Stećci..

[Bla]

Mogli su komotno onda i na one Popisne liste staviti pitanje:
Đe su stećci?
ili
Koliko stećaka posjedujete?

[laganini]

nešto sam prića behki o stećcima...sad će bit i materijalni dokazi..

[Krokodil Behko]

nešto sam prića behki o stećcima...sad će bit i materijalni dokazi..

Stećci su srednjovijekovna refleksija antičke civilizacije širom Ilirika ali ipak se ta refleksija desila samo u BiH. Ne trebaju tu nikakvi dokazi

Nego, da li znaš da postoje stećci koji su na primjer u Završju postavljeni prije nego će to i zvanično postati dio Bosne? Pametan čovjek bi zaključio da je objedinjavanjem teritorija na relaciji Drina-Una-sava, zapravo došlo samo do objedinjavanja stanovništva raznih regija a koje je historijski i kulturološki, potpuno slično. Ne dešavaju se stvari slučajno. Bar ne u historiji.

[laganini]

koliko je i kakvi objedinjavanja bilo na ovim prostorima nebi tome pridava značaj..

[Bla]

Ne može se baš miješati antičko i srednji vijek. Totalno različite stvari.

[laganini]

tako je..

[Krokodil Behko]

Ne može se baš miješati antičko i srednji vijek. Totalno različite stvari.

Nisi ti mene razumio. Rekao sam ovo

Stećci su srednjovijekovna refleksija antičke civilizacije širom Ilirika

Dakle, moglo bi se reći da sam mislio na antičku zaostavštinu u srednjem vijeku a na području BiH. Ovo će ti reći svaki ozbiljniji historičar jbg. Ako ne vjerujemo u to, onda moramo vjerovati da su svi stećci, pali direktno sa mjeseca. Skoro sam pisao o ovome. Imamo match i to potpuni tridesetostruki match kad poredimo oblik stećaka, ne sa antičkim nego sa neolitskim periodom, tačnije rečeno, sa raznim svetištima koja su podizana u tom periodu širom Balkana pa ne vidim zašto bi Bosna bila izuzetak.

[Bla]

Pardon, pogrešno pročitah.
Istina, postoje mjesta na kojima se nalaze i stećci i neki ostaci iz antičkog perioda, al' nisam o tome "dumao", pogotovo ne na taj način, pa bolje da šutim i da se prvo bolje informišem.

[Krokodil Behko]

Pardon, pogrešno pročitah.
Istina, postoje mjesta na kojima se nalaze i stećci i neki ostaci iz antičkog perioda, al' nisam o tome "dumao", pogotovo ne na taj način, pa bolje da šutim i da se prvo bolje informišem.

Radimlja ti je u Stocu a tu je i ona pećina u kojoj je pronađeno mnogo neolitskog nakita. Znači možda i najpoznatija/najgizdavija nekropola je na teritoriji na kojoj je pronađen i najljepši nakit iz prahistorijskog doba. Nema neka jaka paralela ali ima mnogo tih nešto slabijih. Uglavnom, svi tragovi i za stećke i za Crkvu Bosansku, vode u antički period.

[Bla]

Da postoje neki validni dokazi toj tezi, vjerujem da bi čuo za njih. Ovako mi je to ipak na nivou spekulacija i pretpostavki.

[Krokodil Behko]

Da postoje neki validni dokazi toj tezi, vjerujem da bi čuo za njih. Ovako mi je to ipak na nivou spekulacija i pretpostavki.

CB nije problem. Oko toga se svi slažu i jedinstveni su u stavu da njeno učenje datira iz rimljanskog perioda. Stećci isto tako nisu problem jer u suprotnom, mora se dokazati da u onolikoj Rusijetini, postoji bar jedan stećak. Dakle, Slaveni nemaju ama baš nikakve veze s tim. Imajući u vidu činjenicu da takvo što nije moglo doći ni iz Italije ni iz Grčke, sve što možemo, jeste da zaključimo kao u "dispozitivu"

Ako te zanima moguća bliža odrednica, ili bar neko srodstvo Bh stećaka sa sličnim spomenicima dalje od BiH, guglaj malo na ime Gorčin Dizdar/Armenija/Bugarska/Turska i slično. Iznenadio bi se šta je sve mlađahni unuk Maka do sada otkrio.

