se desilo strasno, odma me podsjeti na markale
1n73LL1g3nc3 15 7h3 4b1L17Y 70 4D4P7 70 CH4NG3
- dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Svakom koga zanima geneza sukoba na Šri Lanci, i općenito koga zanima svjetska povijest druge polovice prošloga stoljeća, preporučujem da pročita :Razgovor s poviješću od Oriane Fallaci, koja je po mnogima jedna od najboljih svjetskih novinarki.
Last edited by dadojović on 24 Apr 2019, 18:51, edited 1 time in total.
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120473
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
zloćko tokmak wrote: ↑24 Apr 2019, 12:33
http://www.pogled.ba/clanak/u-cast-ove- ... yCepr_ZzKk
U čast ove nevino ubijene djece Stari most nije mogao biti u bojama njihove zemlje
.
I stvarno vas nije sramota komentarisati taj most, nakon 93.?
Koja je razlika između ovog komentara i srpskih komentara o Srebrenici?
online
- Tokmak
- Vucin apostol
- Posts: 15203
- Joined: 08 Jul 2015, 17:31
- Location: Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
- Has thanked: 976 times
- Been thanked: 964 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
Jesi li ti uopće pročitao vijest?Krokodil Behko wrote: ↑24 Apr 2019, 18:49zloćko tokmak wrote: ↑24 Apr 2019, 12:33
http://www.pogled.ba/clanak/u-cast-ove- ... yCepr_ZzKk
U čast ove nevino ubijene djece Stari most nije mogao biti u bojama njihove zemlje
.
I stvarno vas nije sramota komentarisati taj most, nakon 93.?
Koja je razlika između ovog komentara i srpskih komentara o Srebrenici?
Kakve veze ovo ima sa Srebrenicom ili 93. godinom?
Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120473
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7930 times
- Status: Offline
Re: IDIL preuzeo odgovornost za bombaške napade u Šri Lanki
zloćko tokmak wrote: ↑25 Apr 2019, 08:02Jesi li ti uopće pročitao vijest?Krokodil Behko wrote: ↑24 Apr 2019, 18:49
I stvarno vas nije sramota komentarisati taj most, nakon 93.?
Koja je razlika između ovog komentara i srpskih komentara o Srebrenici?
Kakve veze ovo ima sa Srebrenicom ili 93. godinom?
Ima, itekako ima, jer samo uzepeovcima može naumpasti nešto tako bolesno.
online
Re: SVJETSKI TERORIZAM
Jesu li kršćani zaista najprogonjeniji vjernici na svijetu?
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto: EPA/OurWorldInData
NAKON terorističkih napada na kršćanske crkve i na hotele na Šri Lanki ponovno su se mogli čuti komentari prema kojima je kršćanstvo danas najprogonjenija religija na svijetu.
S tom tezom radikalni biskup Vlado Košić izašao je još i prije napada na Šri Lanki, nakon požara koji je u crkvi Notre-Dame uzrokovao kvar na električnim instalacijama, čime je na društvenim mrežama u Hrvatskoj opravdano izazvao sprdnje.
Tezu o najprogonjenijoj religiji teško je egzaktno potvrditi ili opovrgnuti iz mnogo razloga. Prije svega, nije jednostavno definirati što bi se sve trebalo podrazumijevati pod progonom. U prilog tome govori činjenica da istu percepciju imaju i muslimani za svoju religiju. Naime, radikali s obje strane uporno već godinama promiču teorije zavjera prema kojima u svijetu postoji plan za njihovo istrebljenje. To je za očekivati jer će radikali koristiti one brojke i argumente koji njima odgovaraju. A radikalizacija atmosfere uvijek je u interesu radikala sa svih strana – svi profitiraju od nje, prije svega politički, ekonomski i društveno.
