Tvrdjave i kule BiH i regiona
Moderator: Krokodil Behko
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Izgleda mocno. Lici na tvrdjavu u Srebreniku, samo sto je srebrenicka tvrdjava,
nepristupacnija i veca od ove. Ali po stilu su iste. Odnosno, zidine u vise nivoa.
To su sigurno, sagradili Madjari. Nije imao ko drugi. Njihov je projektant, osmislio
i Bobovac.
nepristupacnija i veca od ove. Ali po stilu su iste. Odnosno, zidine u vise nivoa.
To su sigurno, sagradili Madjari. Nije imao ko drugi. Njihov je projektant, osmislio
i Bobovac.
online
- noris
- Poneki mu pročitamo
- Posts: 679
- Joined: 30 Sep 2011, 18:36
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Jesu Madzari njihov je stil, kasnije je zauzeo Dusan pa Osmanlije, Dunav joj daje jos fantasticniji izgled
vozdra
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Kako je lijepo. Znala sam naravno za Đerdap, ali ne i za Golubac...pa kako
Vidi zelenila u pozadini
Vidi Dunava ispred
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Golubac je lijepa tvrdjava.
Ova druga slika govori, da je tvrdjava bila namijenjena za kontrolu,
rijecnog pravca.
Steta sto je Bobovac porusen do temelja.
Sudeci prema rekonstrukciji, to je jedna od najvecih tvrdjava na
podrucju ex yu, ali sigurno je na najnepristupacnijem terenu pravljena
pa je stoga, bila i najimpresivnija.
Ova druga slika govori, da je tvrdjava bila namijenjena za kontrolu,
rijecnog pravca.
Steta sto je Bobovac porusen do temelja.
Sudeci prema rekonstrukciji, to je jedna od najvecih tvrdjava na
podrucju ex yu, ali sigurno je na najnepristupacnijem terenu pravljena
pa je stoga, bila i najimpresivnija.
online
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Ostrožac, Cazin
"Jer, bez imalo sumnje, drvo za moj tabut raste. I platno posmrtno, moje, neko negdje tka... "
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
-
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Područje bužimske općine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana u ove krajeve. U srednjem vijeku ovo je područje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u centralnom dijelu Hrvatskog Kraljevstva. Stanovništvo ovog područja bavilo se zemljoradnjom, stočarstvom, vađenjem i taljenjem ruda, te trgovinom. Postojanje kovnice novca u 14. vijeku govori da je trgovina za ondašnje prilike bila razvijena. Bužim je bio središte trgovine ovog područja i kasnije, nakon dolaska Turaka, sve do vladavine Omer-paše Latasa.
Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.
Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.
Danasnji Bužim u prvoj polovini 14. vijeka zvao se Cave, odnosno Bužim (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadržao taj naziv.
Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bosansku Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom, a dućani su opustili.
Stari grad Bužim bio je utvrda a oko njega su bila naselja. Stari grad leži na nadmorskoj visini 325 metara. Bio je jedan od najvećih gradova u Krajini, a čuvali su ga dizdari i stražari. Branjen je puškama i topovima. Na ovom velikom srednjovjekovnom zdanju ističu se donzon kule, puškarnice, odaje tamnice, bastioni i tabije (bedemi, utvrde) sa ostacima zidova stare džamije. Grad je renesansna građevina koja je bila vojna utvrda i plemićki dvorac.
Ispod grada nalazi se drvena džamija sa drvenim minaretom, sagrađena u 18. vijeku, za koju se smatra najstarijom drvenom džamijom na čitavom Balkanu. Unutrašnjost džamije je tipično orijentalna: prekrivaju je stari šareni ćilimi, a tu su i stari orijentalni dokumenti i mala priručna biblioteka vjerskih i svjetovnih knjiga. U haremu ove džamije su nišani bosanskih alima (učenjaka), gazija (junaka), šehida (poginulih u boju) uz daleko poznate fenomene hadžijskog kamenja, džumanskih dova i mezarovi.
