Stećci..
Moderator: Krokodil Behko
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81348
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10259 times
- Been thanked: 7136 times
- Status: Online
Re: Stećci na Listi svjetske baštine
Bilo bi lijepo kada bi malo poradila na svom poznavanju istorije, imamo cak i podforum ovdje, ne bi bilo na odmet da se malo informiras.
Ne pricaj o stvarima u koje se ne razumijes
Ne pricaj o stvarima u koje se ne razumijes
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
-
- Na probnom
- Posts: 79
- Joined: 15 Jul 2016, 21:47
- Status: Offline
Re: Stećci na Listi svjetske baštine
Bošnjaci su u srednjem vijeku pravili stećke kao mezare i to za vrijeme kraljevine Bosne i to je 100% tako!! bolje da se ti malo bolje informiraš
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81348
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10259 times
- Been thanked: 7136 times
- Status: Online
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Stećci, bijeli kameni spavači, vječna su inspiracija jer kriju brojne tajne
Ima stvari pored kojih svaki dan prolazimo, nesvjesni značaja i kompleksnosti vremena koje se iza njih krije. Stećci, taj srednjovjekovni simbol Bosne i Hercegovine, iza sebe kriju jedan potpuno neistražen svijet.
Adis Zilić, historičar s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i autor knjige "Stećci Podveležja", u razgovoru za Klix.ba kaže kako su stećci nadgrobni spomenici građeni od kamena, podizani okvirno u vremenu od kraja XII do kraja XVI stoljeća, odnosno prema periodizaciji historije, na isteku razvijenog srednjeg vijeka, zatim kroz čitav period kasnog srednjeg vijeka i u početno osmansko doba.
"Najviše stećaka izgrađeno je tokom XIV i XV stoljeća. Mogu biti različitih oblika i veličine, prosječna težina je varirala, jer je zavisila od vrste upotrijebljenog kamena.
Sačuvano je malo manje od 70 hiljada primjeraka, od čega na teritoriji Bosne i Hercegovine blizu 60 hiljada, dok je preostali broj u susjednim zemljama. Može se sa sigurnošću reći da je njihov broj u vremenu izgradnje bio mnogo veći. Što se tiče susjednih zemalja, posebno su brojne nekropole u nekadašnjoj Neretvanskoj krajini, tj. po Makarskom primorju i oko rijeke Cetine, što je područje koje je u XIV i XV stoljeću bilo sastavni dio srednjovjekovne Bosne", kaže Zilić.
Stećci su veoma značajni za bolje razumijevanje naše prošlosti i mogu biti svojevrsna škola za budućnost. Dostignuća u historiografiji pokazuju da su pod kamene monolite ukopavani ljudi različitih konfesija – pripadnici Crkve bosanske, katolici i pravoslavci. Dakle, radilo se o spomenicima koji su bili općeprihvaćeni među vjerski raznolikim stanovništvom i time predstavljaju autentično kulturno obilježje jedne zemlje i njenog podneblja.
Nekropole formirane na brežuljcima
"Pripremni radovi prilikom izrade stećaka podrazumijevali su više faza. Najprije bi se kamena gromada vadila iz kamenoloma pomoću klinova, sjekača, čekića i poluge. Ovaj postupak obavljao se zimi kada se u izbušene rupe sipala voda koja, kada se smrzne, stvara pukotine u kamenu. Nakon što se kameni blok odvoji od ostale mase, odmah bi se ugrubo otesao. Fini radovi na obradi stećka mogli su se također raditi u kamenolomu ili bi se stećak dopremao na konačnu destinaciju gdje je obavljan ovaj postupak. Nekropole su se formirale na brežuljcima, pored puteva, naselja ili u blizini kamenoloma, kako bi se lakše dopremili stećci na samo mjesto ukopa", pojašnjava.
Najčešće je ispod stećaka ukopavana jedna osoba, ali to ne znači nužno da je svaki umrli dobivao po jedan stećak. U tom slučaju sačuvalo bi ih se mnogo više, uzimajući u obzir prostor upotrebe i širok vremenski okvir. Prilikom rijetkih arheoloških istraživanja grobova ispod stećaka evidentirani su slučajevi kako su nekada ispod jednog stećka ukopavane po dvije, tri ili čak četiri osobe.