Problem fokusa
Statistike koje procjenjuju razine progona mogu biti fokusirane na razne oblike nasilja, pritisaka i diskriminacije, kako institucionalne tako i društvene. No u posljednje vrijeme to su vrlo često statistike koje mjere učestalost terorističkih napada i brojnost njihovih žrtava. Ipak, one pokazuju da se većina njih, suprotno zapadnocentričnoj percepciji, događa u većinski muslimanskim zemljama.
Naravno, to što je neki napad izveden u većinski muslimanskoj zemlji, kao što je, primjerice, Irak, ne znači nužno da su metom bili muslimani. Cilj napada mogu biti kršćani, a da u njemu nastradaju i muslimani i pripadnici drugih religija jer žrtve terorizma nije uvijek lako precizno odabrati.
Pritom treba imati na umu da se u izvješćima o terorističkim napadima uglavnom ne vode precizne evidencije žrtava prema vjerskoj pripadnosti.
O tome tko je meta napada ne govori jednoznačno ni vjerska pripadnost počinitelja. Naime, vrlo često događa se da su muslimani ili kršćani istovremeno i počinitelji i žrtve napada, bilo da je riječ o napadima jedne vjerske skupine na druge, o napadima jedne etničke skupine na drugu ili da se radi o napadima militanata na obične vjernike.
Osim toga, za oko 50% terorističkih napada nije potpuno jasno tko su počinitelji.
Također, teško je razlikovati napade koji su počinjeni prvenstveno iz političkih i ekonomskih razloga od onih kojima je najvažniji motiv vjerski.
Nadalje, neki napadi u nekim zemljama mogu biti manje fatalni pa prolaze ispod radara. Primjerice, kako izvještava Funke Media Group, u Njemačkoj je u 2016. bilo više od 3.500 napada na izbjeglice, oko 10 dnevno. U njima nije bilo mrtvih, no ozlijeđeno je 560 osoba, među kojima i 43 djece. Problem je također u tome što se takvi napadi ne registriraju kao teroristički, već uglavnom kao zločini iz etničke netrpeljivosti pa ne ulaze u statistike koje broje muslimane kao žrtve nasilja.
Konačno, analize koje su proveli znanstvenici na Universityju of Alabama pokazale su da teroristički napadi koje izvode muslimani u prosjeku dobivaju 357% veći prostor u medijima od drugih napada.
Muslimani su najčešće žrtve napada
Ako govorimo o vjerskoj netoleranciji, podaci stranice Our World in Data iz 2018. ne govore u prilog tezi našeg kontroverznog biskupa, barem kada su u pitanju teroristički napadi. Naime, daleko najviše terorističkih napada događa se u većinski muslimanskim zemljama (interaktivna karta i grafikon dolje).
Broj žrtava terorističkih napada u svijetu dosegnuo je vrhunac u 2014. Te godine ubijeno je 44.490 ljudi, a najviše žrtava bilo je u Iraku (13.965), Afganistanu (5.4014.) i Siriji (3.3012.). U SAD-u ih je iste godine bilo 26, a u Zapadnoj Europi samo 5. Broj žrtava terorističkih napada u zapadnim zemljama nešto je porastao u narednim godinama, a u Zapadnoj Europi bio je najveći 2016., kada je dosegnuo 238. To je ipak neusporedivo s brojem od 12.207 žrtava, koliko ih je te godine bilo u Iraku (grafikon dolje).
Dakle, statistički gledano, najčešće žrtve bili su muslimani.
Isto je potvrdila i studija organizacije National Consortium for the Study of Terrorism and Responses to Terrorism (START) provedena 2017.
Prema njoj, muslimani su, statistički gledano, već duži niz godina apsolutno najvjerojatnije žrtve terorističkih napada.
Napadi na vjerske objekte
Vjerska netrpeljivost kao primarna motivacija terorističkih napada najjasnije se može prepoznati kada je cilj napada neka bogomolja – crkva, džamija, sinagoga ili hram. Naravno, postoje napadi na vjerske objekte kojima motivi ne moraju biti nužno vjerski, već neki drugi, primjerice, namjera da se izvede masovni pokolj.
