Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120352
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6949 times
- Been thanked: 7871 times
- Status: Offline
Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Pročitajte priču o potrazi na planini Udrč
Da li ste čuli za brodske halke na području Bosne i Hercegovine? Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme velikog, legendarnog Panonskog mora, danas su nepoznanica. Da li su nestale usljed dugogodišnjeg uticaja majke prirode ili od ljudske ruke i kolekcionara koji ovakve historijske tvorevine visoko cijene i pohlepno čuvaju? Možda su one ipak tu, smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom? Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja. Pročitajte priču o potrazi za njima na planini Udrč…
Korakom po Velikom UDRČU:
Luka na planini
(onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda)
- Šta bi sa onim tvojim halkama?
- Kojim, halkama?
- Onim koje si tražio po planinama, onim za koje su se, ko biva, vezivali brodovi…
- Hm, hm…
- Nađe li ih ili ih ne nađe?
- Ponekad je suština u traženju a ne u nalaženju…
- Znači, šuplja priča.
Nadao sam se da to prešutim, ali kad već pitaju onda su valjda spremi i da se suoče sa obimnošću odgovora.
Prilazak planini Udrč od strane Cerske i sela razbacanih okolo pruža jednu drugu sliku na okolni ambijent. Vrijeme je poslužilo, teku novembarski dani a snijegu još nema traga. Taman da se iskoriste za bauljanje po planini nezaposlenog pisca koji čeka da u štampu uđe njegova knjiga ČAJ OD NANE.
Prije nego što pružimo korak valja nasuti vodu, a baš tada na česmama u Rovašima vode nema. Produžimo do Babića. Pored puta žbun stećaka, u najmanju ruku neobičnih i vrlo interesantnih.
Pred nama su sela Podudrča: Suljići, Babići, Rovaši, Hakalaši, Skugrić, Dželilovići, Musići.
U planini ima medvjeda, to je sigurno, a naiđe i poneki međed, ima vukova i divljih svinja… Planina ko planina, sreća pa nije lovni dan.
Dok smo se pentrali jedva vidljivom, strmom stazom, malim amaterskim aparatima pokušavamo zabilježiti dio ambijenta.
Trojica nas je (Azir Šabić, Fajko Kadrić i ja). Pravimo buku tako da pred nama bježi svaka divljač kojoj je planina dom.
Saznajem da onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda, neće ga napasti pas i neće ostariti. Logično, kašlješ toliko da se medo uplaši i bježi, počneš nositi štap te se njime braniš od psa i umreš mlad, zbog duhana. Utješno. U to ime, zapalim jednu dok smo odmarali pogleda uperenog na Kušlat koji je sada ispod nas.
Što dublje ulazimo u šumu sve je više debelih lijana koje vise po drveću. Kontam da bi se Zagor odlično snašao na ovom mjestu.
Negdje pri vrhu, koji logično uopće nije vrh zadržala se voda čineći malo jezerce (Stublić). Mutna je, uzburkana, očito smo uznemirili divljač koja se tu brćkala malo prije našeg dolaska. Prekinuli smo njihovo subotnje kupanje.
A halke, e, tek to je priča, ali veranje uz Udrč nije nimalo lagano. Preporučuje se kao veoma učinkovit način za skidanje suvišne kilaže i održavanje kondicije.
Računa se da je Panonsko more, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000. Zavrtoglava ti se od tih brojki.
Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme Panonskog mora, danas su većini nepoznanica.
Jesu li nestale u prašinu satrvene od majke prirode ili ih je ipak moguće pronaći? Ako i ima tragova halki možda su smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom?
Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja.
Evo jedne takve priče. Redžo Kadrić, negdje 65. godine na Udrč je dolazio sa tadašnjim šumarom Junuzom. Tih godina je Udrč pošumljavan. Desna strana planine je bjelogorično drvo, a lijeva crnogorično; zavisi odakle dolazite i kako posmatrate.
Na rubu planine dolazi do naglog obrušavanja, zapravo jezivo visokog klanca između Malog i Velikog Udrča. Tu se pažljivo spusti, prijeđe tekuća voda (potočić). Iznad su pećine u stijenama, a iznad njih, na nepristupačnom mjestu halke, željeznim klinima pričvršćene za kamen.
Redžo bio, Redžo vodio, i Redžno nas upozorio da nikako nećemo moći prići tom mjestu jer je to na vrlo nezgodnoj litici.