"Na nekropolama stećaka često se mogu naći obilježeni grobovi, jednostavno ovalno oivičeni manjim kamenjem, bez stećka postavljenog iznad mjesta ukopa. Postoje i grobovi bez ikakvih danas vidljivih obilježja. Stoga nekropole najčešće pod zemljom kriju veći broj ukopanih osoba od broja stećaka", izjavio je on.
Izrada složenijih oblika stećaka je za majstore izrade tehnički veoma zahtjevna i time znatno skuplja od jednostavnijih oblika. Kroz kontekst socijalno diferenciranog stanovništva, odnosno kroz nekadašnji životni standard, možemo posmatrati i jednostavno obilježene grobove bez stećaka ili grobove na istim nekropolama bez ikakvih obilježja.
Moderno vrijeme donijelo je uništavanje stećaka
"Stećci su se otprilike koristili u vremenskom okviru od oko 400 godina, nakon čega slijedi period iste dužine do današnjeg vremena. Ne znamo kako su se naši preci odnosili prema stećcima na početku drugog perioda, kada se napušta praksa njihove gradnje. Međutim, znamo za postupke tokom posljednjih stotinjak godina koji su, nažalost, slični našem današnjem odnosu. Upravo u modernom vremenu općeg prosvjetiteljstva i širokog obrazovanja stanovništva svjedočimo postepenom uništavanju stećaka na različite načine", kazao je.
Zilić nastavlja kako nije sve tako crno. Postoje i pozitivni primjeri odnosa prema ovim osobenim i vrlo vrijednim spomenicima materijalne kulture.
"Ljudi su se u većini slučajeva generacijama s poštovanjem odnosili prema stećcima i nisu ih iskorištavali kao građevinski materijal, inače bi do danas preostao samo manji broj ili bi na nekim područjima potpuno nestali. Problem devastacije nekropola je aktuelan zbog sve izraženije materijalne strane kod savremenog čovjeka u odnosu na duhovnu komponentu, što nije bio slučaj s ranijim generacijama. Stećci su prvenstveno ugroženi zbog izgradnje stambenih objekata, putne infrastrukture, hidrocentrala i sličnih objekata. Materijalna pomama glavni je uzrok devastacije. Neodgovorni pojedinci, pa i institucije, smatraju da sve počinje i završava s njima, kao da ništa nije bilo prije, niti će biti poslije njih", pojašnjava on.
Kaže i kako treba više raditi na edukaciji stanovništva, praviti dokumentarne emisije i pisati priloge popularnog karaktera, kako bi ljudi prihvatili stećke kao nešto specifično i svoje, što oni zaista i jesu. Isto tako, ne smije se odnos prema kulturnoj baštini prepustiti samovolji pojedinaca.
Treba kažnjavati one koji uništavaju historijska bogatstva
"Država mora koristiti aparat prisile i strožije kažnjavati neodgovorne osobe. Proglašavanje nekih nekropola nacionalnim spomenicima je dobar put za podizanje opće svijesti i prevazilaženje postojećih problema. Međutim, nekada ni to nije dovoljno, izgleda kao da smo stali na pola puta. Dešava se da se neke nekropole proglase nacionalnim spomenicima pa se nakon toga devastiraju. Takvim pojavama mora se stati ukraj", kaže Zilić.
Uređena društva i države jasno prepoznaju značaj materijalne kulture koju su im ranije generacije ostavile u naslijeđe.
"Na takvim mjestima ćete vidjeti pedantnu brigu o baštini u vidu znatnih ulaganja u obnovu i rekonstrukciju različitih oblika materijalne ostavštine, što se na kraju stavlja u funkciju promocije nekog područja, a potom i zarade kroz razne vidove turističkih djelatnosti. Uloženi novac se vrati, još se i zaradi, a sve lijepo i uredno. Daleko smo ispod tog nivoa, ali treba težiti ka boljem i raditi na sebi. Ako ćemo već razmišljati na materijalistički način, onda budimo dalekovidi i ugledajmo se na bolje od sebe u tome", izjavio je.
Zastupljenost stećaka u većem ili manjem obimu na nekom području, složenost oblika i izrada reljefnih motiva dobri su parametri za proučavanje socio-ekonomskih prilika u srednjovjekovnoj Bosni. U tom kontekstu posebno se ističe tranzitno područje na putu prema Dubrovniku, gdje je u razvijenom i kasnom srednjem vijeku ishodište trgovačkih puteva i glavna destinacija za izvoz različitih artikala.
