Francuska

[Duminjo]

I buduca predsjednica ih haman podrzava..kakva je ona sa rusima i kinezima?

[Fuddo]

Izgledacemo opet morat iskakat iz aviona u Normandiju,
Pa dokle vise majka mu stara?
Cuj, hoce gradjanski rat?
Aja budala, braco mila
Opo im standard garant, spucaju pola krave svaki dan
Tesko se zivi

[insomnia]

Nemere se disati. Kolju braon i mrka braca redom

[Fuddo]

Ajbg, eto pobijte se

[Taare]

Insomnia, gledaj da na vakat obriješ tu bradu.

[insomnia]

Imaju i legionari bradu. Sam sikirce nabaviti

[Taare]

Meni je davno jedan zemo reko da ću doživjet dan u kojem će nas nacisti ganjati po ulicama
kaže, uzimaj pare dok možeš. Kad krene belaj, bježi u bosnu.

[Krokodil Behko]

U pismu objavljenom u jednom konzervativnom magazinu, dvadeset generala u penziji piše o „opasnosti po Francusku“, „islamizmu“, „hordama iz predgrađa“ koje naseljavaju migranti i gdje, navodno, vlada bezakonje.

Otvoreno pismo grupe penzionisanih generala u kojem se traži „odbrana Francuske“ od islamizma nailazi na simpatije javnosti. To je problem za predsednika Emmanuela Macrona pred izbore naredne godine, piše Deutsche Welle.

Snovi „osamdesetogodišnjaka u patofnama“ – tako je najprije francuska ministarka odbrane Florens Parli na Twitteru opisala otvoreno pismo penzionisanih generala. Ali, proteklih dana je debata krenula svojim tokom i vlastima predsjednika Emmanuela Macrona više ništa nije ni smiješno ni banalno.

Komentatori u Parizu čak pismo smatraju velikim adutom desničara i svojevrsnim početkom kampanje pred izbore idućeg proljeća.

U pismu objavljenom u jednom konzervativnom magazinu dvadeset generala u penziji piše o „opasnosti po Francusku“, „islamizmu“, „hordama iz predgrađa“ koja naseljavaju migranti i gdje navodno vlada bezakonje.

Taj apel u dramatičnom tonu vrhunac bilježi u jedva skrivenom pozivu na puč: ukoliko vlasti sjede skrštenih ruku, „moglo bi doći do finalne eksplozije i intervencije naših aktivnih drugova“ kako bi se zaštitile francuska civilizacija i nacija, prenosi DW.


Nema stvarne opasnosti od puča

Među potpisnicima je i nekadašnji general Kristijan Pikemal koji je 2016. otpušten iz vojske zbog radikalnih desničarskih svjetonazora. Neki drugi su aktivni članovi i lokalni funkcioneri Nacionalnog okupljanja (bivšeg Nacionalnog fronta), desničarske stranke koju predvodi Marine le Lepen. Otvoreno pismo su do sada potpisale stotine drugih bivših oficira.

Na listi potpisnika se pak našlo i osamnaest aktivnih vojnika koji bi trebalo da budu otpušteni iz službe. To je najavio načelnik Generalštaba Fransoa Lekontr. I penzionisani oficiri su obrisani iz rezervnog sastava armije.

Marine le Lepen je sa radošću dočekala otvoreno pismo: „Obaveza je svih francuskih patriota (…) da ustanu i stvarno spašavaju zemlju“, napisala je ona. Ipak je dodala da to mora biti „mirna borba“, stvarajuću naizgled distancu od koketiranja sa pučem.

Pikantno je što se apel generala pojavio oko 60. godišnjice propalog puča protiv predsjednika Šarla de Gola zbog politike prema Alžiru. Upravo je uz pomoć tih pučista Žan-Mari Lepen šezdesetih osnovao Nacionalni front. Njegova ćerka Marine očito dijeli sa ocem naklonost „batu vojničkih čizama“, napisao je na Twitteru ministar unutrašnjih poslova Žerar Darmamin.

Iz ispitivanja mnjenja već duže se zna da Marine Le Pen i njena partija među pripadnicima vojske uživaju veću podršku nego u opštoj populaciji, kaže politikolog Bruno Kotre. „U vojsci se snažno drži osećaj propasti Francuske i prijetnje spolja“, kaže on. No dodaje da su u armiji snažno ukotvljene i vrijednosti Republike te da zato nema prave opasnosti od državnog udara.


Makron u zaostatku

Politički bi stvar mogla da bude opasna za Makrona jer skreće pažnju na njegovu navodnu slabost u odnosu na Le Pen kad je u pitanju unutrašnja bezbjednost. Ankete pokazuju da građani vrlo loše ocjenjuju Makronov doprinos bezbjednosti.