Podaci prikupljeni od 2010. do 2019. tu su ponovno na istom tragu. U deset godina u svijetu je izvedeno najviše napada na džamije, a najbrojnije žrtve su muslimani, čak i kada se uračuna posljednji napad na Šri Lanki:
31. listopada 2010. Al Qaida je u napadu na katoličku crkvu u Iraku ubila 58 ljudi.
15. prosinca 2010. sunitski ekstremisti u napadu na šijitsku džamiju u jugoistočnom Iranu ubili su šestoricu zapovjednika Revolucionarne garde.
16. srpnja 2010. sunitski ekstremisti u napadu na drugu šijitsku džamiju u Iranu ubili su 27 ljudi.
5. kolovoza 2012. bijeli supremacist u napadu na hram u Wisconsinu ubio je 6 sikha.
18. studenog 2014. dvojica Palestinaca u napadu na sinagogu u Jeruzalemu ubili su petoricu Židova.
30. siječnja 2015. u sunitskom napadu na šijitsku džamiju u Pakistanu ubijena je 71 osoba.
20. ožujka 2015. u islamističkom napadu na dvije džamije u Jemenu ubijeno je 137 osoba.
17. lipnja 2015. bijeli supremacist ubio je u crkvi u Charlestonu 9 crnaca tijekom molitve.
24. rujna 2015. bombaš samoubojica ubio je u Jemenu 25 vjernika u džamiji.
12. studenog 2016. bombaš samoubojica ISIS-a ubio je više od 50 vjernika u napadu na svetište u Pakistanu.
11. prosinca 2016. bombaš samoubojica ubio je u kapeli koptske pravoslavne Crkve sv. Marka u Kairu najmanje 25 ljudi.
29. siječnja 2017. u napadu na Islamski kulturni centar u Quebecu tijekom molitve kanadski terorist ubio je šest muslimana.
16. veljače 2017. bombaš samoubojica ubio je 98 ljudi u svetištu u Pakistanu.
9. travnja 2017. u dvama napadima ISIS-a na crkve u Aleksandriji i Tanti u Egiptu ubijeno je najmanje 45 ljudi.
1. kolovoza 2017. u napadu na šijitsku džamiju u Afganistanu ubijeno je najmanje 90 ljudi.
25. kolovoza 2017. u napadu islamskih militanata na šijitsku džamiju u Kabulu ubijeno je 28 osoba.
29 rujna 2017. bombaš samoubojica u napadu na šijitsku džamiju u Kabulu ubio je pet osoba.
20. listopada 2017. ISIS je ubio 29 ljudi u šijitskoj džamiji u Kabulu.
5. studenog 2017. Devin Patrick Kelley izveo je napad na Baptističku crkvu u kojem je ubijeno 26 ljudi. No u ovom slučaju njegove vjerske motivacije ostale su nejasne. Poznato je samo da je njegova supruga odlazila u tu crkvu te da je u napadu poginula njezina baka. Stoga je pitanje ima li smisla ovaj napad računati u ovom kontekstu.
24. studenog 2017. islamistički militanti u džamiji u Sinaju u Egiptu ubili su 311 vjernika.
17. prosinca 2017. u napadu ISIL-a na crkvu u Pakistanu ubijeno je 16 ljudi.
3. kolovoza 2018. islamski bombaši samoubojice ubili su u šijitskoj džamiji u Afganistanu 27 ljudi.
27. listopada antisemitski nastrojeni Amerikanac ubio je 11 ljudi u sinagogi u Pittsburghu.
27 siječnja 2019. dvojica bombaša samoubojica ubili su u katedrali na jugu Filipina 23 osobe.
30. siječnja 2019. u napadu na džamiju u obližnjem gradu Zamboangi na Filipinima ubijena su dvojica vjerskih učitelja.
15. ožujka 2019. bijeli supremacist u napadu na džamije u Christchurchu na Novom Zelandu ubio je najmanje 40 ljudi.