Najviše ih je na području Stoca i Konjica
"Posebno se po brojnosti stećaka izdvajaju današnje općine Stolac, Konjic i Nevesinje. Na području istočne Hercegovine općenito su izrađeni najreprezentativniji primjerci stećaka s natprosječno visokim procentom ukrašenosti. Stanovništvo ovih krajeva bavilo se transportom robe, dio njihove nekadašnje zarade i životni standard manifestirali su se na očuvanim stećcima složenijih oblika, s brojnim zastupljenim reljefima i većim brojem natpisa. Posebno su značajni stećci s natpisima, jer ih nema mnogo. Jedino zastupljeno pismo na stećcima je bosanska epigrafska ćirilica. Najveći stručnjak iz oblasti stećkologije Šefik Bešlagić je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća završio evidenciju stećaka i prebrojao 386 primjeraka s uklesanim natpisima, odnosno 0,55 posto od ukupnog broja", naveo je on.
Kasnijim istraživanjima pronađene su nove nekropole ili su dopunjeni podaci za pojedinačne lokalitete. Pri tome su evidentirani novi, neobični reljefni motivi, a među novopronađenim stećcima našlo se i nekoliko njih s natpisima. Novim otkrićima nije se značajnije povećao ukupan broj stećaka u odnosu na Bešlagićevu evidenciju, jer je izvjestan broj u međuvremenu devastiran ili potpuno uništen.
klix.ba
Ima stvari pored kojih svaki dan prolazimo, nesvjesni značaja i kompleksnosti vremena koje se iza njih krije. Stećci, taj srednjovjekovni simbol Bosne i Hercegovine, iza sebe kriju jedan potpuno neistražen svijet.
Adis Zilić, historičar s Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i autor knjige "Stećci Podveležja", u razgovoru za Klix.ba kaže kako su stećci nadgrobni spomenici građeni od kamena, podizani okvirno u vremenu od kraja XII do kraja XVI stoljeća, odnosno prema periodizaciji historije, na isteku razvijenog srednjeg vijeka, zatim kroz čitav period kasnog srednjeg vijeka i u početno osmansko doba.
"Najviše stećaka izgrađeno je tokom XIV i XV stoljeća. Mogu biti različitih oblika i veličine, prosječna težina je varirala, jer je zavisila od vrste upotrijebljenog kamena.
Sačuvano je malo manje od 70 hiljada primjeraka, od čega na teritoriji Bosne i Hercegovine blizu 60 hiljada, dok je preostali broj u susjednim zemljama. Može se sa sigurnošću reći da je njihov broj u vremenu izgradnje bio mnogo veći. Što se tiče susjednih zemalja, posebno su brojne nekropole u nekadašnjoj Neretvanskoj krajini, tj. po Makarskom primorju i oko rijeke Cetine, što je područje koje je u XIV i XV stoljeću bilo sastavni dio srednjovjekovne Bosne", kaže Zilić.
Stećci su veoma značajni za bolje razumijevanje naše prošlosti i mogu biti svojevrsna škola za budućnost. Dostignuća u historiografiji pokazuju da su pod kamene monolite ukopavani ljudi različitih konfesija – pripadnici Crkve bosanske, katolici i pravoslavci. Dakle, radilo se o spomenicima koji su bili općeprihvaćeni među vjerski raznolikim stanovništvom i time predstavljaju autentično kulturno obilježje jedne zemlje i njenog podneblja.
Nekropole formirane na brežuljcima
"Pripremni radovi prilikom izrade stećaka podrazumijevali su više faza. Najprije bi se kamena gromada vadila iz kamenoloma pomoću klinova, sjekača, čekića i poluge. Ovaj postupak obavljao se zimi kada se u izbušene rupe sipala voda koja, kada se smrzne, stvara pukotine u kamenu. Nakon što se kameni blok odvoji od ostale mase, odmah bi se ugrubo otesao. Fini radovi na obradi stećka mogli su se također raditi u kamenolomu ili bi se stećak dopremao na konačnu destinaciju gdje je obavljan ovaj postupak. Nekropole su se formirale na brežuljcima, pored puteva, naselja ili u blizini kamenoloma, kako bi se lakše dopremili stećci na samo mjesto ukopa", pojašnjava.