Danasnji Bužim u prvoj polovini 14. vijeka zvao se Cave, odnosno Bužim (In Cave alias Buzim). Bužim kao utvrda i naselje pod tim imenom spominje se u pisanim materijalima 1334. godine, te je sve do danas zadržao taj naziv.
Bužim sa okolnim mjestima nakon dolaska Omer–paše Latasa u ove krajeve nazadovao je u svakom pogledu, s obzirom da je središte trgovine kao pokretača privređivanja na ovim prostorima preseljeno u Bosansku Krupu. Propala je do tada razvijena trgovina žitom, a dućani su opustili.
- Sheval
- Forum [Bot]
- Posts: 17562
- Joined: 02 Mar 2012, 21:53
- Has thanked: 344 times
- Been thanked: 883 times
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Predivan krajolik!
Uvijek me fascinirala Bosna,i te ledine koje idu dosta visoko.
Tu u Hercegovini do 400-500 m uspjeva makija i drača,iznad kamen
Uvijek me fascinirala Bosna,i te ledine koje idu dosta visoko.
Tu u Hercegovini do 400-500 m uspjeva makija i drača,iznad kamen
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Maglajska tvrđava - Gradina
Maglajska tvrđava svrstava se među veće i fortifikacijski jače objekte u dolini rijeke Bosne. Kao srednjovjekovna utvrda, Maglaj se prvi put spominje 18.09.1408.godine u povelji ugarskog kralja Sigismunda. Iako nastala u XIV. stoljeću da bi služila odbrani Bosanskog kraljevstva, tek u doba Osmanlija Tvrđava dobiva svoj konačan oblik.
Pod Osmanlijama Maglaj se prvi put spominje u jednom defteru iz 1485.godine i to kao nahija tvrđave Maglaj. Prvi službeni dokument koji je potpisan u Maglaju je dokument izmedu Ugarske i Osmanske carevine iz 1503.godine.
Maglajska tvrđava svrstava se među veće i fortifikacijski jače objekte u dolini rijeke Bosne. Kao srednjovjekovna utvrda, Maglaj se prvi put spominje 18.09.1408.godine u povelji ugarskog kralja Sigismunda. Iako nastala u XIV. stoljeću da bi služila odbrani Bosanskog kraljevstva, tek u doba Osmanlija Tvrđava dobiva svoj konačan oblik.
Pod Osmanlijama Maglaj se prvi put spominje u jednom defteru iz 1485.godine i to kao nahija tvrđave Maglaj. Prvi službeni dokument koji je potpisan u Maglaju je dokument izmedu Ugarske i Osmanske carevine iz 1503.godine.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81347
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10259 times
- Been thanked: 7135 times
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Kula u Bosanskoj Bijeloj (Brcko)
1. Podaci o dobru
Lokacija
Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima nalazi se u naselju Bijela u južnom dijelu Brčko Distrikta, na posljednjim obroncima planine Majevice. Graditeljskoj cjelini se prilazi sa seoskog puta istočno, pristupnim putem do kapije na južnoj strani avlije. Zauzima k.č. 289, k.o. Bijela, površine cca 2500 m2, udaljena je cca 25 km od Brčkog.
Historijski podaci
Na osnovi samog naziva smatra se da ju je podigao pripadnik begovske porodice Gradaščević, jedne od najbogatijih u Bosanskoj Posavini. Porijeklo ove porodice nije u potpunosti utvrđeno, ali se osnovano može pretpostaviti da su došli iz Ugarske i da nisu srednjovjekovni bosanski feudalci, jer se u srednjovjekovnim izvorima o Bosni nigdje ne spominju.
Od 1730. godine, kada je formirana Gradačačka kapetanija, u čijem je sastavu i Bijela, svi poznati kapetani potječu iz porodice Gradaščevića.