[Bla]

Kad pomenu Radimlju, vazda imao želju da je posjetim, al' nekako mi nikad nije bilo usput i jednom se maxuz pokupimo. Kolega imao kuću u Stocu, pa da obiđe, a ja da konačno posjetim Radimlju. Dođemo, nigdje žive duše. Vrzmao se ja okolo, fotografisao, dođoše 2 autobusa. Jedan beogradskih tablica, nekakvi penzioneri, drugi splitske registracije, pun Nijemaca. Provrzmaše se i oni okolo, malo poslikaše i odoše.

Kontam, prođe stotinjak duša, niko marke ne ostavi. Klasični bh. turizam.

[Krokodil Behko]

U cilju sveobuhvatne inventarizacije turističkih potencijala, njihovog vrednovanja i mogućnosti adekvatne valorizacije u turističke svrhe, predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Vlade Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa i Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice su posjetili MZ Kikači u općini Kalesija i na licu mjesta se upoznali sa nalazištem stećaka i drugih nadgrobnih spomenika, a koji do sada nisu bili predmet naučne obrade – saopšteno je jučer iz Vlade TK.



Kako je navedeno u zvaničnom saopštenju, ovom prilikom posjećeni su lokaliteti “Stara kuća” u Babinoj Luci, mezarje “Kavgari”, lokalitet u Sakićima i niz drugih lokaliteta gdje su nađeni fragmentarni ostaci ovog tipa kulturno-historijskog naslijeđa.

Nakon obilaska, dogovoreno je da se za lokalitet “Stara kuća” podnese aplikacija za proglašenje ovog lokaliteta nacionalnim spomenikom, a da se fragmentarni ostaci prikupe, uz saglasnost nadležnih institucija, te planski smjeste u dvorištu džamije u Kikačima, shodno planskoj dokumentaciji koja će biti sačinjena, ted a svi ovi lokaliteti budu označeni u prostornim planovima, kako općine tako i Kantona.

Popularni Bportal.ba donosi i jednu posebno zanimljivu priču vezanu za ovaj posjet. Naime, staro mezarje na lokalitetu Stara kuća u Babinoj Luci se sastoji iz većeg broja starih nišana od kojih je jedan monumentalan. Njime je, po predaji, označen Babin mezar po kome je naseljeno mjesto dobilo ime. Za israživače je posebno zanimljivo da se na ovom nišanu nalazi otvorena podignuta šaka, što je čest simbol i na stećcima.

[Bla]

Ima još takvih stvari.
Npr. na obodu Prečkog polja prema Dejčićima se nalazi lokacija na kojoj ima i stećaka i nišana a na nekim nišanima postoje razni motivi. Evo prvi koji nađoh u svojoj zbirci a koji pored mjeseca koji se mogao naći i na nekim stećcima ima i luk (bez strijele ) koji se takođe može vidjeti na mnogo stećaka.

Još jedna interesantna stvar vezana za Prečko polje je da je JNA planirala da tu gradi podzemni vojni aerodrom sličan onom u Željavi kod Bihaća.

Bjelasnica 075.jpg

[dacina_curica]

http://www.amazon.com/gp/aw/d/031223946 ... SY165_QL70

Amila Buturovic je izdala knjigu o nadgrobnim spomenicima u Bosni i Hercegovini, odlicna je.

[Krokodil Behko]

Ama ja sam u sred Sarajeva, na stupskoj petlji, zapravo kod početka Azića vidio nišan koji je oslikan lukom i strijelom. Sad baš giglao ali nisam našao sliku. Ko zna, znajući nas, možda je i uništen.

[Krokodil Behko]

Nišan star 500 godina pripada dugovječnoj Babi

Na lokalitetu Stara kuća u Babinoj Luci, naselju koje pripada kalesijskoj mjesnoj zajednici Kikači, nalazi se monumentalni nišan star više od 500 godina, a cijelo nalazište trebalo bi biti proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.

Posjeta lokalitetu

Naime, Kikače su nedavno posjetili predstavnici dva kantonalna ministarstva i Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK te je dogovoreno je da lokalitet Stara kuća bude apliciran za proglašenje ovog lokaliteta nacionalnim spomenikom.

Nišan koji se nalazi na Starom mezarju, u blizini Pašinog puta, dio je tzv. Babinog mezara, a prvi ga je otkrio Ekrem Sakić, profesor historije iz Kikača.