Najčešće je ispod stećaka ukopavana jedna osoba, ali to ne znači nužno da je svaki umrli dobivao po jedan stećak. U tom slučaju sačuvalo bi ih se mnogo više, uzimajući u obzir prostor upotrebe i širok vremenski okvir. Prilikom rijetkih arheoloških istraživanja grobova ispod stećaka evidentirani su slučajevi kako su nekada ispod jednog stećka ukopavane po dvije, tri ili čak četiri osobe.
"Na nekropolama stećaka često se mogu naći obilježeni grobovi, jednostavno ovalno oivičeni manjim kamenjem, bez stećka postavljenog iznad mjesta ukopa. Postoje i grobovi bez ikakvih danas vidljivih obilježja. Stoga nekropole najčešće pod zemljom kriju veći broj ukopanih osoba od broja stećaka", izjavio je on.
Izrada složenijih oblika stećaka je za majstore izrade tehnički veoma zahtjevna i time znatno skuplja od jednostavnijih oblika. Kroz kontekst socijalno diferenciranog stanovništva, odnosno kroz nekadašnji životni standard, možemo posmatrati i jednostavno obilježene grobove bez stećaka ili grobove na istim nekropolama bez ikakvih obilježja.
Moderno vrijeme donijelo je uništavanje stećaka
"Stećci su se otprilike koristili u vremenskom okviru od oko 400 godina, nakon čega slijedi period iste dužine do današnjeg vremena. Ne znamo kako su se naši preci odnosili prema stećcima na početku drugog perioda, kada se napušta praksa njihove gradnje. Međutim, znamo za postupke tokom posljednjih stotinjak godina koji su, nažalost, slični našem današnjem odnosu. Upravo u modernom vremenu općeg prosvjetiteljstva i širokog obrazovanja stanovništva svjedočimo postepenom uništavanju stećaka na različite načine", kazao je.
Zilić nastavlja kako nije sve tako crno. Postoje i pozitivni primjeri odnosa prema ovim osobenim i vrlo vrijednim spomenicima materijalne kulture.
"Ljudi su se u većini slučajeva generacijama s poštovanjem odnosili prema stećcima i nisu ih iskorištavali kao građevinski materijal, inače bi do danas preostao samo manji broj ili bi na nekim područjima potpuno nestali. Problem devastacije nekropola je aktuelan zbog sve izraženije materijalne strane kod savremenog čovjeka u odnosu na duhovnu komponentu, što nije bio slučaj s ranijim generacijama. Stećci su prvenstveno ugroženi zbog izgradnje stambenih objekata, putne infrastrukture, hidrocentrala i sličnih objekata. Materijalna pomama glavni je uzrok devastacije. Neodgovorni pojedinci, pa i institucije, smatraju da sve počinje i završava s njima, kao da ništa nije bilo prije, niti će biti poslije njih", pojašnjava on.
Kaže i kako treba više raditi na edukaciji stanovništva, praviti dokumentarne emisije i pisati priloge popularnog karaktera, kako bi ljudi prihvatili stećke kao nešto specifično i svoje, što oni zaista i jesu. Isto tako, ne smije se odnos prema kulturnoj baštini prepustiti samovolji pojedinaca.
Treba kažnjavati one koji uništavaju historijska bogatstva
"Država mora koristiti aparat prisile i strožije kažnjavati neodgovorne osobe. Proglašavanje nekih nekropola nacionalnim spomenicima je dobar put za podizanje opće svijesti i prevazilaženje postojećih problema. Međutim, nekada ni to nije dovoljno, izgleda kao da smo stali na pola puta. Dešava se da se neke nekropole proglase nacionalnim spomenicima pa se nakon toga devastiraju. Takvim pojavama mora se stati ukraj", kaže Zilić.
Uređena društva i države jasno prepoznaju značaj materijalne kulture koju su im ranije generacije ostavile u naslijeđe.
"Na takvim mjestima ćete vidjeti pedantnu brigu o baštini u vidu znatnih ulaganja u obnovu i rekonstrukciju različitih oblika materijalne ostavštine, što se na kraju stavlja u funkciju promocije nekog područja, a potom i zarade kroz razne vidove turističkih djelatnosti. Uloženi novac se vrati, još se i zaradi, a sve lijepo i uredno. Daleko smo ispod tog nivoa, ali treba težiti ka boljem i raditi na sebi. Ako ćemo već razmišljati na materijalistički način, onda budimo dalekovidi i ugledajmo se na bolje od sebe u tome", izjavio je.