Mada se iz raspoloživih izvora ne može utvrditi ko je podigao kulu u Bijeloj, osnovano se može
pretpostaviti da ju je izgradio Osman-paša Gradaščević krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća, jer u kuli boravi 1831. godine, kada tu dolazi do sastanka Osman-paše sa bratom Husein-kapetanom, poznatim kao "Zmaj od Bosne", organizatorom Pokreta za autonomiju Bosne.
Sinovi Osman-paše Gradaščevića, Hasan-beg i Mahmud-beg, imali su samo ženske nasljednike, tako da je udajom kćerke jedinice Mahmud-bega, Nuri-hanume, oko 1875. godine, za Mustaj-bega Fadilpašića, kula prešla u posjed ove znamenite sarajevske begovske porodice, koja je dala prvog gradonačelnika Sarajeva po uspostavljanju austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.
Kada je Haki-beg Džinić iz poznate begovske porodice, koja je bila jedna od najbogatijih u sjeverozapadnoj Bosni, oženio Mevhibu Fadilpašić, kćerku Nuri-hanume, kula prelazi u posjed begovske porodice Džinića, u prvim godinama poslije I svjetskog rata. Mevhiba Džinić sa svojom porodicom živjela je u kuli u Bijeloj do 10. juna 1948. godine kada je izvršena nacionalizacija.
Novoformirano državno poljoprivredno dobro koristi zemlju-posjede kao i kulu i odžak uz kulu.
Nepažnjom novih korisnika došlo je 03. marta 1949. godine do požara u odžaku koji je u potpunosti izgorio.
Kula je napuštena prije rata 1992-1995. godine, a u toku samog rata nije korištena i nije pretrpjela nikakva ratna oštećenja.
2. Opis dobra
Graditeljska cjelina Cradaščevića kule sastoji se od glavnog stambeno-fortifikacionog objekta-kule, ljetne kuhinje, 2 bunara i zidova oko avlije.
Kapija je bila sa ravnim nadvratnikom. U avliji je lociran jednospratni objekat odžaka kome se pristupa kaldrmiranom pristupnom stazom u zelenilu. Ulaz u odžak je kroz kameni portal sa polukružnim lukom i kamenim pragom. Iznad ulaza isturen je doksat u drvenoj konstrukciji. U prizemlju su pomoćne prostorije, a na spratu stambene prostorije za dnevni boravak i prijem. Odžak je bio pod visokim četverovodnim krovom, pokriven biber-crijepom i sa većim brojem krovnih badža. Sve fasadne površine su malterisane i krečene.
Neposredno iza odžaka nalazi se prizemni objekat, ljetna kuhinja, koja se sastoji od kuhinjskog prostora, ostave i pomoćnog prostora - trpezarije u slučaju kada vremenske prilike ne dopuštaju sjedenje ispod pergale sa zelenilom.
U avliji su dva bunara. Jedan je za tehničku vodu sa zidanim parapetnim zidom na kojem se nalazi drveni poklopac. Drugi je bunar sa vodom za piće, zidanim parapetnim zidom na kojem su, u drvenoj konstrukciji, izvedeni zaštitni zidovi i na istim drvena krovna konstruckija pokrivena biber-crijepom.
Približno na polovini dužine avlije, neposredno uz istočni avlijski zid, je kula, stambeni i fortifikacioni objekat, vanjskih dimenzija cca 9,00 x 9,00 m.
Pripada specifičnom tipu objekata koji su nastajali u vrijeme turske uprave u ovim krajevima. Na prostorima Bosne i Hercegovine bilo je preko 300 kula. Nepogodni uvjeti stanovanja u kulama doveli su do izgradnje odžaka ili konaka uz samu kulu koji se koriste za stanovanje.
Ulaz u kulu je sa zapadne strane avlije kroz vrata koja su nadsvođena polukružnim lukom u velikom bloku kamena sa kamenim dovratnicima i kamenim pragom. Vrata su izuzetno malih dimenzija, 92/151 cm, sa jednim krilom - kanatom od lima kovačke izrade. Sa unutrašnje strane je pomična prijevornica - mandal za zatvaranje vrata.
