Stećci..

[Krokodil Behko]

natpis sa stećka kod Travnika
"Sie leži Mihovio Grahovčić prave vire rimske
koji počteno hoćaše i Bogu sa moljaše i dobro knjigu znaše
Daj mu bože duši da bude spašen"

Znaš, na svim forumima kad se diskutuje na temu "vjeroispovijest stećaka", neko dođe i baš taj zapis okači. Imal još koji?
Izgleda da se nismo razumjeli. Nisam rekao da nema, nego da je manji dio. Ne postoje tačni podaci oko toga, a neće nikada ni postojati, međutim, ako uzmemo u obzir da je CB, bila glavna i ne samo glavna nego i zvanična religija u Bosni, zaključak se nameće sam... Zar ne?
Uostalom, poenta je u tome, da neki naučnici, svoje vrijeme troše na pogrešan način.
Nije poenta da ja imam nešto protiv takvih pronalazaka, nego što mi živimo u takvoj Bosni, da ako pripada nekoj vjeri, onda odmah pripada i nekoj naciji, a to realno gledano, nema nikakve veze sa aršinima koji su bili aktuelni u srednjem vijeku. Ne možeš sadašnjim aršinima, mjeriti nešto što je bilo prije 700 godina. Isto tako, ne može ni obrnuto.

Pitanje za tebe. Ko i kakvu korist ima od toga, što će dokazati da je određen broj stećaka u ovoj ili onoj vjeri? Koji je smisao toga? Šta nauka dobiva s tim?
Šta je to ako nije ono što sam već rekao?
Prvo ćemo katolicizirati što veći broj stećaka, pa ćemo ih potom hrvatizirati i u konačnici, bude onako kako sam rekao. Informacije radi, to se radi u sklopu tradicionalnih lomljenja koplja oko prirode učenja CB, a kao što vidiš, ovo što rade ni nema neku bitniju vezu sa pomenutom CB. Ovim putem neće se doći do istine o prirodi tog učenja, bez obzira na sve.

Uostalom, i sama si već rekla nešto slično.

teorije o stećcima su oprečne...najveći problem je tko je ukopan ispod..odnosno pripadnik koje etničke skupine klasična priča u političke svrhe a politici nije mjesto u kulturnoj baštini

...osim tog povećanog.

a treba uzeti u obzir da je srednjovjekovna Bosna bila neprestano podložna dvostrukim vjerskim utjecajima ali i zbog neke izoliranosti dosta konzervativna u očuvanju tradicije.

Jeste, to je sve tako, s tim da to nije bila neka izoliranost nego značajna izoliranost, a ni samoizoliranost nije bila ništa manja. To je tako i tako će i ostati. Bosna je kameni spavač postala, zahvaljujući tim izolacijama, te je ostala nekrznuta u samom svom duhu i tradiciji iz tih razloga. Ne baš potpuno nekrznuta, jer to je nemoguće, ali značajno manje nego susjedne zemlje. Državotvorna ideja na ovim prostorima i jeste nastala iz te izoliranosti. Jednostavno, nije došlo odnekud neko pleme kao u Hrvatskoj ili Srbiji, pa se nametnulo ostalima i priča je mogla početi, nego je ova sredina u srednjoj Bosni, sama proizvela tu ideju.

I za kraj, smetaju meni i ti mitovi o bogumilima, jer očito je da ni to (još uvijek) nema čvrstu naučnu podlogu ali nije loša ideja ići sredinom između ovih historičara, koji se bora da bude što više bogumila ili katolika, u davno nestaloj kraljevini.

[vila]

Znaš, na svim forumima kad se diskutuje na temu "vjeroispovijest stećaka", neko dođe i baš taj zapis okači. Imal još koji?
Izgleda da se nismo razumjeli. Nisam rekao da nema, nego da je manji dio. Ne postoje tačni podaci oko toga, a neće nikada ni postojati, međutim, ako uzmemo u obzir da je CB, bila glavna i ne samo glavna nego i zvanična religija u Bosni, zaključak se nameće sam... Zar ne?
Uostalom, poenta je u tome, da neki naučnici, svoje vrijeme troše na pogrešan način.
Nije poenta da ja imam nešto protiv takvih pronalazaka, nego što mi živimo u takvoj Bosni, da ako pripada nekoj vjeri, onda odmah pripada i nekoj naciji, a to realno gledano, nema nikakve veze sa aršinima koji su bili aktuelni u srednjem vijeku. Ne možeš sadašnjim aršinima, mjeriti nešto što je bilo prije 700 godina. Isto tako, ne može ni obrnuto.

Pitanje za tebe. Ko i kakvu korist ima od toga, što će dokazati da je određen broj stećaka u ovoj ili onoj vjeri? Koji je smisao toga? Šta nauka dobiva s tim?
Šta je to ako nije ono što sam već rekao?
Prvo ćemo katolicizirati što veći broj stećaka, pa ćemo ih potom hrvatizirati i u konačnici, bude onako kako sam rekao. Informacije radi, to se radi u sklopu tradicionalnih lomljenja koplja oko prirode učenja CB, a kao što vidiš, ovo što rade ni nema neku bitniju vezu sa pomenutom CB. Ovim putem neće se doći do istine o prirodi tog učenja, bez obzira na sve.