Zastupljenost stećaka u većem ili manjem obimu na nekom području, složenost oblika i izrada reljefnih motiva dobri su parametri za proučavanje socio-ekonomskih prilika u srednjovjekovnoj Bosni. U tom kontekstu posebno se ističe tranzitno područje na putu prema Dubrovniku, gdje je u razvijenom i kasnom srednjem vijeku ishodište trgovačkih puteva i glavna destinacija za izvoz različitih artikala.
Najviše ih je na području Stoca i Konjica
"Posebno se po brojnosti stećaka izdvajaju današnje općine Stolac, Konjic i Nevesinje. Na području istočne Hercegovine općenito su izrađeni najreprezentativniji primjerci stećaka s natprosječno visokim procentom ukrašenosti. Stanovništvo ovih krajeva bavilo se transportom robe, dio njihove nekadašnje zarade i životni standard manifestirali su se na očuvanim stećcima složenijih oblika, s brojnim zastupljenim reljefima i većim brojem natpisa. Posebno su značajni stećci s natpisima, jer ih nema mnogo. Jedino zastupljeno pismo na stećcima je bosanska epigrafska ćirilica. Najveći stručnjak iz oblasti stećkologije Šefik Bešlagić je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća završio evidenciju stećaka i prebrojao 386 primjeraka s uklesanim natpisima, odnosno 0,55 posto od ukupnog broja", naveo je on.
Kasnijim istraživanjima pronađene su nove nekropole ili su dopunjeni podaci za pojedinačne lokalitete. Pri tome su evidentirani novi, neobični reljefni motivi, a među novopronađenim stećcima našlo se i nekoliko njih s natpisima. Novim otkrićima nije se značajnije povećao ukupan broj stećaka u odnosu na Bešlagićevu evidenciju, jer je izvjestan broj u međuvremenu devastiran ili potpuno uništen.
klix.ba
- ManGodMonster
- Sitna buranija
- Posts: 435
- Joined: 07 Nov 2019, 18:51
- Status: Offline
Re: Stećci..
Zanimljiva knjiga. Upravo je područje Veleža i dalje prema Treskavici, te na Dubravskoj visoravni, zabilježena najveća koncentracija tzv. "balija", odnosno nomadskog muslimanskog stanovništva, koji su njegovali određen vid sinkretizma Islama, kršćanstva i slavenskih kultova.
Ostalo muslimansko stanovništvo, pretežno gradsko ih je smatralo nečistim, nisu se ženili njima, a većinom nisu uzimani ni u vojsku zbog svoga gorštačkog karaktera.
Negdje sam pronašao podatak da su se "balija" sa Podveležja ženile ili udavale pretežno za takve sa Dubravske visoravni.
Ostalo muslimansko stanovništvo, pretežno gradsko ih je smatralo nečistim, nisu se ženili njima, a većinom nisu uzimani ni u vojsku zbog svoga gorštačkog karaktera.
Negdje sam pronašao podatak da su se "balija" sa Podveležja ženile ili udavale pretežno za takve sa Dubravske visoravni.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Stećci..
miroslav krleza... O stecku ...
Nema ni jedne ljudske pojave koja bi na ovim spomenicima klecala sklopljenih ruku u molitvi pred smrcu i nema ni jedne u proskinezi pred velicanstvom bizantijskih ili rimskih bogova i bozanskih namjesnika...
Nema ni jedne ljudske pojave koja bi na ovim spomenicima klecala sklopljenih ruku u molitvi pred smrcu i nema ni jedne u proskinezi pred velicanstvom bizantijskih ili rimskih bogova i bozanskih namjesnika...
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7938 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
BARBARSKI ČIN ŠOKIRAO SREDNJU BOSNU: Bagerom DEVASTIRANA impresivna nekropola stećaka kod Donjeg Vakufa (FOTO, VIDEO)
Spomenici koji više od pet stoljeća svjedoče o postojanju života na ovim prostorima, sada su razbacani. Bez adekvatnog nadzora struke, prilikom izvođenja građevinskih radova izmješteni su sa svojih lokacija i završili u građevinskom otpadu.
"Radi se o registrovanom arheološkom lokalitetu Trebanovac, odnosno nekropoli stećaka koja sadrži 27 nadgrobnih spomenika u vidu ploča i sanduka", kaže Ajla Sejfuli, arheologinja JU Zavičajni muzej Travnik.