Kontam da bi nam lokacija tog mjesta koje je ostalo izvan vode možda u budućnosti mogla i zatrebati obzirom na brzinu topljenja leda i prognoze svakakvih katastrofa.
Pogled sa vrha je zaista nevjerovatan. Ispod nas krstare gavranovi i igra se jedan prelijepi soko. Vidi se i kota na kojoj je Perin i koju smo nedavno pohodili; odavde izgleda patuljasto, mada je dio Udrča. Doboko ispod je rijeka Drinjača, na čijem vijeru medvjed lovi ribu. Negdje na pola jezivi srme litice bi trebale biti mitske halke. Ima li ih!? Ne znamo, ne vidimo, dvogled nemamo.
Sa lijeva na desno: Mali Udrč (čuj mali?), selo Gobelje, Kozjak, Papraća, Kamenica, a u daljini, sitno kao tačkice na karti Kalesija i sela okolo.
Ovaj dio se zove Pisanica i visok je 1046 m/nv.
Planina je sakrila tragove rata, a kora na drvetu čuva urezana imena i datume. Na jednoj piše Mevludin i Nisveta… Neko je sa puno strpljenja urezivao tragove u koru drveta.
Ispod vrha, na prilično nepristupačnom mjestu su medine pećine, a tragove divljači nalazimo svuda po šumi.
Daleko je i nepristupačna stijena na kojoj bi trebale biti halke.
Ima li ih, ili ih je vrijeme pojelo?
Na povratku svratimo do goleme nekropole stećaka Skugrić. U hrastovoj šumi Gaj, pored sela Podgaj miruju potomci ovih krajeva. Na jednom je mač, na drugom prepoznatljiva, podignuta ruka, na trećem ruža, na četvrtom polumjesec i krst… Gotovo svaki je ukrašen i ima ih, iha, haj…Ne znam da li je ova nekropola registrovana i da li je iko popisao postojanje stećaka čije dvije lokacije smo mi vidjeli danas…
Eto, ne znam jesam li odgovorio na tvoje pitanje.
Meni je ne bitno jesu li se halke održale i oduprijele vremenu, bitno je da smo ih tražili, a u traženju vidjeli nevjerovatan pejzaž planine Udrč i neke od prelijepih motiva na stećcima…
Mehmed Đedović
(Doznajemo.com)
Da li ste čuli za brodske halke na području Bosne i Hercegovine? Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme velikog, legendarnog Panonskog mora, danas su nepoznanica. Da li su nestale usljed dugogodišnjeg uticaja majke prirode ili od ljudske ruke i kolekcionara koji ovakve historijske tvorevine visoko cijene i pohlepno čuvaju? Možda su one ipak tu, smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom? Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja. Pročitajte priču o potrazi za njima na planini Udrč…
Korakom po Velikom UDRČU:
Luka na planini
(onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda)
- Šta bi sa onim tvojim halkama?
- Kojim, halkama?
- Onim koje si tražio po planinama, onim za koje su se, ko biva, vezivali brodovi…
- Hm, hm…
- Nađe li ih ili ih ne nađe?
- Ponekad je suština u traženju a ne u nalaženju…
- Znači, šuplja priča.
Nadao sam se da to prešutim, ali kad već pitaju onda su valjda spremi i da se suoče sa obimnošću odgovora.
Prilazak planini Udrč od strane Cerske i sela razbacanih okolo pruža jednu drugu sliku na okolni ambijent. Vrijeme je poslužilo, teku novembarski dani a snijegu još nema traga. Taman da se iskoriste za bauljanje po planini nezaposlenog pisca koji čeka da u štampu uđe njegova knjiga ČAJ OD NANE.
Prije nego što pružimo korak valja nasuti vodu, a baš tada na česmama u Rovašima vode nema. Produžimo do Babića. Pored puta žbun stećaka, u najmanju ruku neobičnih i vrlo interesantnih.
Pred nama su sela Podudrča: Suljići, Babići, Rovaši, Hakalaši, Skugrić, Dželilovići, Musići.
U planini ima medvjeda, to je sigurno, a naiđe i poneki međed, ima vukova i divljih svinja… Planina ko planina, sreća pa nije lovni dan.
Dok smo se pentrali jedva vidljivom, strmom stazom, malim amaterskim aparatima pokušavamo zabilježiti dio ambijenta.
Trojica nas je (Azir Šabić, Fajko Kadrić i ja). Pravimo buku tako da pred nama bježi svaka divljač kojoj je planina dom.
