Američki građanski rat

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

Post Reply
User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 04 Mar 2016, 23:33

Još uvijek se vode polemike oko pravih razloga izbijanja ovog rata.

Navodno, glavni razlog je ukidanje ropstva, kako je to objašnjavao Linkoln, međutim ima tu mnogo nejasnih stvari.

Najlakše je copy-paste, s tim da je to bezveze i samo ću navesti jedan mali citat.
Južnjaci su postupno davali ostavke iz Senata i Predstavničkog doma što je Republikancima omogućilo da lakše provode zakone za projekte koje su južnjački senatori blokirali prije rata, uključujući i Morrillovu tarifu, Morrillov zakon, Zakon o farmama, Zakon o transkontinentalnoj željeznici i nacionalni Zakon o bankama. Zakon o prihodima iz 1861. godine uključivao je i porez na dohodak koji je pomogao u financiranju rata.
Meni se čini da je ovakva USA, kakva je sad, počela nastajati na sjeveru i problem je bio s jugom koji se razvijao na drugačiji način i drugačije su vidjeli svoju regionalnu suverenost. Mogu kasnije obrazložiti detaljnije.

Sve u svemu, jug je bio osuđen na poraz, od samog početka jer je imao svega oko 1.000.000 vojnika, dok je jenkija bilo duplo više i bili su mnogo opremljeniji, pa mi je začudo da je rat trajao pune četiri godine, od 1861. do 1865 godine,.
online

User avatar
niska grana
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 2441
Joined: 21 May 2011, 23:01
Location: Osamnaesti tetrapak
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by niska grana » 06 Mar 2016, 21:27

Kako znam da se volis baviti alternativnom istorijom, poprilicno bi me zanimalo tvoje vidjenje situacije u slucaju da je taj rat zavrsen bez pobjednika.

Kakve bi to posljedice po tebi imalo za daljnji tok dogadjaja i period od, recimo, narednih pedesetak godina? Slazes li se s pojedinim tvrdnjama kako bi, primjerice, u tom slucaju Nijemci trijumfovali u Prvom svjetskom ratu?
Gratias ago Tibi, Domine, quia fui in hoc mundo.

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 06 Mar 2016, 23:55

niska grana wrote:Kako znam da se volis baviti alternativnom istorijom, poprilicno bi me zanimalo tvoje vidjenje situacije u slucaju da je taj rat zavrsen bez pobjednika.

Kakve bi to posljedice po tebi imalo za daljnji tok dogadjaja i period od, recimo, narednih pedesetak godina? Slazes li se s pojedinim tvrdnjama kako bi, primjerice, u tom slucaju Nijemci trijumfovali u Prvom svjetskom ratu?

Mislim da bi sve bilo drugačije.
Tačnije, čini mi se da južnu konfederaciju nije priznala nijedna zemlja u sivjetu, ali je Britanija bila blizu toga da ih prizna. Poslali su i svoje emisare na teren i čekali razvoj događaja. Htjeli su oni poslati i pomoć ali Jenkiji su uveli pomorsku blokadu Juga, pa je to bilo neizvodljivo. Jednostavno, navijali su za Jug, jer se tu pojavljivala nova američka aristokratija, odnosno neki društveni odnosi slični Britaniji.

Da je kojim slučajem završilo neriješeno, imali bi sad divje američke države, koje se ne bi ujedinile, baš kao što se Kanada i USA nikad neće ujediniti, jer su bili odvojeni dovoljno vremena da bi imali drugačije percepcije države i suvereniteta.

Sve bi bilo drugačije. Jug ne bi u tom slučaju bio na strani Nijemaca, pošto mu je Britanija saveznik, a ne vjerujem ni da bi Jenkiji to uradili. Jednostavno, ne bi se ni uplitali u taj rat, s tim da bi i to možda bilo dovoljno da Njemačka pobijedi Francusku, a samim tim i da dobije rat, pošto bi Britanci bili odbačeni na svoj otok.
U toj postavci, Francuska bi vjerovatno izgubila neke pogranične oblasti i kolonije, kao i Britanija, Hitler se ne bi pojavio ni pod tačkom razno, nego bi se carska Njemačka okrenula na istok i napala tek nastalu komunističku državu u Rusiji.
Srbija bi ostala pod AU okupacijom. Jednostavno, sve bi se drugačije odvijao, a ne mogu a da ne kažem, za nas bi to bilo bolje nego ove Jugoslavije. Neke dobre i prihvatljive Jugoslavije, moguće je napraviti samo bez Srbije :ok
online