- Na području kalesijske općine nalazi se veliki broj stećaka i starih nišana. Mnogi historičari su istraživali ove spomenike, ali ovaj prednji nišan niko do sada nije registrirao. Historičari Mujo Zulić i Samir Halilović opisali su zadnji nišan. Prednji nisu jer se nalazio tridesetak metara dalje od Babinog mezara u šipražju - kazao nam je Sakić.


Nišan prvi otkrio profesor historije Ekrem Sakić (Foto: Arhiv)

Nišan na Babinom mezaru po svojoj veličini i svom obliku predstavlja prijelazni oblik nadgrobnih spomenika, vrstu koju su koristili prvi Bošnjaci nakon što su s bogumilske vjere prešli na islam. Nišan na Babinom mezaru, kao i svi ostali nišani u Starom mezarju, okrenut je u pravcu kible, odnosno jugoistoka.

Za Babu, Babin mezar i Babin nišan vežu s brojne predaje, saznajemo od Sakića.

- Prema predanjima, Baba je živjela veoma dugo. Ovdje se iz generacije u generaciju prenosi izreka u kojoj se kaže: „O, kćeri, zovni svoju kćer, neka ona zovne svoju kćer, u kćeri joj plače dijete." Ona se veže za Babu i govori o njenoj starosti - priča nam Sakić.

I za prednji nišan na Babinom mezaru postoje razne predaje te je navodno dva puta bio izmještan.

- Navodno ga je jednom odvezao s mezara Srbin iz Požarnice, a drugi put Bošnjak iz Slavinovića. I jednom i drugom, kako kazuju predaje, zaredale su se nesreće u porodici. Da bi se riješili belaja i nesreća, vratili su nišan u mezarje. Nisu ga vratili tačno na mezar već u šipražje, tridesetak metara od Babinog mezara, gdje ga je i pronašao Ekrem Sakić.

Naziv naselja

- Samo činjenica da je mezar nazvan Babin mezar i da postoje predanja o njoj, govori o mogućnosti da se doista radi o uglednoj ženi koja je doživjela duboku starost. Vjerovatno je naselje Babina Luka dobilo naziv po toj Babi - zaključuje Sakić.

Motiv ruke

Nišan je veoma sličan srednjovjekovnom stećku - stubu. Na vrhu se završava skraćenom piramidom na kojoj se nalazi ispupčena polulopta na kojoj je primjetno manje oštećenje. Na prednjoj strani koja je okrenuta prema putu, nalazi se motiv ruke, otvorene šake s raširenim prstima što je čest motiv na stećcima. Iznad šake je uklesan zapis pisan bosančicom, ali je teško čitljiv.

[Melek]

A se leži dobri gost Mišljen prave vjere bosanske. Biljeg postavi kšči Korija i na mi i na moju milu kućnicu Badaču. Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih i Badača i ja. Kam nam usječen je godne 1273. po Gospodu u Kocerini na plemenitoj zemlji, a pisa Dabiša“ (Banjevici, Bratunac).

...

A se leži Ljubljen u Vrhbosni rožden v Vrhbosni zakpan na svojini na plemenitoj. Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah kak to da nebo ne stari a iz njeg se stalno radžaju nova i nova godišnja doba. I u sobi gdje bjeh bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al ja uporno gledah u pod. I mišljah mojom smerti sve tće to konečno stati. Al nije i moja smert sve starša i sve tješnja je. Kam mi usječe Dražeta a zapis upisa Husan ne da pokažu da bjeh vetć da me višlje neima. LJeta gospodnjeg 1258.

– Gornje Hrasno, Stolac

...

„I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit“ (Radimlja, Stolac, 1094. godina)

...

„Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“ (Radimlja, Stolac).

...

„A se leži Toloje. Ne prevrni mi ovi kam, ne prekidaj mi ovi san.“ (Gornji Močioci, Crepaljsko, 1066).

...

„A se je kam od Trtiše. Živjeh mirno, Boga moleć i zla ne misleć. Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom. Zašto Bože? Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem. 1174. godne po Gospodu našem.“ (Humsko, Foča).

...

A se leži Stanac Godinov sin, na svojini, na plemenitoj, v Bosni.
Ne ubi me sedam rani od strijela, kopja i sjekre, ne proždra me ni jena šumska zvijer, ne proguta me riječni vir, ni oganj ni zima mi ne zmetoše trag. Ubi me Sipara jerbo mi se obećala a za drugog otšla.
Prosto joj bilo sve, al ja tću našeg sina i dalje da sanjam,makar sada sam. Ne zvalite mi ovi kami. To su moje otči tkroz koje i daljše zvijezde i Siparu gledam.