Sada ispitivanje televizijske stanice LCI pokazuje da 58 Francuza ima simpatija za otvoreno pismo generala. Među podržavaocima Nacionalnog okupljana je podrška najveća, čak 86 odsto.

„Vrlo prosto: ovo je izborna kampanja. I nije slučajno što se Marin Le Pen pridružuje“, kaže Frank Bazner iz Njemačko-francuskog instituta. Akcija je, kaže, usmjerena protiv Makrona i pokušaja da društvo nađe komplikovanu formulu u kojoj nisu suprotstavljeni javna bezbjednost i integracija i prihvatanje drugih religija.

Brutalni islamistički napadi koji su proteklih godina zavijali Francusku u crno čine od ove problematike najosetljiviju temu pred izbore. Bazner kaže da u vojsci postoji određen procenat ljudi koji bi sve da riješe čvrstom rukom. „Ta ideja o izgubljenoj Francuskoj je nostalgična, ali je i izraz zbunjenosti i igranje sa vatrom“, dodaje ovaj stručnjak.

Na to je Makron u posljednje vrijeme reagovao zatvaranjem desnog krila, pokušavajući da pridobije dio birača Marin Le Pen. Ljevica u Francuskoj oštro je kritikovala predsjednika zbog novih policijskih zakona i zakona protiv „islamskog separatizma“. Kvadratura kruga za Makrona je pokušaj da se prikaže kao branilac vrijednosti Republike, a da istovremeno ne bude poput Le Pen.

Prema anketama, bilo bi pravo čudo ako se i naredni predsjednički izbori ne bi završili u drugom krugu u kojem bi se opet našli Emanuel Makron i Marine Le Pen. Ankete njoj već šest meseci daju blagu prednost (trenutno 26 prema 25 odsto), što znači da bi se u drugom krugu nadmetali za još polovinu biračkog tela i da bi bilo neizvijesno do kraja.

(SB)

[Krokodil Behko]

Pauline Harmange, 25-godišnja Francuskinja, u svojoj je zemlji podigla puno prašine esejom od stotinjak stranica naslovljenim 'Mrzim muškarce'. U njemu autorica objašnjava kako je mizandrija, prezir prema muškarcima, u principu odgovor na sveprisutnu mizoginiju, prezir prema ženama, te da ju u tom smislu žene trebaju prigrliti i slobodno izražavati. Knjigu, koju je u početku mali izdavač tiskao u samo 450 primjeraka, popularizirao je specijalni savjetnik francuskog ministarstva za ravnopravnost spolova tražeći da ju se što prije povuče iz prodaje jer potiče mržnju prema muškarcima.

Kad je Pauline Harmange, mlada francuska spisateljica, objavila svoj proglas o tome kako mrzi muškarce, očekivala je da će se on prodati najviše u nekoliko stotina primjeraka među njenim prijateljima i čitateljima njenog bloga. Kako je međutim vladin dužnosnik zaprijetio tužbom ako se ne makne iz prodaje, knjiga, odnosno esej od 96 stranica 'Mrzim muškarce' (Moi les hommes, je les déteste) dobio je na popularnosti, razgrabio se u roku keks, nakon čega je izdavač tiskao još primjeraka.

Cijela književna i politička oluja koju je izazvala njena knjižica Harmange je dijelom šokirala, ali je dijelom i zabavlja. 'Nisam ovo očekivala. Bilo je to ogromno iznenađenje', rekla je Guardianu iz svoga doma u Lilleu, u kojem živi sa suprugom Mathieuom i njihovom mačkom. 'Ovo je prvi put da sam izdala knjigu. Napisala sam roman, ali nikad nije objavljen. 'Mrzim muškarce', objašnjava, napisan je na upit nekoga tko je na njenom blogu uočio tekst o mizandriji ili mržnji prema muškarcima.


Esej otvara citat Sylvije Plath iz 'Staklenog zvona' - 'Nevolja je bila u tome što sam prezirala ideju da na bilo koji način služim muškarcima' - te istražuje imaju li žene zaista dobre razloge da mrze muški rod. 'Udana sam za muškarca koji je sjajan i podržava me u mome pisanju. Ali općenito ne vjerujem muškarcima koje ne poznajem', rekla je Harmange.

'Jednostavno nemam povjerenja u njih, a to nije toliko vezano za moja osobna iskustva koliko za višegodišnji aktivizam u feminističkim organizacijama koje pomažu žrtvama silovanja i seksualnog zlostavljanja. Kao činjenicu mogu navesti to da su u većini slučajeva agresori muškarci.