Prizemlje kule, kao i ostali spratovi, izvedeno je zidovima od kamena sa dva lica. Vanjsko lice zidano je od tesanika, približno iste visine redova i sa minimalnim spojnicama - fugama. Unutrašnje lice zida zidano je od pritesanog lomljenog kamena, dersovanog i krečenog. Sem ulaznih vrata, drugih otvora u zidovima nije bilo. Stropna konstrukcija izvedena od greda većih presjeka, 20/15 cm i 20/28 cm. Pod je popođen turskom opekom - tublom.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se prvom spratu kule. Ovaj sprat imao je samo odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima je izvedeno 10 puškarnica, dvije dvostruke i šest jednostrukih. Kroz puškarnice djelovalo se iz stojećeg stava za šta je bio predviđen parapet visine 100-120 cm, širine 15-40 cm. Strop iznad prvog sprata izveden je od greda cca 14/15 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se drugom spratu koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri dvojne puškarnice sa parapetom cca 10 cm.
Strop iznad drugog sprata izveden od greda cca 16/16 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Stepeništem se pristupa na treći sprat koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri kružne puškarnice Ø22 cm koje nemaju parapeta i moguće je djelovanje samo iz ležećeg stava. Specifičnost ovog sprata je da u sjevernom uglu, u niši, u zidu je zahod sa kabinom i odvodnim kanalom u jezgru zida. Strop iznad trećeg sprata izveden je od greda, 16/16 cm, koje se oslanjaju na poprečnu gredu, 20/22 cm, oslonjenu na polovini raspona na drveni stup, 16/20 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se četvrtom spratu, prvoj stambenoj etaži u kuli. Zbog toga je ova prostorija odvojena od stepenišnog prostora pregradnim zidom sa jednokrilnim vratima. Prostorija je čemer-odaja, jer je ispod završnog svoda - čemera, izvedenog u kamenu. Za ugodan boravak služio je i veliki kamin u sjeveroistočnom zidu, a u ostalim zidovima su 4 veća prozora sa vanjskim metalnim demirima. Svod i zidovi su malterisani i krečeni. Pod je od hrastovih talpi. Prozori su dvokrilni, ustakljeni. U zidovima postoji jedna manja i jedna veća niša.
Za pristup na peti sprat iznad svoda-čemera, gdje je također stambena prostorija, vode kamene stepenice koje su ugrađene u zid. Prostrana prostorija ima prozore na svim zdiovima, s tim da je na polovini stepenica prozor koji je direktno iznad ulaznih vrata, kroz koji se vidi ko je na ulaznim vratima u kulu. Otvor u svodu za pristup ovoj prostoriji zatvarao se metalnim kapkom. Za ugodan boravak, u znatno tanjim zidovima, debljine 70 cm, izvedeno je osam prozora, ali i 3 banjice - hamamdžika, koji imaju kamena podna korita sa odvodima vode u kamene bacače koji su istureni cca 70 cm. Zidovi su bili malterisani i krečeni, a pod od hrastovih talpi. Završni strop kule je od greda, 20/20 cm, i sa četverovodnom krovnom konstrukcijom. Međutim, krajem XIX ili početkom XX stoljeća, prodorom kroz krovnu konstrukciju, izveden je šesti sprat, dimenzija cca 5,60/5,60 m, na koji se pristupa drvenim jedokrakim stepeništem. Konstrukcija zidova je bondručna sa ispunom od opeke. U sva četiri zida su dvokrilni prozori većih dimenzija, po 4 u predprostoru i 4 u sobi. Zadržan je dio ranijeg krova kao donji krov, a izgrađen je novi, gornji, četverovodni krov. Krovni pokrivač je biber-crijep. U sredini krova je jarbol-šiljak.
Visina kule do donje strehe krova je cca 17,50 m, a do vrha krova cca 23,00 m. Obje strehe su sa ukrasnim rubnim daskama i opšavom streha sa donje strane. Iz donjeg krova proveden je dimanjak kamina.