Uostalom, i sama si već rekla nešto slično.






Jeste, to je sve tako, s tim da to nije bila neka izoliranost nego značajna izoliranost, a ni samoizoliranost nije bila ništa manja. To je tako i tako će i ostati. Bosna je kameni spavač postala, zahvaljujući tim izolacijama, te je ostala nekrznuta u samom svom duhu i tradiciji iz tih razloga. Ne baš potpuno nekrznuta, jer to je nemoguće, ali značajno manje nego susjedne zemlje. Državotvorna ideja na ovim prostorima i jeste nastala iz te izoliranosti. Jednostavno, nije došlo odnekud neko pleme kao u Hrvatskoj ili Srbiji, pa se nametnulo ostalima i priča je mogla početi, nego je ova sredina u srednjoj Bosni, sama proizvela tu ideju.

I za kraj, smetaju meni i ti mitovi o bogumilima, jer očito je da ni to (još uvijek) nema čvrstu naučnu podlogu ali nije loša ideja ići sredinom između ovih historičara, koji se bora da bude što više bogumila ili katolika, u davno nestaloj kraljevini.

nije mi uopće bila namjera dokazivati vjeroispovjest stećaka...to samo vodi u glupu i dosadnu priču o tome čiji su,tko je bio tko...a to mi je naporno
slažem se da se stećci ne mogu promatrati u kontekstu vjera-nacija-srednji vijek
ono s čim se ne slažem je tvoja postavka da su stećci samo bosanski..istina najviše lokaliteta ima u BIH ali ih isto tako ima i uz cetinu i na prostoru Knina...cjela jugo istočna dalmacija pa ako hoćeš i zahumlje
velika je šteta što se prekasno počelo brinuti o njima....nešto početkom prošlog stoljeća pa prekid...dug prekid...devastacije
od toliko potezanja čiji su....postadoše ničiji

[Krokodil Behko]

ono s čim se ne slažem je tvoja postavka da su stećci samo bosanski..istina najviše lokaliteta ima u BIH ali ih isto tako ima i uz cetinu i na prostoru Knina...cjela jugo istočna dalmacija pa ako hoćeš i zahumlje
velika je šteta što se prekasno počelo brinuti o njima....nešto početkom prošlog stoljeća pa prekid...dug prekid...devastacije
od toliko potezanja čiji su....postadoše ničiji

Pa sad, ako pogledamo na kartu rasprostiranja stećaka, doći ćemo do zaključka, da se isti prostiru na području (manje ili više) cijele BiH ali i u susjednim zemljama. Međutim, upada u oči da se u susjednim zemljama, nekropole stećaka nalaze u oblastima koje graniče sa BiH. Možda je samo došlo do prelijevanja kulture izvan granica. Možda su stanovnici tih regija bili kulturološki povezani sa bosanskom kraljevinom ili su se možda iz BiH naselili tamo. U Istri, nema stećaka, zar ne? Čini mi se da ih nema ni u Zagorju a isto tako, nema ih ni po Vojvodini, timočkoj krajini, Šumadiji.. etc..etc..

[Krokodil Behko]

Evo, još malo ornamentike dobrijeh Bošnjana

[laganini]

ovaj je garant iz hercegovine

[Krokodil Behko]

Nisu baš. Iz okoline su Sarajeva.

[laganini]

eto što su ti predrasude a svi bi rekli ljubuški

[Krokodil Behko]

Da postoje neki validni dokazi toj tezi, vjerujem da bi čuo za njih. Ovako mi je to ipak na nivou spekulacija i pretpostavki.

Pa i Daorson ti je tu. Dakle sad imamo jednu pravu sa tri tačke. Neolit-antika-srednji vijek i sve to na području jedne opštine.

Evo slučajno ovih dana ćitam baš na tu temu - Antički motivi na stećcima pa kaže:

Brotnjice, vidjeti položaj polumjeseca i sunca



Potom komentar struke:



I ornamente na tim inozemnim spomenicima:




Znači, bez obzira na to, što ovakvih nadgrobnih spomenika, uglavnom nema u Evropi, ornamentika ipak nije toliko originalna, a kompletna je ili bar jednim znatnim dijelom iz antičkog perioda.

[Calla]

eee sad znam otkud meni naslijedenje ,,svjetske samaricanke,,,

moji preci bogumili koji su se borili na bosanskom tlu u srednjovjekovnim borbama protiv pape i rimljana za prosvjetljenje naroda bez da posjeduju velike crkvene zgrade !!

[String]

Kave ovo veze ima sa stenadi?

[Krokodil Behko]

eee sad znam otkud meni naslijedenje ,,svjetske samaricanke,,,

moji preci bogumili koji su se borili na bosanskom tlu u srednjovjekovnim borbama protiv pape i rimljana za prosvjetljenje naroda bez da posjeduju velike crkvene zgrade !!