21. travnja 2019. u napadu na crkve i hotele na Šri Lanki ubijena je najmanje 321 osoba.
Naravno, postoje brojni drugi napadi koji se mogu jasno identificirati kao vjerski motivirani terorizam, iako nisu izvedeni u vjerskim objektima. U takve, primjerice, spadaju napadi muslimana na hinduske hodočasnike u vlaku i uzvratni napadi hindusa na muslimane.
Brojke koje daju perspektivu
Budući da terorizam u svijetu izaziva veliki strah i ozbiljno utječe na politike, a posljedično i na ljudske, medijske i druge slobode i prava, nije naodmet pokušati staviti ga u neku perspektivu. Jedan od načina da se to učini jest da se brojevi poginulih u terorističkim napadima usporede sa smrtima koje su posljedica drugih uzroka.
Primjerice, prema podacima Australian Bureau of Statistics, od 1978. do 2014. u terorističkim napadima u Australiji poginulo je 113 ljudi. No samo u 2015. u obiteljskom nasilju u toj zemlji ubijeno je oko 730 žena, oko pola milijuna je doživjelo fizičko nasilje, a oko 2.500 ljudi umrlo je u samoubojstvima.
Kada se zbroje svi pripadnici svih islamističkih terorističkih organizacija u svijetu, dobije se brojka od oko 150.000 ljudi. To znači da muslimanski teroristi čine oko 0,001 posto svih muslimana, a to pak znači da je veća vjerojatnost da vas tijekom cijelog života pogodi munja nego da neki musliman za to vrijeme počini neki teroristički napad.
U 2012. u svim terorističkim napadima u svijetu poginulo je 11.133 ljudi. Iako je tada terorizam bio u porastu, dok je posljednjih godina u padu, te iste godine u nasilnim zločinima ubijeno je 40 puta više ljudi – oko 437.000.
Od 2006. do 2010. u članicama EU-a izveden je 2.131 teroristički napad. No samo osam ih je bilo islamističkih, što znači samo 0,3%. Generalno, udio vjerski motiviranih napada u EU od 2006. do 2013. bio je zanemariv u usporedbi s ostalima, primjerice, separatističkim i radikalnim političkim (grafikon dolje).
Kršćanstvo i islam najprogonjenije religije
Dakle, samo na temelju terorističkih napada ne bi se mogao izvući zaključak da je kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu. No kada se u obzir uzme širi kontekst, u tome ipak ima nešto.
Na to je ukazalo istraživanje uglednog Pew Research Centra iz 2016. prema kojem su kršćani zlostavljani u 144 zemlje, a muslimani u 142.
"Kršćani i muslimani uobičajeno su zlostavljani u najvećem broju zemalja u svijetu... Te dvije skupine najbrojnije su religiozne skupine u svijetu i imaju brojnije populacije nego druge manje i geografski raspršenije vjerske skupine", objavili su autori u izvješću.
U toj studiji u obzir su uzeti brojni različiti oblici zlostavljanja koji su svrstani u dvije glavne kategorije i mjereni dvama glavnim indeksima.
Indeksom državnih ograničenja mjereni su zakoni, politike i akcije kojima se u nekoj zemlji ograničavaju religiozna vjerovanja i prakse. Taj indeks uključivao je 20 mjera restrikcija, uključujući nastojanja vlasti da zabrane određene vjere, zabrane preobraćenja, ograniče propovijedanje i sl.
Indeksom društvene netrpeljivosti mjerena su individualna neprijateljstva pojedinaca ili skupina u društvu. To je uključivalo 13 oblika netrpeljivosti i nasilja među kojima i oružane vjerske napade, odnosno terorizam, sektaško nasilje, nasilje zbog odijevanja i druga vjerski motivirana nasilja ili zlostavljanja.