Saznajem da onaj koji puši nikada neće sresti medvjeda, neće ga napasti pas i neće ostariti. Logično, kašlješ toliko da se medo uplaši i bježi, počneš nositi štap te se njime braniš od psa i umreš mlad, zbog duhana. Utješno. U to ime, zapalim jednu dok smo odmarali pogleda uperenog na Kušlat koji je sada ispod nas.
Što dublje ulazimo u šumu sve je više debelih lijana koje vise po drveću. Kontam da bi se Zagor odlično snašao na ovom mjestu.
Negdje pri vrhu, koji logično uopće nije vrh zadržala se voda čineći malo jezerce (Stublić). Mutna je, uzburkana, očito smo uznemirili divljač koja se tu brćkala malo prije našeg dolaska. Prekinuli smo njihovo subotnje kupanje.
A halke, e, tek to je priča, ali veranje uz Udrč nije nimalo lagano. Preporučuje se kao veoma učinkovit način za skidanje suvišne kilaže i održavanje kondicije.
Računa se da je Panonsko more, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000. Zavrtoglava ti se od tih brojki.
Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme Panonskog mora, danas su većini nepoznanica.
Jesu li nestale u prašinu satrvene od majke prirode ili ih je ipak moguće pronaći? Ako i ima tragova halki možda su smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom?
Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja.
Evo jedne takve priče. Redžo Kadrić, negdje 65. godine na Udrč je dolazio sa tadašnjim šumarom Junuzom. Tih godina je Udrč pošumljavan. Desna strana planine je bjelogorično drvo, a lijeva crnogorično; zavisi odakle dolazite i kako posmatrate.
Na rubu planine dolazi do naglog obrušavanja, zapravo jezivo visokog klanca između Malog i Velikog Udrča. Tu se pažljivo spusti, prijeđe tekuća voda (potočić). Iznad su pećine u stijenama, a iznad njih, na nepristupačnom mjestu halke, željeznim klinima pričvršćene za kamen.
Redžo bio, Redžo vodio, i Redžno nas upozorio da nikako nećemo moći prići tom mjestu jer je to na vrlo nezgodnoj litici.
Kontam da bi nam lokacija tog mjesta koje je ostalo izvan vode možda u budućnosti mogla i zatrebati obzirom na brzinu topljenja leda i prognoze svakakvih katastrofa.
Pogled sa vrha je zaista nevjerovatan. Ispod nas krstare gavranovi i igra se jedan prelijepi soko. Vidi se i kota na kojoj je Perin i koju smo nedavno pohodili; odavde izgleda patuljasto, mada je dio Udrča. Doboko ispod je rijeka Drinjača, na čijem vijeru medvjed lovi ribu. Negdje na pola jezivi srme litice bi trebale biti mitske halke. Ima li ih!? Ne znamo, ne vidimo, dvogled nemamo.
Sa lijeva na desno: Mali Udrč (čuj mali?), selo Gobelje, Kozjak, Papraća, Kamenica, a u daljini, sitno kao tačkice na karti Kalesija i sela okolo.
Ovaj dio se zove Pisanica i visok je 1046 m/nv.
Planina je sakrila tragove rata, a kora na drvetu čuva urezana imena i datume. Na jednoj piše Mevludin i Nisveta… Neko je sa puno strpljenja urezivao tragove u koru drveta.
Ispod vrha, na prilično nepristupačnom mjestu su medine pećine, a tragove divljači nalazimo svuda po šumi.
Daleko je i nepristupačna stijena na kojoj bi trebale biti halke.
Ima li ih, ili ih je vrijeme pojelo?
Na povratku svratimo do goleme nekropole stećaka Skugrić. U hrastovoj šumi Gaj, pored sela Podgaj miruju potomci ovih krajeva. Na jednom je mač, na drugom prepoznatljiva, podignuta ruka, na trećem ruža, na četvrtom polumjesec i krst… Gotovo svaki je ukrašen i ima ih, iha, haj…Ne znam da li je ova nekropola registrovana i da li je iko popisao postojanje stećaka čije dvije lokacije smo mi vidjeli danas…
Eto, ne znam jesam li odgovorio na tvoje pitanje.