"Nekropola je definitivno, što se tiče samih stećaka, devastirana. Upitno je sada prisustvo grobova, da li tu postoje ukopi, šta je bilo s njima, da li je tu neko već iskopavao", ističe prof. dr. Adnan Kaljanac, voditelj Instituta za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Za razliku od arheologa, predstavnici pravoslavne crkve tvrde da se ne radi o devastaciji nego o zaštiti naslijeđa o kome ionako sistem ne vodi računa.
"Naša je namjera da to bude park koji će na tom putu Donji Vakuf - Travnik biti mjesto gdje će moći da se stane i da se prošeta i da se uživa u čarima naše istorije", navodi protojerej Miladin Samardžić, paroh jajački.
A bez postojanja adekvatnog zakona koji bi sistemski štitio arheološko naslijeđe, ovi svjedoci prošlosti su, upozoravaju, prepušteni na milost i nemilost.
"To nije jedini slučaj. Niži nivoi vlasti, koji su zaduženi za to, bez ikakvih traženja arheoloških istraživanja, upućivanja u to da li tu postoji neka baština, izdaju građevinske dozvole bez problema", naglašava prof. Kaljanac.
"Zavičajni muzej Travnik će, iako nije nadležan za taj dio kantona, pokrenuti inicijativu prema Kantonalnom zavodu za zaštitu spomenika u Bugojnu da se obustave radovi i da se preduzmu dalje mjere na zaštiti", poručuje Sejfuli.
I dok nadležni za njihovu zaštitu šute, a koordinacija institucija na različitim nivoima ne postoji, ne čudi činjenica da stećci nerijetko završe u temeljima građevinskih objekata, pa i u smeću.
online
- EmirTr
- Sitna buranija
- Posts: 253
- Joined: 28 Jul 2021, 11:58
- Has thanked: 65 times
- Been thanked: 162 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Razmišljam nešto, možda je moguće da i ja doprinesem ovoj temi. Ne znam previše o stečcima, ali sam posjetio dvije zanimljive nekropole, pa vjerujem da može biti dobra dopuna ovoj temi da ljudi koje to zanima, a nisu uspjeli obići ta mjesta, pogledaju kako to izgleda:
1. Nekropola Maculje Novi Travnik ( "Kameni svatovi"):
2. Nekropola Radimlja, Stolac
1. Nekropola Maculje Novi Travnik ( "Kameni svatovi"):
2. Nekropola Radimlja, Stolac
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
- EmirTr
- Sitna buranija
- Posts: 253
- Joined: 28 Jul 2021, 11:58
- Has thanked: 65 times
- Been thanked: 162 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Da. Mada oni imaju i možda čak poznatiji nadimak ili popularno narodsko ime Svatovsko groblje. Doznao sam to kada sam googlao podatke za ovu epizodu. Ima još nekoliko mjesta sa nadimkom Kameni svatovi, što je vjerujem posljedica sličnih legendi o nastanku. Zato sam pristalica da se navede i službeni naziv nekropole a uporedo i narodni naziv ili nadimak.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7938 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
EmirTr wrote: ↑31 Jul 2021, 12:52 Da. Mada oni imaju i možda čak poznatiji nadimak ili popularno narodsko ime Svatovsko groblje. Doznao sam to kada sam googlao podatke za ovu epizodu. Ima još nekoliko mjesta sa nadimkom Kameni svatovi, što je vjerujem posljedica sličnih legendi o nastanku. Zato sam pristalica da se navede i službeni naziv nekropole a uporedo i narodni naziv ili nadimak.
Jesi li obišao olovski obelisk?
I tu u blizini, ima svatovsko groblje, a o porijeklu obeliska, još uvijek se ne zna ništa, osim da je ornamentika iz srednjeg vijeka.
https://balkans.aljazeera.net/teme/2017 ... me-u-olovu
online
- EmirTr
- Sitna buranija
- Posts: 253
- Joined: 28 Jul 2021, 11:58
- Has thanked: 65 times
- Been thanked: 162 times
- Status: Offline
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Imal idje kakav stecak da pod njim lezi kakav ‘asan il Me’med?
Ono, ase leži brat Mustafa ubiše ga komšije Srbi jer se poturčio?