Oko prostrane avlije je zid. Na južnom dijelu zida je ulazna kapija, kao jedini otvor u zidu. Zid je visine sa unutrašnje strane cca 2,50 m, a sa vanjske promjenjive visine. Izveden je od pritesanog lomljenog kamena i pokriven je dovodnim drvenim krovićem pokrivenim biber-crijepom. Ogradni zid je zidan sa dva lica u krečnom malteru, debljine 130 cm, obostrano dersovan.
na netu pronadjoh samo 3 slike...kada budem nekad opet isla u Bijelu "uslikam" pa postavim...
1. Podaci o dobru
Lokacija
Gradašćevića kula sa avlijom i avlijskim zidovima nalazi se u naselju Bijela u južnom dijelu Brčko Distrikta, na posljednjim obroncima planine Majevice. Graditeljskoj cjelini se prilazi sa seoskog puta istočno, pristupnim putem do kapije na južnoj strani avlije. Zauzima k.č. 289, k.o. Bijela, površine cca 2500 m2, udaljena je cca 25 km od Brčkog.
Historijski podaci
Na osnovi samog naziva smatra se da ju je podigao pripadnik begovske porodice Gradaščević, jedne od najbogatijih u Bosanskoj Posavini. Porijeklo ove porodice nije u potpunosti utvrđeno, ali se osnovano može pretpostaviti da su došli iz Ugarske i da nisu srednjovjekovni bosanski feudalci, jer se u srednjovjekovnim izvorima o Bosni nigdje ne spominju.
Od 1730. godine, kada je formirana Gradačačka kapetanija, u čijem je sastavu i Bijela, svi poznati kapetani potječu iz porodice Gradaščevića.
Mada se iz raspoloživih izvora ne može utvrditi ko je podigao kulu u Bijeloj, osnovano se može
pretpostaviti da ju je izgradio Osman-paša Gradaščević krajem XVIII ili početkom XIX stoljeća, jer u kuli boravi 1831. godine, kada tu dolazi do sastanka Osman-paše sa bratom Husein-kapetanom, poznatim kao "Zmaj od Bosne", organizatorom Pokreta za autonomiju Bosne.
Sinovi Osman-paše Gradaščevića, Hasan-beg i Mahmud-beg, imali su samo ženske nasljednike, tako da je udajom kćerke jedinice Mahmud-bega, Nuri-hanume, oko 1875. godine, za Mustaj-bega Fadilpašića, kula prešla u posjed ove znamenite sarajevske begovske porodice, koja je dala prvog gradonačelnika Sarajeva po uspostavljanju austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini.
Kada je Haki-beg Džinić iz poznate begovske porodice, koja je bila jedna od najbogatijih u sjeverozapadnoj Bosni, oženio Mevhibu Fadilpašić, kćerku Nuri-hanume, kula prelazi u posjed begovske porodice Džinića, u prvim godinama poslije I svjetskog rata. Mevhiba Džinić sa svojom porodicom živjela je u kuli u Bijeloj do 10. juna 1948. godine kada je izvršena nacionalizacija.
Novoformirano državno poljoprivredno dobro koristi zemlju-posjede kao i kulu i odžak uz kulu.
Nepažnjom novih korisnika došlo je 03. marta 1949. godine do požara u odžaku koji je u potpunosti izgorio.
Kula je napuštena prije rata 1992-1995. godine, a u toku samog rata nije korištena i nije pretrpjela nikakva ratna oštećenja.
2. Opis dobra
Graditeljska cjelina Cradaščevića kule sastoji se od glavnog stambeno-fortifikacionog objekta-kule, ljetne kuhinje, 2 bunara i zidova oko avlije.