Meni je ne bitno jesu li se halke održale i oduprijele vremenu, bitno je da smo ih tražili, a u traženju vidjeli nevjerovatan pejzaž planine Udrč i neke od prelijepih motiva na stećcima…
Mehmed Đedović
(Doznajemo.com)
online
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81121
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10158 times
- Been thanked: 6997 times
- Status: Online
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
ja sam bila riba u Panonskom moru, ili sirena
'ta ce halke
'ta ce halke
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
-
- Status: Offline
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81121
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10158 times
- Been thanked: 6997 times
- Status: Online
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
a koliko je moguce da su ove halke sluzile za vezivanje konja?
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120352
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6949 times
- Been thanked: 7871 times
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Koje halke?Julia-Klara wrote:a koliko je moguce da su ove halke sluzile za vezivanje konja?
Tekst kaže da nema halki.
-
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
nisam nikad bio na pljesaviciKrokodil Behko wrote:Jesi li ih lično vidio?
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81121
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10158 times
- Been thanked: 6997 times
- Status: Online
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
ama znam, nego pitam da li te halne (kojih nema) mogu biti za konje, a ne samo za brodoveKatja wrote:Koje halke?Julia-Klara wrote:a koliko je moguce da su ove halke sluzile za vezivanje konja?
Tekst kaže da nema halki.
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
-
- Inventar foruma
- Posts: 8390
- Joined: 09 Oct 2013, 18:58
- Location: post iskljucenje
- Status: Offline
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81121
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10158 times
- Been thanked: 6997 times
- Status: Online
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Spanac... bitno je da je za vezanje, jel tako
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
-
- Inventar foruma
- Posts: 8390
- Joined: 09 Oct 2013, 18:58
- Location: post iskljucenje
- Status: Offline
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120352
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6949 times
- Been thanked: 7871 times
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Podaci se ne slažu sa zvaničnim naučnim tvrdnjama o migraciji homo sapiensa. Panonsko more je nestalo mnogo prije nego što bi tu trebalo biti ljudi. Ni naučnici nemaju jedinstven stav o tome ali sasvim sigurno, prije 300.000 godina, nije ga bilo.
Poređenja radi, najstariji tragovi homo sapiensa pronađeni su u Izraelu i stari su do 400.000 godina. Moramo li govoriti o tome da je obrada željeza bila nepoznata sve do prije nekoliko hiljada godina?
Poređenja radi, najstariji tragovi homo sapiensa pronađeni su u Izraelu i stari su do 400.000 godina. Moramo li govoriti o tome da je obrada željeza bila nepoznata sve do prije nekoliko hiljada godina?
online
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Kao dijete sam obišao podosta planina u Krajini. Sjećam se da su oni koji su me vodali po njima pominjali par lokacija na kojima se nalaze ili su se nalazile te halke. Kada smo išli na malu Klekovaču, rečeno mi je da ima jedna na putu kada se ide prema Velikoj Klekovači te nekim planinama južnije, da ne lupetam sada imena jer ću vjerovatno pogriješiti. Smatram da su te tzv. "teorije" o vezanju brodova čista budalaština.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81121
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10158 times
- Been thanked: 6997 times
- Status: Online
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
zato ja i pitah o mogucnosti vezanja konja, to mi nekako realnije
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120352
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6949 times
- Been thanked: 7871 times
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Ali na više foruma sam nailazio na diskusije o ovom fenomenu. Neki forumaši se isto tako, kao i Blackhawk pozivaju na svjedočenja drugih. Bezmalo pa su halke viđene na svakoj plainni u BiH. Tražio ih je i Semir Osmanagić i nije pronašao pa pema tome.....
Ali šalu na stranu. Možda je ponegdje na ponekoj stijeni i bilo tih halki ali sigurno ne po vrhovima planina. Nema sumnje u to, da su vodostaji Bh rijeka, bili znatno visočiji nego danas. U konačnici, to bi značilo da ih je možda i bilo ponegdje ali sigurno nisu starije od 5000-6000 godina. Ukoliko imamo nakit iz one pećine kod Stoca a rađen je prije nekih možda 10.000 godina, onda su ljudi sasvim sigurno, znali izraditi halke. Naravno, ne baš od željeza nego od lakših metala.