Važno je istaknuti da je studija također pokazala da jačanje nacionalizama posljednjih godina pridonosi porastu nasilja i progona kako kršćana tako i muslimana, iako je broj žrtava terorističkih napada u svijetu generalno u padu, što pokazuje i grafikon OWD-a gore.
Dakle, moglo bi se reći da su kršćani danas jedna od dvije najprogonjenije religije, ali rame uz rame s muslimanima. No s druge strane, muslimani su značajno brojnije žrtve terorističkih napada. Za kraj ponovimo još jednom – jačanje vjerske netrpeljivosti isključivo je u interesu radikala, kako političkih tako i vjerskih. Svi normalni ljudi zbog netolerancije su samo na gubitku.
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto: EPA/OurWorldInData
NAKON terorističkih napada na kršćanske crkve i na hotele na Šri Lanki ponovno su se mogli čuti komentari prema kojima je kršćanstvo danas najprogonjenija religija na svijetu.
S tom tezom radikalni biskup Vlado Košić izašao je još i prije napada na Šri Lanki, nakon požara koji je u crkvi Notre-Dame uzrokovao kvar na električnim instalacijama, čime je na društvenim mrežama u Hrvatskoj opravdano izazvao sprdnje.
Tezu o najprogonjenijoj religiji teško je egzaktno potvrditi ili opovrgnuti iz mnogo razloga. Prije svega, nije jednostavno definirati što bi se sve trebalo podrazumijevati pod progonom. U prilog tome govori činjenica da istu percepciju imaju i muslimani za svoju religiju. Naime, radikali s obje strane uporno već godinama promiču teorije zavjera prema kojima u svijetu postoji plan za njihovo istrebljenje. To je za očekivati jer će radikali koristiti one brojke i argumente koji njima odgovaraju. A radikalizacija atmosfere uvijek je u interesu radikala sa svih strana – svi profitiraju od nje, prije svega politički, ekonomski i društveno.
Problem fokusa
Statistike koje procjenjuju razine progona mogu biti fokusirane na razne oblike nasilja, pritisaka i diskriminacije, kako institucionalne tako i društvene. No u posljednje vrijeme to su vrlo često statistike koje mjere učestalost terorističkih napada i brojnost njihovih žrtava. Ipak, one pokazuju da se većina njih, suprotno zapadnocentričnoj percepciji, događa u većinski muslimanskim zemljama.
Naravno, to što je neki napad izveden u većinski muslimanskoj zemlji, kao što je, primjerice, Irak, ne znači nužno da su metom bili muslimani. Cilj napada mogu biti kršćani, a da u njemu nastradaju i muslimani i pripadnici drugih religija jer žrtve terorizma nije uvijek lako precizno odabrati.
Pritom treba imati na umu da se u izvješćima o terorističkim napadima uglavnom ne vode precizne evidencije žrtava prema vjerskoj pripadnosti.
O tome tko je meta napada ne govori jednoznačno ni vjerska pripadnost počinitelja. Naime, vrlo često događa se da su muslimani ili kršćani istovremeno i počinitelji i žrtve napada, bilo da je riječ o napadima jedne vjerske skupine na druge, o napadima jedne etničke skupine na drugu ili da se radi o napadima militanata na obične vjernike.
Osim toga, za oko 50% terorističkih napada nije potpuno jasno tko su počinitelji.
Također, teško je razlikovati napade koji su počinjeni prvenstveno iz političkih i ekonomskih razloga od onih kojima je najvažniji motiv vjerski.
Nadalje, neki napadi u nekim zemljama mogu biti manje fatalni pa prolaze ispod radara. Primjerice, kako izvještava Funke Media Group, u Njemačkoj je u 2016. bilo više od 3.500 napada na izbjeglice, oko 10 dnevno. U njima nije bilo mrtvih, no ozlijeđeno je 560 osoba, među kojima i 43 djece. Problem je također u tome što se takvi napadi ne registriraju kao teroristički, već uglavnom kao zločini iz etničke netrpeljivosti pa ne ulaze u statistike koje broje muslimane kao žrtve nasilja.