U njemu Harmange kaže kako je obrana mizandrije oslobađajuća i kako može stvoriti prostor za sestrinstvo. 'Što ako žene imaju dobre razloge da preziru muškarce? Što ako je, onda kad nam je dozvoljeno da ju izrazimo, ljutnja prema muškarcima zapravo radosno i emancipirajuće putovanje', piše.

'Mrzim muškarce' objavljena je 19. kolovoza, kad je većina Francuske bila na ljetnim odmorima, i vjerojatno bi prošla posve ispod radara da specijalni savjetnik francuskog ministarstva za ravnopravnost spolova Ralph Zurmély nije tražio njenu zabranu.


'Ovo je očito oda mizandriji (= mržnji prema muškarcima), i prema sažetku na vašoj stranici, i prema naslovu. Htio bih vas stoga podsjetiti da je poticanje na mržnju na osnovi spola kriminalno djelo! Posljedično, tražim da odmah maknete ovu knjigu iz vašeg kataloga. U protivnom riskirate da vas se kazneno goni', napisao je Zurmély izdavaču eseja.

'Bila sam šokirana. Ovaj čovjek radi za državnog službenika zaduženog za jednakost muškaraca i žena, kojemu je misija da poduzme nešto oko seksualnih napada i silovanja. Činilo se nevjerojatnim da ga umjesto toga više brine cenzuriranje male feminističke knjige', rekla je Harmange.

Priču je zatim prenio francuski portal Mediapart, nakon čega je izdavač odlučio tiskati još primjeraka. Ministarstvo je reklo portalu da je Zurmély, koji je izgleda pročitao samo naslov i izdavačev opis knjige 'Mrzim muškarce', djelovao na vlastitu inicijativu.

Magazin NouvelObs njegov je zahtjev opisao kao istinski primjer 'kulture otkazivanja' te istaknuo kako nitko nije cenzurirao Baudelairea kad je o francuskoj spisateljici iz 19. stoljeća George Sand pisao: 'Ona je glupa, teška, brbljava... Činjenica da se nekoliko muškaraca zaljubilo u ovaj klozet dokaz je niskosti muškaraca ovoga doba.'


Rat žena protiv žena u seriji 'Gospođa Amerika' daje zanimljiv pogled na povijest feminizma, ali i porijeklo današnjih konzervativnih udruga
'I zašto ne zabraniti i Michela Houellebecqa zbog njegove mizoginije, kad smo već pri tome', pita NouvelObs.

'Nažalost, ali ne i iznenađujuće, mizoginija je toliko duboko ukorijenjena u francuskoj literaturi da je često i ne primjećujemo', komentirala je Harmange.

Mizandrija je, dodaje, često doživljavana kao šala ili, još gore, kao metoda diskreditiranja feministica. Vjeruje međutim da nema ništa loše u priznavanju ove mržnje, legitimne kad se uzme u obzir zlo koje muškarci nanose ženama.

'Mizandrija postoji jedino kao reakcija na mizoginiju, a ona je u srži sistemskog nasilja', piše u svom eseju i citira statistiku iz 2018. prema kojoj 96 posto osuđenika u slučajevima obiteljskog nasilja čine muškarci. Čak 99 posto osuđenih za seksualno nasilje su muškarci. 'Dok mizandrija, s druge strane, nikad nikog nije ubila', poručuje Harmange.


(tportal)

[insomnia]

Vidis ti s cim se ja borim

[bosnjakinja]

propao narod i nacija ,doci ce muslimani po svoje uskoro

[Krokodil Behko]

propao narod i nacija ,doci ce muslimani po svoje uskoro

Koja je razlika, između naroda i nacije?

[bosnjakinja]

propao narod i nacija ,doci ce muslimani po svoje uskoro

Koja je razlika, između naroda i nacije?

Francuzi su narod,a nacija je Francuska

hajde ne budi toliko napacen samo sto je kod nas nesredjeno to

[arzuhal]

Cura se zafrkavala, odmah država skočila. Tako je i sa islamom: brat negdje glasnije zanijeti, sestra malo glasnije prošapuće bismilu dok renda sir - eto muslimana, sve će nas porobit, merde!

[saint_mirad]

Ovoj se na čehri vidi čega joj fali.

[Krokodil Behko]

Koja je razlika, između naroda i nacije?

Francuzi su narod,a nacija je Francuska

hajde ne budi toliko napacen samo sto je kod nas nesredjeno to

Francuska nije nacija, nego država.

[greeneyes]

Treba to samo zaposliti

[arzuhal]

[insomnia]

Ovoj se na čehri vidi čega joj fali.

Pobost je sa kakim Mutombom iz Malija. I vuk sit i ovce na broju

[arzuhal]

Ovu će pačenicu same žene utuć negdje, što je vako blesavo izašla javno s tisućljetnom tajnom... auf...