User avatar
Socrates
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 44805
Joined: 09 Jan 2016, 07:50
Location: . . . . . . . . .
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Socrates » 07 Mar 2016, 11:56

Razlozi Americkog Gradjanskog Rata su, kao I skoro svakog drugog rata, uglavnom ekonomski. Robovlasnistvo, koje, uzgred budi receno, nije bilo ukinuto ni u svim, takozvanim, sjevernim drzavama, se isto mora posmatrati sa ekonomske strane.

Sa jedne strane smo imali Sjever koji se industrijalizovao, I imao dosta manje crnaca, a sa druge strane Jug, sa vecom populacijom crnaca I razvijene plantaze, od kojih je najvaznija bila pamucna industrija. Sa manje ljudi sa pravom glasa, Jug je imao ogranicen politicki utjecaj. Sjever se opet nije mogao takmiciti sa ekonomskom snagom mocnika na Jugu, jer su ovi zbog nepostojece cijene rada akumulirali ogromno bogatstvo. Sjevernjaci se takodje nisu mogli takmiciti sa kupovnom moci Evrope, pa su se zalagali za to da imaju povlasteni status prilikom kupovine sirovina sa Juga, dok su se Juznjaci zalagali za slobodnu trgovinu, jer su Evropljanima mogli prodavati dosta skuplje.

Obje strane su se pribojavali duzeg status quo. Sjevernjaci jer su racunali da ce ekonomska moc Juga da postaje sve dominantnija, samim tim i utjecajnija u svijetu. A Juznjaci da ce politicka moc Sjevera da na kraju ukine ropstvo, i time im iz ruke istjera najjaceg ekonomskog aduta, a to je besplatan rad crnaca.

Juznjaci su krenuli u otcijepljenje sa pogresnom pretpostavkom da ce evropske drzave da im pruze vojnu pomoc zbog evropske ovisnosti o njihovom pamuku. Englezi su bili najblizi da intervenisu, cak su napravili dva vojna broda za Juznjake, od kojih je jedan, Alabama, prouzrokovao velike stete Sjevernjacima. Poslije rata su Englezi morali da plate odstetu Amerikancima zbog toga. Ipak, Englezi nisu otvoreno intervenisali, navodno zbog robovlasnistva, koje je kod njih vec bilo ukinuto.

U vezi Prvog Svjetskog Rata, cak I da su tada bile dvije Amerike, vjerovatno bi sve zavrsilo na isti nacin. Vjerovatno bi I Juznjaci I Sjevernjaci davali kredite Englezima I Francuzima (kao sto je Amerika i radila), sto znaci da bi I u tom slucaju morali intervenisati kada su i intervenisali. Jedina mogucnost koja bi promjenila tok istorije je mozda da je gradjanski rat potrajao vise decenija.
. . . . . . . . .

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 07 Mar 2016, 17:53

Socrates wrote:Razlozi Americkog Gradjanskog Rata su, kao I skoro svakog drugog rata, uglavnom ekonomski. Robovlasnistvo, koje, uzgred budi receno, nije bilo ukinuto ni u svim, takozvanim, sjevernim drzavama, se isto mora posmatrati sa ekonomske strane.
Ma bilo je toga i među Jenkijima. baš skoro sam gledao onu seriju Hells on Wheels, za koju kažu da je dosta autentična. Crnci su morali da rade baš ko crnci, isključivo najteže poslove i to za jedva polovinu bjelačke dnevnice. Objedovalo se odvojeno, boravilo isto tako itd..itd.. Čak su i Irci bili tretirani koa niža rasa :D.
Čak, sve je to i dobro, jer s druge strane (pacifičke) Kinezi su imali još manje naknade od crnaca :plavi

Tačno su razlozi bili ekonomski.
Jenkiji su bili brojniji i imali su mnogo razvijeniju industriju, što im je i donijelo pobjedu u ratu. koliko mi je poznato, Južnjaci su imali više konja i bili su vičniji konjima, pa su u prve dvije godine rata harali s konjicom u sjevernjačkoj pozadini, s tim da su se vremenom i ti resursi trošili, jer rat troši sve resurse, a teško je nadoknađivati u takvim uvjetima. Ipak, industrija je odnijela prevagu i uspijevali su brže i bolje opremati svoje ionako duplo brojnije trupe, u ratu. čak misim da je prva brzometna puška, već bila u upotrebi tokom rata, na strani Unije.