Konačno, analize koje su proveli znanstvenici na Universityju of Alabama pokazale su da teroristički napadi koje izvode muslimani u prosjeku dobivaju 357% veći prostor u medijima od drugih napada.
Muslimani su najčešće žrtve napada
Ako govorimo o vjerskoj netoleranciji, podaci stranice Our World in Data iz 2018. ne govore u prilog tezi našeg kontroverznog biskupa, barem kada su u pitanju teroristički napadi. Naime, daleko najviše terorističkih napada događa se u većinski muslimanskim zemljama (interaktivna karta i grafikon dolje).
Broj žrtava terorističkih napada u svijetu dosegnuo je vrhunac u 2014. Te godine ubijeno je 44.490 ljudi, a najviše žrtava bilo je u Iraku (13.965), Afganistanu (5.4014.) i Siriji (3.3012.). U SAD-u ih je iste godine bilo 26, a u Zapadnoj Europi samo 5. Broj žrtava terorističkih napada u zapadnim zemljama nešto je porastao u narednim godinama, a u Zapadnoj Europi bio je najveći 2016., kada je dosegnuo 238. To je ipak neusporedivo s brojem od 12.207 žrtava, koliko ih je te godine bilo u Iraku (grafikon dolje).
Dakle, statistički gledano, najčešće žrtve bili su muslimani.
Isto je potvrdila i studija organizacije National Consortium for the Study of Terrorism and Responses to Terrorism (START) provedena 2017.
Prema njoj, muslimani su, statistički gledano, već duži niz godina apsolutno najvjerojatnije žrtve terorističkih napada.
Napadi na vjerske objekte
Vjerska netrpeljivost kao primarna motivacija terorističkih napada najjasnije se može prepoznati kada je cilj napada neka bogomolja – crkva, džamija, sinagoga ili hram. Naravno, postoje napadi na vjerske objekte kojima motivi ne moraju biti nužno vjerski, već neki drugi, primjerice, namjera da se izvede masovni pokolj.
Podaci prikupljeni od 2010. do 2019. tu su ponovno na istom tragu. U deset godina u svijetu je izvedeno najviše napada na džamije, a najbrojnije žrtve su muslimani, čak i kada se uračuna posljednji napad na Šri Lanki:
31. listopada 2010. Al Qaida je u napadu na katoličku crkvu u Iraku ubila 58 ljudi.
15. prosinca 2010. sunitski ekstremisti u napadu na šijitsku džamiju u jugoistočnom Iranu ubili su šestoricu zapovjednika Revolucionarne garde.
16. srpnja 2010. sunitski ekstremisti u napadu na drugu šijitsku džamiju u Iranu ubili su 27 ljudi.
5. kolovoza 2012. bijeli supremacist u napadu na hram u Wisconsinu ubio je 6 sikha.
18. studenog 2014. dvojica Palestinaca u napadu na sinagogu u Jeruzalemu ubili su petoricu Židova.
30. siječnja 2015. u sunitskom napadu na šijitsku džamiju u Pakistanu ubijena je 71 osoba.
20. ožujka 2015. u islamističkom napadu na dvije džamije u Jemenu ubijeno je 137 osoba.
17. lipnja 2015. bijeli supremacist ubio je u crkvi u Charlestonu 9 crnaca tijekom molitve.
24. rujna 2015. bombaš samoubojica ubio je u Jemenu 25 vjernika u džamiji.
12. studenog 2016. bombaš samoubojica ISIS-a ubio je više od 50 vjernika u napadu na svetište u Pakistanu.
11. prosinca 2016. bombaš samoubojica ubio je u kapeli koptske pravoslavne Crkve sv. Marka u Kairu najmanje 25 ljudi.
29. siječnja 2017. u napadu na Islamski kulturni centar u Quebecu tijekom molitve kanadski terorist ubio je šest muslimana.
16. veljače 2017. bombaš samoubojica ubio je 98 ljudi u svetištu u Pakistanu.