1209.ljeto v listopad mjesec lijep, al tujžan, jer nijma višlje onog tšo bi, a nijma ni onog tšo tće nekad opet bit.

...

A se ne leži junak Bogčin Radinić iz Bosne Srebrne.Tugdje na njegovoj plemenitoj baštini uz kameni biljeg otca mu i djeda i djedovog djede djeda,leži samo biljeg njegov,jer je on zagibo i zalegho u tudjoj zemlji,tamor gdji je i Sonce drugatčije i vjeter drugatčiji i Bog i voda i vazduh i ljudi tudji i duši mojoj strani.
Kulinu,matčhu i kopju bjeh vjerniji no Radači i ni mi togda stid ni žal.
I kadah bih bil,kakor vi jeste,opeta bih bil isti kakor ja bih.
Vi nikdar nećte biti kakor ja,a ja ne mogu biti ko tšto nekdar bi.
Blagosloven ko pročita i zmisli se,a lud koji privali.
Ljeta 1205,godnu nakon tšto v zemju leže Veliki Ban Kulin.

...

A se leži Sulduk a usiće kam otac.
Bože, mir daj snu duše njegove, a Ti i ja poravnajmo ratčune. Vas ste troje u jednome, a ja sam sada sam, ali i sam ne bojim se Vas troice.
Ako je nepravda Božija volja tada je moja sudba biti protiv Boga.
Človjekov sine ne privali ovi kam sina mojega on je spomen, i nek takav i ostane, Božije greške.
Za mir moje duše ne pitaj ona svoje smirenje više ne može nać ni na ovom ni na onom svjetu.

-Zapis sa stećka iz 1135 godine

...

A se leži Didodrag Gojak, na svojini, na plemenitoj u Zahumlju.
Zašto me mati rodi? Jer, ovdi ima višlje lažnog suncevog zlata no snova, višlje vjetra no dobrih riječi, višlje praznine no ljubavi, višlje laži no istine, višlje uzimanja no davanja. Jer, dani ovdi nisu ispunjeni vrimenom vetć morom, notći nisu zdjele pune slatkih sanja vetć burad puna gortčine.
Zašto me mati ti rodi?
Da budnem žedan, da budnem gladan, umoran, tujžan,....i da me ti vode napojiš, sirom i hljebom nahraniš, čistom posteljom odmoriš, osmijehom razveseliš.
O mati,sve bi to bilo isto, a potpuno drugatčije, da to hotće da uradi Kosara. Al` ona to netće. Hotće, al` drugomu. A ja hotću samo nju.
I zbog toga zgiboh. Al`, mati, nije to bilo zalud. Jer, kad ona budne i stara i ružna i zla, i kad se za njom, mati, nitko ne budne okretao, a onaj njen Juroje je iz kutće istjera, i kad ne budne imala ni gdje ni kud, tad će se mene mlada sjetiti, mene i moje ljubavi.
Al` ja tad, mati, iz neba nejću doć. Ozgo tću sve to samo glidati.
Zbog tog zmreh majko mlad. Al` zbog toga budutćeg trena, vridlo me i rodit.
Ti putniče, koji moju patnju sada znaš, ne privali mi biljega, a privališ li ga Bog ti jos terži na tvoje tijelo stavio.

1167 godne, kad bjehu pune vlkova šume.

...

A se leži Dinko Vlkač, mladji od dvaest proletja, a berži od jesenjeg vjetra. Ubi me na nevjeru Semrad, lojš sin od gorjega otca Zleba izdanek. Bože, Ti ak hoš, i ak mož, oprosti im. Ja nit molgu, nit hotću, nit njem, ni teb ni ojnom kog kam ovi pokriva. Kam usijetče Vitača, a biljeg upisa Miltoš vojenom ruhkom, ali samo ono tšto mu ona rijetče.
Bože, ako ovdud projdeš i projtčitaš Dinkov kam još dulgo ćemo se glijdati u otči.

U godini Gospoda našega 1327,kad u Bosni bješe Stjepan Kotromanić Ban..

...