Sve 5, i još samo da dokažemo te bogumile

Otprilike je bilo ovako:

20% Crkva Bosanska (aposdtolsko kršćanstvo s obrisima gnosticizma)
10% shizmatici iz katoličanstva raznih vrsta
10% patareni, heretici, manihejci, dualisti i sve što ide u taj koš, a koji su pobjegli u Bosnu ispred lomače.
10% katolici

50% nikad kršteni

[Krokodil Behko]

Upis nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine



Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na 64. sjednici usvojila je Nominacijski dosije i Plan upravljanja za upis nekropola sa stećcima na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Projekat serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine predstavlja jedan od najsloženijih i najobimnijih dokumenata iz oblasti zaštite graditeljskog nasljeđa, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

U pripremu projekta uključene su u susjedne države Hrvatska, Crna Gora i Srbija.

- Ovo je jedan od najznačajnih projekata u koji je država BiH posljednjih godina bila uključena i koji je i pored problema, opstrukcija, doveden do kraja.
Proces nominacije stećaka počeo je u Sarajevu 2009. godine. Očekivanim upisom nekropola sa stećcima na Listu svjetskog nasljeđa, ova dobra će biti sačuvana od propadanja i uništenja. Stećci će kao fenomeni ovih prostora dobiti svoje zasluženo mjesto kao dio baštine svijeta – naglasio je Lovrenović

U regionu je ukupno nominirano 30 nekropola stećaka od čega su 22 i BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije iz Hrvatske. Od 70.000 evidentiranih stećaka u BiH se nalazi preko 60 hiljada.

[Krokodil Behko]

Neobičan stećak plijeni pažnju



Područje općine Srebrenik obiluje raznovrsnim vrijednim kulturno-historijskim spomenicima koji svjedoče o višestoljetnoj kulturi i tradiciji naroda ovog kraja.

Uz srednjovjekovnu tvrđavu na obroncima planine Majevice, kuću Suljagića i džamije u Ćojluku i Špionici stare nekoliko stotina godina, pažnju plijeni i neobičan nadgrobni spomenik u Čekanićima, naselju udaljenom desetak kilometara od centra grada.

Vješt graditelj

Radi se o spomeniku na mezaru nepoznatog graditelja Čekanićke džamije, koja se svrstava među najstarije vjerske objekte na području Tuzlanskog kantona. Ne postoje pisani historijski dokumenti o graditelju stare džamije, a jedini izvor saznanja o ovom neobičnom spomeniku predstavlja usmena predaja koja se stoljećima prenosi s koljena na koljeno.



Prema jednoj legendi, graditelj se dugo nadmudrivao s vilama u namjeri da džamiju sagradi do kraja. Međutim, sve što bi on i njegovi pomoćnici mukotrpno u toku dana izgradili, vile bi noću porušile. Uporni i vješti graditelj je, ipak, uspio nadmudriti vile i gradnju džamije privesti kraju, a u toku gradnje je od kamena koji je pripremao za temelje džamije isklesao sebi mezar i nadgrobni spomenik.

Prilikom klesanja spomenika svojim pomoćnicima je rekao da ga, ako slučajno pogine gradeći džamiju, ukopaju do vjerskog objekta i neka mu to bude mezar.

Pao s munare

Na kraju su se njegove slutnje i obistinile. Nakon što je postavio alem na vrhu munare tek sagrađene džamije, neimar je pao s visoke munare i na mjestu ostao mrtav. Njegovi pomoćnici su ga ukopali i nadgrobni spomenik koji je sam isklesao postavili pored džamije, koji brojni vjernici i danas obilaze i učenjem Fatihe odaju počast nepoznatom graditelju Čekanićke džamije.

Jedinstven stećak

Nalazi se u dvorištu Čekanićke džamije, a svojim oblikom podsjeća na stećke iz predislamskog period u BiH. Jedan je od rijetkih nadgrobnih spomenika ove vrste i, vjerovatno, jedinstven stećak muslimanskog življa u BiH.

[Krokodil Behko]

[Krokodil Behko]

tećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).
Tako je danas odlučio Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu, a u razgovoru za Fenu ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je ovo veliki dan i značajan trenutak kojim je krunisan dugogodišnji rad velikog broja eksperata iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska).

Zajednički se, dodaje, radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine, podsjećajući da je stećak jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena.

- On je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovo ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i historijskoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regiona, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje - istaknuo je Osmanović.

Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.


(FENA)

[Bla]

Samo što će sada četiri države morati i da se brinu o stećcima ako žele da ostanu na listi. Da li će?

[Krokodil Behko]

Ne vjerujem da hoće.
Što je najgore, 90% stećaka se nalazi u BiH, a znamo kakve su nam vlasti.
Možda su ovaj potez povukli, jer planiraju musti UNESCO.

[Bla]

Pa koliko se sjećam, UNESCO je taj koji je zamalo obrisao neke lokacije iz BiH zbog nebrige i nedomaćinskog ophođenja prema istima. Mislim da je bilo područje oko Starog mosta jer su htjeli da grade nekakve budalaštine okolo, al' mi je isparilo iz glave.

[Krokodil Behko]

Čini mi se da se sporni hotel zove/zvao Ruža.

[nanenamalenakurawa]

Stećčci su samo bošnjački