Juznjaci su krenuli u otcijepljenje sa pogresnom pretpostavkom da ce evropske drzave da im pruze vojnu pomoc zbog evropske ovisnosti o njihovom pamuku. Englezi su bili najblizi da intervenisu, cak su napravili dva vojna broda za Juznjake, od kojih je jedan, Alabama, prouzrokovao velike stete Sjevernjacima. Poslije rata su Englezi morali da plate odstetu Amerikancima zbog toga. Ipak, Englezi nisu otvoreno intervenisali, navodno zbog robovlasnistva, koje je kod njih vec bilo ukinuto.
E vidiš, nisam znao za taj engleski brod. :hm
čini mi se i da su prve podmornice tada puštene u opticaj.
Mali citat, da ne objašnjavam
Za vrijeme američkog građanskog rata (1861 - 1865) južne države su imale dvije podmornice, od kojih je poznatija podmornica Hunley, sagrađena prema projektu kapetana McClinlocka i H. L Hunleya. Pokretala se ručno i postizala brzinu od četiri čvora, a imala je osam članova posade. Na pramčanoj motki nosila je minu koja se zabadala u drvenu oplatu broda, pa kad se podmornica udalji, mina se aktivira žicom. Podmornica Honley je 1864. godine potopila korvetu Sjevernih država Housatonic, i pri tom stradala. To je prvi stvarni i sve do prvog svjetskog rata jedini uspjeh u podmorničkom ratovanju.
Socrates wrote:U vezi Prvog Svjetskog Rata, cak I da su tada bile dvije Amerike, vjerovatno bi sve zavrsilo na isti nacin. Vjerovatno bi I Juznjaci I Sjevernjaci davali kredite Englezima I Francuzima (kao sto je Amerika i radila), sto znaci da bi I u tom slucaju morali intervenisati kada su i intervenisali. Jedina mogucnost koja bi promjenila tok istorije je mozda da je gradjanski rat potrajao vise decenija.
Tu nisam baš siguran, jer da su ostale dvije Amerike, učen našim balkanskim primjerima, one bi vjerovatno više energije trošile na međusobni rivalitet, nego na ostatak svijeta. Čak mislim da bi Jug prosperirao više nego Sjever, jer bi morali graditi industriju, da ne bi zavisili od sjevera, a u međuvremenu je nafta svakako postala jako tražena roba. E jedino bi ih preplavili crnci, latinosi i ostali mnogo prije i mnogo lakše, pa bi njihov sistem možda bio konzervativniji, da bi bijelci sačuvali vlast u svojim rukama.
online

User avatar
Mohr
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8978
Joined: 16 Aug 2015, 21:15
Has thanked: 1 time
Been thanked: 11 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Mohr » 07 Mar 2016, 18:50

Američki građanski rat je bio buržoaska revolucija Sjevera protivu feudalnog Juga, dakle, nešto što je historijski bilo nužno i što se u Evropi već uvelike odigra(va)lo.


Jasno, kako bi se drugačije svjetsko-historijski proces i mogao tumačiti doli kroz prizmu klasnog (ekonomskog) antagonizma ;)

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 12 Aug 2017, 22:59

Demonstracije desničara u SAD-u zbog statue generala iz građanskog rata


Image

Grad Charlottesville u Virdžinji proglasio je vanredno stanje uoči najavljenih demonstracija desničara i bjelačkih ultradesničarskih grupa, prenose agencije. Rasističke grupe očekuju hiljade ljudi na ulicama, a policija se sprema i na antidemonstracije.
Spor je nastao nakon najave da će biti uklonjena statua jednog od generala iz američkog građanskog rata, a koji je branio robovlasnički sistem. Desničarski demonstranti nose šljemove i štitove, a u manjim sukobima već je nekoliko osoba povrijeđeno.

Kulminacija protesta se očekuje u večernjim satima po lokalnom vremenu. I američki predsjednik Donald Trump je reagirao na eskalaciju situacije u ovom gradu.