Ali šalu na stranu. Možda je ponegdje na ponekoj stijeni i bilo tih halki ali sigurno ne po vrhovima planina. Nema sumnje u to, da su vodostaji Bh rijeka, bili znatno visočiji nego danas. U konačnici, to bi značilo da ih je možda i bilo ponegdje ali sigurno nisu starije od 5000-6000 godina. Ukoliko imamo nakit iz one pećine kod Stoca a rađen je prije nekih možda 10.000 godina, onda su ljudi sasvim sigurno, znali izraditi halke. Naravno, ne baš od željeza nego od lakših metala.
online
- harlekin
- Aktivni forumaš
- Posts: 3089
- Joined: 14 Aug 2011, 02:04
- Has thanked: 150 times
- Been thanked: 261 times
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
men to logicnije zvuci da su pravili te alke za neke druge svrhe,vucaranje ili vezanje tereta nekog a ne broda,
mozda ljudi drva izvlacili a mi kontamo oni plove brodom po sumi
mozda ljudi drva izvlacili a mi kontamo oni plove brodom po sumi
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
zar se o ovom vec nije na nekoj temi pisalo?!
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Nisu vezivali konje neg kobile
Salu na stranu, evo sta nadjose nedavno. Ipak je bila burna istorija na nasim prostorima. Halke, kugle, stecci,...
[ytube][/ytube]
Salu na stranu, evo sta nadjose nedavno. Ipak je bila burna istorija na nasim prostorima. Halke, kugle, stecci,...
[ytube][/ytube]
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120352
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6949 times
- Been thanked: 7871 times
- Status: Offline
Re: Da li na bosanskim planinama postoje drevne halke? FOTO
Brodske halke u BiH?
Panonsko more predstavljalo je zapadni dio velikog mora koje se nazivalo Paretitis, a koje se prostiralo od Alpa pa sve do Turkestana u Aziji. Računa se da je Panonsko more, u širem smislu, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000 godina.Panonsko more je ostavilo dragocijene naslage u vidu nafte, mrkog uglja, lignita, zemnog gasa i kamene soli. Sada dolazimo do pitanja da li su, i na kojim mjestima ostali tragovi njegova prisustva?
TRAVNIČKI KRAJ
Ekspedicija u oktobru 2002. godine posjećuje Kozicu i na navedenoj lokaciji nalazi horizontalnu kamenu halku, promjera oko 4 m, koja se smatra ležištem prave halke. Ekspedicija je organizovana na osnovu tvrdnje da je 1970 – tih godina tu postojala halka, ali na veliko iznenađenje svih učesnika halka nije pronađena.
Travničani tvrde da se jedna halka nalazi iznad glavne ceste na ulazu u Travnik, gledajući od Sarajeva. S obzirom da je ta stijena obilno obrasla vegetacijom, nemoguće je zamjetiti njeno prisustvo.
DOLINA RIJEKE BILE
Fra Branko, franjevac iz samostana Guča Gora, priča kako su se na stijeni u Han Biloj 1937. godine, kada je on tamo bio, nalazile halke. Na pomenutoj stijeni se nalaze samo kvadratno uklesane udubine dimenzija cca 60x40x25 cm. Niko od mještana se ne sjeća halki. Stijena je podlokana vodom, odnosno izgleda kao da je erodirala od udara talasa.
Da li je ova stijena u blizni rijeke Bile nekad imala halke za koje su se vezali brodovi?
KRAJ IZMEĐU VITEZA I ZENICE
Priča se o postojanju halki u selu Lađice, koje se po kazivanju tako zove, jer je tu nekada bila luka, a brodovi su se vezivali za halke na stijeni iznad današnjeg sela. Stijena je uistinu impozantna. Diže se vertikalno iznad sela u visinu oko 200 metara. Najinteresantnije je da je stijena većim dijelom koraljni greben.
Jedan mještanin pripovjeda priču iz davnina, kako su u ovom kraju bile četiri luke: iznad sela Klopče kod Zenice, iznad sela Gajci koje se nalazi povrh Kazneno-popravnog doma Zenica, iznad sela Lađice i iznad sela Lokve koje se nalazi negdje povrh Busovače. I da se na sve četiri lokacije nalaze halke kao ostaci tih luka.
KRAJ OKO BRČKOG – MAJEVICA
70-tih godina nastavnik iz Brčkog, organizuje izlet u Crne pećine na Majevici, i u taj pohod vodi učenike i nastavnike. Na ulazu u jednu od pećina nalazio se veliki monolit sa halkama promjera oko 40 cm koje su visile na konzolnim produžecima usađenim u monolit tako čvrsto da se nisu mogle izvaditi niti pomaknuti. Bile su djelomično korodirane crnom korozijom ispod koje je mjestimično probijao čelični sjaj. Moglo bi se zaključiti da se radi o nekoj izuzetno kvalitetnoj čeličnoj leguri. Halki je bilo nekoliko. Zidovi pećine bili su puni okamenjenih školjki.