Ono, ase leži brat Mustafa ubiše ga komšije Srbi jer se poturčio?
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Sega je to sve. Kae Bosnjo “nikad na stecku nes vidjeti Bosnjaka da kleci” a djedo odmah poturio guzicu Turcinu za tanjir pilava.
Da su papini stigli prvi danas bi bio veci katolik od kamenjaraca
Da su papini stigli prvi danas bi bio veci katolik od kamenjaraca
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9719 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Pa sta sam slago?
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Black Stallion
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 806
- Joined: 07 Apr 2021, 11:22
- Has thanked: 28 times
- Been thanked: 111 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Koliko se god mi ponosili stećcima kao nečim unikatnim kod nas, nismo prvi narod koji je gradio nadgrobne spomenike. Rimljani su to radili već u prvom stoljeću prije Krista. Brojnim vojnim generalima ali i poginulim rimskim vojnicima podizani su nadgrobni spomenici (stele), a ima ih dosta i na području Hercegovine gdje su Rimljani uspostavili brojne vojne logore u 1.stoljeću nakon Krista i pobjede nad Ilirima u Batonovom ustanku. Za rimske stele na području Hercegovine je specifično da nisu izrađivane od hercegovačkog kamena, ali nisam još dalje istražio od kakvog kamena su ih izrađivali i kakvim kamenom su se služili u ostalim dijelovima golemog Carstva.
Kontra mraku, kontra sili.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7938 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Black Velvet wrote: ↑09 Aug 2021, 16:38 Koliko se god mi ponosili stećcima kao nečim unikatnim kod nas, nismo prvi narod koji je gradio nadgrobne spomenike. Rimljani su to radili već u prvom stoljeću prije Krista. Brojnim vojnim generalima ali i poginulim rimskim vojnicima podizani su nadgrobni spomenici (stele), a ima ih dosta i na području Hercegovine gdje su Rimljani uspostavili brojne vojne logore u 1.stoljeću nakon Krista i pobjede nad Ilirima u Batonovom ustanku. Za rimske stele na području Hercegovine je specifično da nisu izrađivane od hercegovačkog kamena, ali nisam još dalje istražio od kakvog kamena su ih izrađivali i kakvim kamenom su se služili u ostalim dijelovima golemog Carstva.
Pa nije niko ni tvrdio, da su stećci izmišljeni u Bosni. Oduvijek je bilo da je to kombinacija mediteranskih uticaja, u kombinaciji s lokalnom tradicijom kamena.
Kad sam već na ovoj temi, evo monografija Dubravka Lovrenovića, gratis čitanje
online
- Black Stallion
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 806
- Joined: 07 Apr 2021, 11:22
- Has thanked: 28 times
- Been thanked: 111 times
- Status: Offline
Re: Stećci..
Hvala na gratis štivu, ali za to ću ipak morati odvojiti neke druge trenutke. Ipak, još davno sam znanstveni rad Radoslava Dodiga o stećcima ocijenio kao jedini točan i ispravan, tako da ću vrlo teško prihvatiti bilo kakve druge teorije koje odstupaju od onog što je znanstveno i povijesno utemeljeno.Krokodil Behko wrote: ↑09 Aug 2021, 16:51Black Velvet wrote: ↑09 Aug 2021, 16:38 Koliko se god mi ponosili stećcima kao nečim unikatnim kod nas, nismo prvi narod koji je gradio nadgrobne spomenike. Rimljani su to radili već u prvom stoljeću prije Krista. Brojnim vojnim generalima ali i poginulim rimskim vojnicima podizani su nadgrobni spomenici (stele), a ima ih dosta i na području Hercegovine gdje su Rimljani uspostavili brojne vojne logore u 1.stoljeću nakon Krista i pobjede nad Ilirima u Batonovom ustanku. Za rimske stele na području Hercegovine je specifično da nisu izrađivane od hercegovačkog kamena, ali nisam još dalje istražio od kakvog kamena su ih izrađivali i kakvim kamenom su se služili u ostalim dijelovima golemog Carstva.
Pa nije niko ni tvrdio, da su stećci izmišljeni u Bosni. Oduvijek je bilo da je to kombinacija mediteranskih uticaja, u kombinaciji s lokalnom tradicijom kamena.
Kad sam već na ovoj temi, evo monografija Dubravka Lovrenovića, gratis čitanje
Kontra mraku, kontra sili.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 22 guests