"Svi moramo biti ujedinjeni i osuditi svaku mržnju. Nema mjesta nikakvom nasilju u Americi. Budimo kao jedno", napisao je Trump na društvenim mrežama.


(klix)
online

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 13 Aug 2017, 10:06

STRAVIČNI SNIMCI. RATNO STANJE U AMERICI: Procurili užasni snimci iz Virginije, ima mrtvih u terorističkom napadu desničara


Image

Najmanje tri osobe su poginule a 34 ih je ozlijeđeno u američkoj saveznoj državi Virginiji tijekom nasilnih sukoba između bijelih nacionalista i protuprosvjednika, prenosi Fox News.

Do tragedije je došlo kada se automobil zaletio u skupinu protuprosvjednika tijekom skupa "Ujedinimo desnicu" u Charlottesville.










Svjedok Nic McCarthy rekao je za C-VILLE Weekly da je vidio nekoga u tamnom vozilu.

- Vozio je jako, jako brzo niz ulicu i zabio se u gomilu. Ljudi.... Onda se počeo vraćati unazad. Jedna djevojka koju je zakačio, pokušala je ustati, ali onda ju je opet pregazio. Nadam se da će policija uloviti te teroriste.-
Laura Shae rekla je za CBS 6 da je bila blizu prosvjeda, u svom automobilu kad je sve ugledala.
- Vozili smo se i vidjeti gomilu ljudi kako samo počinju bježati s prestravljenim izrazom lica. - Kaže da se automobil najprije zabio u ljude, a potom odmah krenuo i nazad.

Spomenici koji predstavljaju poglavlja američke povijesti u kojima je ropstvo bilo legalno

Skup ekstremne desnice održao se zbog planova o uklanjanju kipa južnjačkog generala Roberta E. Leeja, piše BBC. Spomenici u čast Leeju i drugim čelnicima Konfederacije, gubitničke strane u krvavom Američkom građanskom ratu koji je trajao od 1861. do 1865., postali su točka prijepora u Sjedinjenim Državama. Mnogi od njih već su uklonjeni ili preseljeni, dok ostalima, poput Leeju u Charlottesvilleu, gradu u središtu Virginije, prijeti slična sudbina, piše dpa.


Protivnici tih spomenika tvrde da oni predstavljaju mračna poglavlja američke povijesti u kojima je ropstvo bilo legalno, a rasizam norma. Drugi smatraju kako je micanje spomenika poput uklanjanja dijela povijesti, te ističu da oni odaju počast samo pojedincima. Leejev spomenik u Virginiji izgrađen je 1924. i jedan je od mnogih simbola Konfederacije postavljenih godinama nakon Američkog građanskog rata, prenosi dpa.


(sb)
online

User avatar
harlekin
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3089
Joined: 14 Aug 2011, 02:04
Has thanked: 150 times
Been thanked: 261 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by harlekin » 17 Aug 2017, 16:58

gujce ti skrabave spomenik predstavlja "mracno" poglavlje americke povijesti.:hm
Hirosima je svijetlo poglavlje?najveci genocid u povijesti nad citavom jednom rasom je svijetlo poglavlje?
od postanka drzave otimaju i ubijaju po svijetu i to isto svijetlo razdoblje?
pa haman sto neb reko majku im poremecenu nabijem znaju ti retardi da je kompletna amerika jedno veliko mracno sranje na svijetu :puca
sto bi rekla susjeda Minka,majku jebali da hoce svi izginti :julia

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120358
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6952 times
Been thanked: 7873 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Krokodil Behko » 22 Aug 2017, 17:36

ZBOG NJEGA JE IZBIO HAOS U AMERICI: Ko je bio zapovjednik snaga Konfederacije Robert E. Lee?


Image

Upravitelj američkog udruženja historičara (American Historical Association), profesor James Grossman, kazao je kako izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da se rušenjem spomenika uništavaju povijest i kultura pokazuje da on ne vidi razliku između povijesti i memorije. Uklanjanjem spomenika ne mijenja se povijest, već način na koji je povijest zapamćena, kazao je Grossman.