Da li ste čuli za brodske halke na području Bosne i Hercegovine? Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme velikog, legendarnog Panonskog mora, danas su nepoznanica. Da li su nestale usljed dugogodišnjeg uticaja majke prirode ili od ljudske ruke i kolekcionara koji ovakve historijske tvorevine visoko cijene i pohlepno čuvaju? Možda su one ipak tu, smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom? Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja.
(merak.ba)
Panonsko more predstavljalo je zapadni dio velikog mora koje se nazivalo Paretitis, a koje se prostiralo od Alpa pa sve do Turkestana u Aziji. Računa se da je Panonsko more, u širem smislu, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000 godina.Panonsko more je ostavilo dragocijene naslage u vidu nafte, mrkog uglja, lignita, zemnog gasa i kamene soli. Sada dolazimo do pitanja da li su, i na kojim mjestima ostali tragovi njegova prisustva?
TRAVNIČKI KRAJ
Ekspedicija u oktobru 2002. godine posjećuje Kozicu i na navedenoj lokaciji nalazi horizontalnu kamenu halku, promjera oko 4 m, koja se smatra ležištem prave halke. Ekspedicija je organizovana na osnovu tvrdnje da je 1970 – tih godina tu postojala halka, ali na veliko iznenađenje svih učesnika halka nije pronađena.
Travničani tvrde da se jedna halka nalazi iznad glavne ceste na ulazu u Travnik, gledajući od Sarajeva. S obzirom da je ta stijena obilno obrasla vegetacijom, nemoguće je zamjetiti njeno prisustvo.
DOLINA RIJEKE BILE
Fra Branko, franjevac iz samostana Guča Gora, priča kako su se na stijeni u Han Biloj 1937. godine, kada je on tamo bio, nalazile halke. Na pomenutoj stijeni se nalaze samo kvadratno uklesane udubine dimenzija cca 60x40x25 cm. Niko od mještana se ne sjeća halki. Stijena je podlokana vodom, odnosno izgleda kao da je erodirala od udara talasa.
Da li je ova stijena u blizni rijeke Bile nekad imala halke za koje su se vezali brodovi?
KRAJ IZMEĐU VITEZA I ZENICE
Priča se o postojanju halki u selu Lađice, koje se po kazivanju tako zove, jer je tu nekada bila luka, a brodovi su se vezivali za halke na stijeni iznad današnjeg sela. Stijena je uistinu impozantna. Diže se vertikalno iznad sela u visinu oko 200 metara. Najinteresantnije je da je stijena većim dijelom koraljni greben.
Jedan mještanin pripovjeda priču iz davnina, kako su u ovom kraju bile četiri luke: iznad sela Klopče kod Zenice, iznad sela Gajci koje se nalazi povrh Kazneno-popravnog doma Zenica, iznad sela Lađice i iznad sela Lokve koje se nalazi negdje povrh Busovače. I da se na sve četiri lokacije nalaze halke kao ostaci tih luka.
KRAJ OKO BRČKOG – MAJEVICA
70-tih godina nastavnik iz Brčkog, organizuje izlet u Crne pećine na Majevici, i u taj pohod vodi učenike i nastavnike. Na ulazu u jednu od pećina nalazio se veliki monolit sa halkama promjera oko 40 cm koje su visile na konzolnim produžecima usađenim u monolit tako čvrsto da se nisu mogle izvaditi niti pomaknuti. Bile su djelomično korodirane crnom korozijom ispod koje je mjestimično probijao čelični sjaj. Moglo bi se zaključiti da se radi o nekoj izuzetno kvalitetnoj čeličnoj leguri. Halki je bilo nekoliko. Zidovi pećine bili su puni okamenjenih školjki.
Da li ste čuli za brodske halke na području Bosne i Hercegovine? Veliki metalni obruči koji su služili za vezivanje brodova u pristaništima za vrijeme velikog, legendarnog Panonskog mora, danas su nepoznanica. Da li su nestale usljed dugogodišnjeg uticaja majke prirode ili od ljudske ruke i kolekcionara koji ovakve historijske tvorevine visoko cijene i pohlepno čuvaju? Možda su one ipak tu, smještene na najviše, najudaljenije i nepristupačne planinske vrhove, obrasle divljom i neprobojnom vegetacijom? Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja.
(merak.ba)
online
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 10 guests