9. travnja 2017. u dvama napadima ISIS-a na crkve u Aleksandriji i Tanti u Egiptu ubijeno je najmanje 45 ljudi.
1. kolovoza 2017. u napadu na šijitsku džamiju u Afganistanu ubijeno je najmanje 90 ljudi.
25. kolovoza 2017. u napadu islamskih militanata na šijitsku džamiju u Kabulu ubijeno je 28 osoba.
29 rujna 2017. bombaš samoubojica u napadu na šijitsku džamiju u Kabulu ubio je pet osoba.
20. listopada 2017. ISIS je ubio 29 ljudi u šijitskoj džamiji u Kabulu.
5. studenog 2017. Devin Patrick Kelley izveo je napad na Baptističku crkvu u kojem je ubijeno 26 ljudi. No u ovom slučaju njegove vjerske motivacije ostale su nejasne. Poznato je samo da je njegova supruga odlazila u tu crkvu te da je u napadu poginula njezina baka. Stoga je pitanje ima li smisla ovaj napad računati u ovom kontekstu.
24. studenog 2017. islamistički militanti u džamiji u Sinaju u Egiptu ubili su 311 vjernika.
17. prosinca 2017. u napadu ISIL-a na crkvu u Pakistanu ubijeno je 16 ljudi.
3. kolovoza 2018. islamski bombaši samoubojice ubili su u šijitskoj džamiji u Afganistanu 27 ljudi.
27. listopada antisemitski nastrojeni Amerikanac ubio je 11 ljudi u sinagogi u Pittsburghu.
27 siječnja 2019. dvojica bombaša samoubojica ubili su u katedrali na jugu Filipina 23 osobe.
30. siječnja 2019. u napadu na džamiju u obližnjem gradu Zamboangi na Filipinima ubijena su dvojica vjerskih učitelja.
15. ožujka 2019. bijeli supremacist u napadu na džamije u Christchurchu na Novom Zelandu ubio je najmanje 40 ljudi.
21. travnja 2019. u napadu na crkve i hotele na Šri Lanki ubijena je najmanje 321 osoba.
Naravno, postoje brojni drugi napadi koji se mogu jasno identificirati kao vjerski motivirani terorizam, iako nisu izvedeni u vjerskim objektima. U takve, primjerice, spadaju napadi muslimana na hinduske hodočasnike u vlaku i uzvratni napadi hindusa na muslimane.
Brojke koje daju perspektivu
Budući da terorizam u svijetu izaziva veliki strah i ozbiljno utječe na politike, a posljedično i na ljudske, medijske i druge slobode i prava, nije naodmet pokušati staviti ga u neku perspektivu. Jedan od načina da se to učini jest da se brojevi poginulih u terorističkim napadima usporede sa smrtima koje su posljedica drugih uzroka.
Primjerice, prema podacima Australian Bureau of Statistics, od 1978. do 2014. u terorističkim napadima u Australiji poginulo je 113 ljudi. No samo u 2015. u obiteljskom nasilju u toj zemlji ubijeno je oko 730 žena, oko pola milijuna je doživjelo fizičko nasilje, a oko 2.500 ljudi umrlo je u samoubojstvima.
Kada se zbroje svi pripadnici svih islamističkih terorističkih organizacija u svijetu, dobije se brojka od oko 150.000 ljudi. To znači da muslimanski teroristi čine oko 0,001 posto svih muslimana, a to pak znači da je veća vjerojatnost da vas tijekom cijelog života pogodi munja nego da neki musliman za to vrijeme počini neki teroristički napad.
U 2012. u svim terorističkim napadima u svijetu poginulo je 11.133 ljudi. Iako je tada terorizam bio u porastu, dok je posljednjih godina u padu, te iste godine u nasilnim zločinima ubijeno je 40 puta više ljudi – oko 437.000.