Prema mišljenju Johna Fabiana Witta, profesora povijesti sa sveučilišta Yale, prosvjedi krajnje desnice u Charlottesvilleu u Virginiji koja se protivi rušenju spomenika generalu vojske Konfederacije Robertu E. Leeju, i Trumpove izjave mogu imati suprotni učinak od onoga kojem se nadaju skupine tzv. boraca za nadmoć bijelaca.
- Sada je srušena statua Roberta E. Leeja. Uočio sam da će biti srušena i ona Thomasa Stonewalla Jacksona. Pitam se kada će doći na red George Washington. Možda sljedeći tjedan? A ona Thomasa Jeffersona kasnije - kazao je Trump uspoređujući generale secesionističke Konfederacije koja je branila rasističke zakone s dvojicom (prvim i trećim) predsjednika SAD-a zato što su i oni imali robove. Profesorica povijesti na Harvardu Annette Gordon-Reed za New York Times objasnila je ključnu razliku između Washingtona i Jeffersona s jedne strane i Jacksona i Leeja s druge. Washington i Jefferson su bili “nesavršeni ljudi” koji su pripomogli stvaranju Sjedinjenih Država, a druga dvojica (Jackson i Lee) su u povijesnim knjigama jer su se borili za razbijanje Sjedinjenih Država i prije svega za zadržavanje robovlasničkog zakona. Da, i prvi predsjednik SAD-a George Washington imao je svoje robove, kao i mnogi oci utemeljitelji SAD-a te bogati posjednici toga doba. Washington je prve robove kupio kada je imao 11 godina i s vremenom postao je vlasnik 316 robova. Kada je izabran za predsjednika SAD-a (od 1789. do 1797.), u New York je sa sobom poveo i sedam robova.

Država Pennsylvania počela je postupno od 1780. ukidati ropstvo. Najprije je donesen zakon po kojem oni koji izbivaju iz Pennsylvanije šest mjeseci ne smiju zadržati robove. Da bi izbjegao taj zakon, Washington je svaka tri mjeseca rotirao svoje robove. No i to je bilo protuzakonito, ali Washington nije bio nikada kažnjen. Ipak, on je bio jedini među ocima utemeljiteljima SAD-a i vlasnicima robova koji se zalagao za njihovu emancipaciju, ali tijekom života nije oslobodio nijednog svoga roba.

No, zatražio je da svi njegovi robovi budu oslobođeni nakon smrti njegove žene Marthe koja je umrla 1802. Afroamerikanac Dred Scott imao je 46 godina kada je 1846. od sudstva SAD-a zatražio da bude oslobođen od ropstva nakon što je umro njegov vlasnik. Vrhovni sud zaključio je da Scott nije građanin Amerike jer je rob. Odluka je izglasana sa sedam glasova “za” i dva “protiv”. Sudac Vrhovnog suda koji je presudio da robovi nisu američki državljani i da to neće nikada postati bio je Roger Brooke Taney, čiji se spomenici sada također uklanjaju. I ta presuda bila je jedan od razloga za izbijanje Američkoga građanskog rata od 1861. do 1865. nakon kojeg je službeno ukinuto ropstvo. No, od ukidanja ropstva do stvarne emancipacije Afroamerikanaca trebat će proći stoljeće, a i sada ima država u kojima je jasno izražen rasizam.

Glavni zapovjednik snaga Konfederacije u građanskom ratu bio je general Robert E. Lee (1807.-1870.). Karijeru je započeo u vojsci SAD-a, ali je tijekom građanskog rata prešao na stranu Konfederacije. Imao je velikog uspjeha u bitkama. Njegova se jedinica zvala Armija Južne Virginije i bila je najbolja u sastavu snaga Konfederacije pa je Lee postao i vrhovni zapovjednik svih južnjačkih snaga. Postao je nekom vrstom živuće legende. Poslije građanskog rata djelovao je na pomirenju te je osnovao sveučilište, koje je zatim dobilo i njegovo ime. Kao pripadnik aristokracije u državi Virginiji, Lee je bio u kontaktu s robovima. No, tek se 1846. doznalo da je bio vlasnik šest robova. Tada je u Rockbridgeu (Virginia) registrirao da će ropkinja Nancy i njezina djeca dobiti određena prava u slučaju njegove smrti. Zauzimao se za amnestiju Kada je njegov punac, George Washington Parke Custis, u listopadu 1857. umro, Lee je preko žene naslijedio 63 roba, muškarce, žene i djecu. No u svojoj oporuci Custis je izrazio želju da njegovi nasljednici oslobode robove u roku od najviše pet godina od njegove smrti. No, Lee je, kao izvršitelj oporuke, morao platiti i dugove koje je imao njekov punac, pa je robove tijekom pet godina angažirao da rade na poljima svojih susjeda u Virginiji gdje se tražila radna snaga. Troje robova, Wesley Norris, njegova sestra Mary i njihov bratić, pokušali su pobjeći prema sjeveru, ali su uhićeni na granici s Pennsylvanijom i vraćeni. Lee ih je bičevao, prema izjavi Norrisa u jednom intervjuu 1866. Lee je braću Norris poslao raditi na gradnji željezničke pruge u Richmondu.

