KINA

[HAVANA]

Zamisli umrem seksajuci se Bolje ne moze. Odo treptat okicama. Al nesta kuka bole je vene nake. Dabogda. Tugo jesenja.

Lepa bi to smrt bila.

Idi trepci okicama, masiraj vene, nesta. Sad mi javise da nece pasti do sutra. Haj' znaj.

Ode se kupat, djeca sam sto nisu zaspala. Sanse su velike.

[HAVANA]

A jebo raketu.

[Lavlje_srce]

Drzim ti fige.

[Lavlje_srce]

Ako sad padne, bubnuce u Tihi okean.

[amidza idriz]

Nema sansi da dobaci do Poljina?

[Lavlje_srce]

Nije pala. Idi lezi HAVANA.

[HAVANA]

Sta se nolko kupa, ja bi kucu okrecio.

[Lavlje_srce]

Sta se nolko kupa, ja bi kucu okrecio.

Zar si ti tako stidan? Ne znas ponuditi da istrljas ledja?

[Fuddo]

Evo vele, zadnje predikcije, opalice nedje u mediteran.
Mamu im, nasicali su oni ovo, lazu da je slucajno.

[ironman]

Pala u Indijski okean.

[Nice try]

Neka se i ova priča završila

[HAVANA]

Eto. Znao sam da me nece pogodit.

[Julia-Klara]

"u"pala nedje a da ni osjetila nisam? kukuuuuuu

[greeneyes]

E ybg, taman kont'o zaraditi na zeljezu

[Melek]

Sad imaju ponovo sve pod kontrolom.

Mrš u Japan

[Duminjo]

Što se dogodilo 4. lipnja 1989.? Ako pitate Kinu - ništa



NA DANAŠNJI dan prije 32 godine, u jeku antikomunističkih, prodemokratskih revolucija diljem svijeta, režim Komunističke partije Kine proveo je neviđeni pokolj na Trgu Tiananmenu, nakon dva mjeseca prosvjeda na čijem se vrhuncu na ovom glavnom trgu glavnog grada Kine okupilo više od milijun ljudi.

Točan broj i identitet žrtava krvavog gušenja prodemokratskih prosvjeda još uvijek je nepoznat, a procjene variraju od 241 (službena brojka koju je objavio kineski režim) do tisuću, pa čak i do 10 tisuća, prema depeši tadašnjeg britanskog veleposlanika koja je objavljena 2017.

No, već se 32 godine provodi politiku službenog zaborava ovog povijesnog događaja. Za službeni Peking, ovaj povijesni događaj kao da se nikad nije zbio. Bilo kakva službena komemoracija strogo je zabranjena, obitelji ubijenih se nadziru, a spominjanje masovnih prosvjeda i masakra koji je uslijedio cenzurira se na društvenim mrežama uz pomoć goleme mašinerije ljudskih moderatora i automatiziranih algoritama.

Cenzura ponekad ide do zaista bizarne razine, pa je tako grupa aktivista koja je 2016. pokušala komemorirati godišnjicu etiketama za alkoholno piće dobila zatvorske kazne do tri i pol godine zbog "poticanja subverzije državne vlasti". Njihov zločin? Na boce kineske rakije baijiu stavili su etikete "ba jiu liu si", što na kineskom znači 89-6-4, a što je datum pokolja na Tiananmenu.







Index.hr

[Naseef Mushroom]

Šta ima zapad kritikovati cenzuru Kine? Oni se bar i ne trude da se prikažu kao demokratsko društvo za razliku od npr. Njemačke gdje je vladala totalna cenzura što se tiče ubijanja Palestinaca.
Da su bar bili samo pristrasni "Mi podržavamo Izrael ali bilo je par pojedinaca koji su počinili napad na nedužne Palestince" ali nije bilo ni to, uopšte se nisu pominjali ali zato je taj portal koji je bio najekstremniji sto se tice toga objavio da je poginulo par slonova od udara groma (ne šalim se).

Šta se dogodilo u Palestini u 2021 godini? Ako pitate Zapad - ništa

[CikCikCikPogodi]

[Krokodil Behko]

Kina je usvojila izmenu Zakona o planiranju porodice kojom se omogućava parovima da imaju troje dece, pokušavajući da spreči demografsku krizu koja bi mogla da ugrozi njene nade u povećanje prosperiteta i globalni uticaj.

Stalni komitet Nacionalnog narodnog kongresa usvojio je izmene zakona u petak kao deo višedecenijskog napora vladajuće Komunističke partije da diktira veličinu porodica u skladu sa političkim direktivama.

Od osamdesetih godina prošlog veka, Kina je za većinu parova veličinu porodice strogo ograničila na samo jedno dete, sprovodeći takvu politiku uz pretnje novčanim kaznama ili gubitkom posla, što je dovelo do zloupotreba, uključujući prisilne abortuse.

Preferiranje sinova dovelo je do polno selektivnih pobačaja, što je stvorilo ogromnu neravnoteže u odnosu polova.

Pravila su prvi put ublažena 2015. godine kada je roditeljima dozvoljeno da imaju dvoje dece jer su zvaničnici očito shvatili da će Kina ostariti pre nego što postane bogata.

Najmnogoljudnija zemlja sveta je dugo hvalila politiku jednog deteta kao instrument kojim je sprečeno 400 miliona novih rođenja, čime su ušteđeni resursi i podtaknut privredni rast.

Međutim, natalitet Kine, paralelno sa trendovima u Južnoj Koreji, Tajlandu i drugim azijskim ekonomijama, već je padao i pre pravila jednog deteta. Prema podacima Svetske banke, prosečan broj dece po majci pao je sa šest u 1960-im na ispod troje do 1980. godine.

U međuvremenu, broj radno sposobnog stanovništva u Kini je opao u poslednjoj deceniji.

Prema vladinom popisu koji se radi jednom u deset godina, broj stanovnika se prošle godine popeo na 1,411 milijardi ljudi, što je 72 miliona više nego 2010.

Statistika pokazuje da je prošle godine rođeno 12 miliona beba, što je 18 odsto manje u odnosu na 14,6 miliona 2019.

Kinezi stariji od 60 godina činili su 18,7 odsto ukupnog stanovništva zemlje 2020. godine što je za 5,44 procentnih poena više nego 2010. godine. Istovremeno, postotak radno sposobnig građana pao je na 63,3, od ukupno 70,1 odsto koliko je bilo na popisu pre jedne decenije.

Japan, Nemačka i druge bogate zemlje suočavaju se sa istim izazovom manjka radnika za izdržavanje starijeg stanovništva, ali one se oslanjaju na ulaganja u fabrike, tehnologiju i strana sredstva, dok je Kina novoindustrijalizovana ekonomija sa radno intenzivnom poljoprivredom i proizvodnjom.


(danas)

[ElTriconi]

Nemaju oni kad gutit