Od 2006. do 2010. u članicama EU-a izveden je 2.131 teroristički napad. No samo osam ih je bilo islamističkih, što znači samo 0,3%. Generalno, udio vjerski motiviranih napada u EU od 2006. do 2013. bio je zanemariv u usporedbi s ostalima, primjerice, separatističkim i radikalnim političkim (grafikon dolje).
Kršćanstvo i islam najprogonjenije religije
Dakle, samo na temelju terorističkih napada ne bi se mogao izvući zaključak da je kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu. No kada se u obzir uzme širi kontekst, u tome ipak ima nešto.
Na to je ukazalo istraživanje uglednog Pew Research Centra iz 2016. prema kojem su kršćani zlostavljani u 144 zemlje, a muslimani u 142.
"Kršćani i muslimani uobičajeno su zlostavljani u najvećem broju zemalja u svijetu... Te dvije skupine najbrojnije su religiozne skupine u svijetu i imaju brojnije populacije nego druge manje i geografski raspršenije vjerske skupine", objavili su autori u izvješću.
U toj studiji u obzir su uzeti brojni različiti oblici zlostavljanja koji su svrstani u dvije glavne kategorije i mjereni dvama glavnim indeksima.
Indeksom državnih ograničenja mjereni su zakoni, politike i akcije kojima se u nekoj zemlji ograničavaju religiozna vjerovanja i prakse. Taj indeks uključivao je 20 mjera restrikcija, uključujući nastojanja vlasti da zabrane određene vjere, zabrane preobraćenja, ograniče propovijedanje i sl.
Indeksom društvene netrpeljivosti mjerena su individualna neprijateljstva pojedinaca ili skupina u društvu. To je uključivalo 13 oblika netrpeljivosti i nasilja među kojima i oružane vjerske napade, odnosno terorizam, sektaško nasilje, nasilje zbog odijevanja i druga vjerski motivirana nasilja ili zlostavljanja.
Važno je istaknuti da je studija također pokazala da jačanje nacionalizama posljednjih godina pridonosi porastu nasilja i progona kako kršćana tako i muslimana, iako je broj žrtava terorističkih napada u svijetu generalno u padu, što pokazuje i grafikon OWD-a gore.
Dakle, moglo bi se reći da su kršćani danas jedna od dvije najprogonjenije religije, ali rame uz rame s muslimanima. No s druge strane, muslimani su značajno brojnije žrtve terorističkih napada. Za kraj ponovimo još jednom – jačanje vjerske netrpeljivosti isključivo je u interesu radikala, kako političkih tako i vjerskih. Svi normalni ljudi zbog netolerancije su samo na gubitku.
Habibti, ya nour el - ain...
- Remzudin
- Aktivni forumaš
- Posts: 4971
- Joined: 29 Feb 2016, 19:05
- Has thanked: 192 times
- Been thanked: 262 times
- Status: Offline
Re: SVJETSKI TERORIZAM
postala si mi biti nesimpaticna
ne ide mi u glavu i nije mi jasno kako si me mogla prevarati !!!!???
Ja ne sumnjam u svoje moci jer oni uvek funkcijoniraju,sad mi je jasno zasto sam bio blokiran.
https://www.welt.de/politik/ausland/art ... oetet.html
Ti si znala da je taj Terrorista bio ubijen i da je mrtav,..i opet si me pustila da skocim u prazan prostor,i ne kazes nista !
ne ide mi u glavu i nije mi jasno kako si me mogla prevarati !!!!???
Ja ne sumnjam u svoje moci jer oni uvek funkcijoniraju,sad mi je jasno zasto sam bio blokiran.
https://www.welt.de/politik/ausland/art ... oetet.html
Ti si znala da je taj Terrorista bio ubijen i da je mrtav,..i opet si me pustila da skocim u prazan prostor,i ne kazes nista !
Re: SVJETSKI TERORIZAM
Ma neka si ti njega skrsio još jednom... Sigurno je sigurno
Habibti, ya nour el - ain...
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 29 guests