A se leži Asta, Bogčina Zloušića kšći,a ne leži mi se.
Kako bih rado sad pred vetče s tebom krojz livade projšetala i onaj poljubac što si isko, a ne dobio, ti dala.
Pa da i nebo pukne. Ne bi mi bilo žal, ni stid. Namjerniče, ne tiči mi kam, nek oni koji netčine utčine tšto ja ne utčinih, jer ja tek sad znam kako dušu perže neispunjena davanja.

1422 ljeta, kad se radovaše sretni, a ja zmreh.

...

ZAPIS SA STECKA IZ 1094 GODINE

Se znamenje Kneza Nenca, Velkog Kneza Bosanskoga, a postavi je sin njegov Knez Muven, s`Božijom pomotćju i svojih vjernih, a s`inonom nijednom inom pomotćju, nego on sam.

Ti, koji protčitaš moj kam, mojžda si hodio do zvijezda. I vratio se, jer tami neima nitšta, do ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjet ono tšto ni vidio, tčut ono tšto ni tčuo, otkusti ono tšto ni otkusio, bit tami gdji ni bio, al` uvijek i svagdi samo sebe mojže najti, il ne najti.
I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit.
I da ostavih kosti u tujini, i tad bih samo Bosnu sanjo.
Človjece, tako da niesi proklet, ne tikaj u me.

Legoh 1094 ljeta, kad bjetše sutša, pa u nebu ne bjetše ni jedne suze za me.

[Ja ba]

Iz svega gore pročitanog a nešto sam i ranije malo guglao o ovoj temi može se jasno izvući činjenica da su stećci autohtoni spomenici bosanskog naroda(da ne kažem Bošnjaka) da su se gradili jedino u Bosni tj na teritoriji koju je bosanska dršava(kraljevina,banovina ) tokom istorije zauzimala.Sa obzirom na njihov istorijski značaj malo toga se preduzima na njihovoj zaštiti od propadanja uzrokovanog vremenom ali i svjesnog uništavanja ljudskom rukom.

[vila]

Katolici i pravoslavci,sad zele dokazati da su stecci,kulturna zaostavstina i njihovih vjera..
A tride se to dokazati po istom principu,po kojem se recimo,osporava gradjanski profil SDP-a..
Dakle,za tu stranku kazu da na moze biti geadjanska nego nacionalna bosnjacka.. navode da ja malo pripadnika ostalih naroda u redovima te stranke.. I ja to isto navodim za stecke.. Vise je nego malo onih stecaka;za koje bi se moglo reci,dasu ih podigli neki katolici ili pravoslavci.. A i to malo je uglavnom i Istocnoj ili zapadnoj Hercegovini..
Da razjasnimo nesto.. Njihov cilj,je da se prikelje uz nas u vezi tih stecaka.. Cim im damo za pravo;pocece negirati bilo kakvu vezu izmedju nas i stacaka.. Tako to obicno bude. Dakle,prekrajanje historije i oduzimanje navedene od nas.. Samim tim;to znaci da bi nas izbacili iz historije.. Ako se ne varam,Dubravko Lovrenovic,i dalje sumanuto tvrdi da je bosanska biskupija u srednjem vijeku,veci dio vremena,bila locirana u samoj Bosni.. To moze dokazati,samo ako nas uvjeri da je u to doba,Sava tekla sjeverno od Djakova

A opste dokazano;franjevci nemaju ama bas nikakve veze sa steccima..niti sa vladarskom dinastijom samom.. Tu je samo izuzetak,pretposljednji kralj,Stepan Tomzs Kotromanic i njegova zena Katarina..i niko vise.. Sto ce reci,oni nisu ni bitni.. Ne bi ih trebali ni pominjati u nekom drugom kontekstu,izuzev da su grobari kraljevine Bosne i vatkanski poslusnici..
Kad je ta Katarina izdala rodjenog oca (pripadnik CB) onda je sigurno,mogla pociniti i sve ostale izdaje...

natpis sa stećka kod Travnika
"Sie leži Mihovio Grahovčić prave vire rimske
koji počteno hoćaše i Bogu sa moljaše i dobro knjigu znaše
Daj mu bože duši da bude spašen"

teorije o stećcima su oprečne...najveći problem je tko je ukopan ispod..odnosno pripadnik koje etničke skupine klasična priča u političke svrhe a politici nije mjesto u kulturnoj baštini
a treba uzeti u obzir da je srednjovjekovna Bosna bila neprestano podložna dvostrukim vjerskim utjecajima ali i zbog neke izoliranosti dosta konzervativna u očuvanju tradicije.