Wesley Norris postao je slobodan 1863. Ostali Leejevi robovi su oslobođeni pet godina nakon smrti njegova punca. Uoči Američkoga građanskog rata, u travnju 1861., predsjednik SAD-a Abraham Lincoln, preko svog ratnog tajnika Simona Camerona, ponudio je Leeju zapovjedništvo nad snagama Unije. Lee je, zapravo, bio protiv odcjepljenja. U pismu 1861. je o ratu govorio kao da je to “ništa drugo nego revolucija i izdaja napora otaca utemeljitelja”. Ipak bio je vezan za svoju Virginiju i prešao je u redove Konfederacije. Najprije je bio na čelu svih snaga Virginije, a zatim prvi među petoricom generala Konfederacije. Lee ipak nije htio odjenuti oznake generala Konfederacije, jer, kako je kazao, bio je pukovnik vojske SAD-a.

Rekao je da će nositi samo zvjezdice pukovnika, a onda u miru, poslije rata, bude li promaknut u generala vojske Konfederacije, dodat će zvjezdice. Prvog i jedinog predsjednika Konfederacije, Jeffersona Davisa, Lee je upoznao u vrijeme pohađanja vojne akademije West Point. Lee je postao i vojni savjetnik predsjednika Jeffersona Davisa, koji je umro 1889., dakle više od 20 godine poslije građanskog rata. Spomenik Davisu podignut je u lipnju 1907. u Richmondu. Poslije građanskog rata, general Lee zauzimao se za amnestiranje boraca. Obrazac sa zahtjevom uputio je državnom tajniku Williamu H. Sewardu, koji je mislio da je to kopija, a da je pravi obrazac upućen drugdje, te nije ništa poduzeo.

Tek desetak godina kasnije taj je obrazac pronađen u ladici stola državnog tajnika, a Lee, pošto nije dobio odgovor, smatrao je da si je država uzela pravo da njega i ostale južnjake progoni u budućnosti. Njegov primjer da zatraži amnestiju kasnije su ponovili drugi vojnici i časnici južnjačke vojske i zatražili povrat prava kao građani SAD-a. No, tek je 1975. američki predsjednik Gerald Ford proglasio posmrtni oprost južnjacima, a Kongres SAD-a im je retroaktivno vratio puno državljanstvo. Lee je sa ženom živio u obiteljskoj kući od prije rata, Custis-Lee Mansion. Snage Unije su kuću konfiscirale i sada je ona dijelom groblja u Arlingtonu (Arlington National Cementery). Prethodno su sudovi potvrdili kako je do zapljene došlo nelegalno i da zgrada treba biti vraćena Leejevu sinu.

Država se uspjela dogovoriti sa sinom. General Lee bio je predsjednik Washington Collegea (danas Washington and Lee University) u Lexingtonu u državi Virginiji, od listopada 1865. U pet godina je tu malu opću školu pretvorio u jedno od glavnih američkih učilišta za ekonomiju, trgovinu, novinarstvo i španjolski jezik. No, general Robert E. Lee u povijesnim knjigama ostao je onaj koji se borio na strani države koja nije htjela ukinuti robovlasničke zakone. Spomenici Leeju podizani su od 1884. sve do današnjih dana. Ima jedanaest značajnijih spomenika generalu Leeju, koji bi sada mogli završiti kao onaj u Charlottesvilleu čije su rušenje branili i članovi Ku Klux Klana.


(SB/Večernji.hr)
online

User avatar
Tokmak
Vucin apostol
Vucin apostol
Posts: 15174
Joined: 08 Jul 2015, 17:31
Location: Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
Has thanked: 970 times
Been thanked: 959 times
Status: Offline

Re: Američki građanski rat

Post by Tokmak » 22 Aug 2017, 18:50

South will rise again!!! :puca
Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 6 guests