Kapija je bila sa ravnim nadvratnikom. U avliji je lociran jednospratni objekat odžaka kome se pristupa kaldrmiranom pristupnom stazom u zelenilu. Ulaz u odžak je kroz kameni portal sa polukružnim lukom i kamenim pragom. Iznad ulaza isturen je doksat u drvenoj konstrukciji. U prizemlju su pomoćne prostorije, a na spratu stambene prostorije za dnevni boravak i prijem. Odžak je bio pod visokim četverovodnim krovom, pokriven biber-crijepom i sa većim brojem krovnih badža. Sve fasadne površine su malterisane i krečene.
Neposredno iza odžaka nalazi se prizemni objekat, ljetna kuhinja, koja se sastoji od kuhinjskog prostora, ostave i pomoćnog prostora - trpezarije u slučaju kada vremenske prilike ne dopuštaju sjedenje ispod pergale sa zelenilom.
U avliji su dva bunara. Jedan je za tehničku vodu sa zidanim parapetnim zidom na kojem se nalazi drveni poklopac. Drugi je bunar sa vodom za piće, zidanim parapetnim zidom na kojem su, u drvenoj konstrukciji, izvedeni zaštitni zidovi i na istim drvena krovna konstruckija pokrivena biber-crijepom.
Približno na polovini dužine avlije, neposredno uz istočni avlijski zid, je kula, stambeni i fortifikacioni objekat, vanjskih dimenzija cca 9,00 x 9,00 m.
Pripada specifičnom tipu objekata koji su nastajali u vrijeme turske uprave u ovim krajevima. Na prostorima Bosne i Hercegovine bilo je preko 300 kula. Nepogodni uvjeti stanovanja u kulama doveli su do izgradnje odžaka ili konaka uz samu kulu koji se koriste za stanovanje.
Ulaz u kulu je sa zapadne strane avlije kroz vrata koja su nadsvođena polukružnim lukom u velikom bloku kamena sa kamenim dovratnicima i kamenim pragom. Vrata su izuzetno malih dimenzija, 92/151 cm, sa jednim krilom - kanatom od lima kovačke izrade. Sa unutrašnje strane je pomična prijevornica - mandal za zatvaranje vrata.
Prizemlje kule, kao i ostali spratovi, izvedeno je zidovima od kamena sa dva lica. Vanjsko lice zidano je od tesanika, približno iste visine redova i sa minimalnim spojnicama - fugama. Unutrašnje lice zida zidano je od pritesanog lomljenog kamena, dersovanog i krečenog. Sem ulaznih vrata, drugih otvora u zidovima nije bilo. Stropna konstrukcija izvedena od greda većih presjeka, 20/15 cm i 20/28 cm. Pod je popođen turskom opekom - tublom.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se prvom spratu kule. Ovaj sprat imao je samo odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima je izvedeno 10 puškarnica, dvije dvostruke i šest jednostrukih. Kroz puškarnice djelovalo se iz stojećeg stava za šta je bio predviđen parapet visine 100-120 cm, širine 15-40 cm. Strop iznad prvog sprata izveden je od greda cca 14/15 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se drugom spratu koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri dvojne puškarnice sa parapetom cca 10 cm.
Strop iznad drugog sprata izveden od greda cca 16/16 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Stepeništem se pristupa na treći sprat koji, također, ima odbrambeni karakter i za tu namjenu u zidovima su izvedene četiri kružne puškarnice Ø22 cm koje nemaju parapeta i moguće je djelovanje samo iz ležećeg stava. Specifičnost ovog sprata je da u sjevernom uglu, u niši, u zidu je zahod sa kabinom i odvodnim kanalom u jezgru zida. Strop iznad trećeg sprata izveden je od greda, 16/16 cm, koje se oslanjaju na poprečnu gredu, 20/22 cm, oslonjenu na polovini raspona na drveni stup, 16/20 cm. Pod je drveni, od hrastovih talpi.
Drvenim jednokrakim stepeništem pristupa se četvrtom spratu, prvoj stambenoj etaži u kuli. Zbog toga je ova prostorija odvojena od stepenišnog prostora pregradnim zidom sa jednokrilnim vratima. Prostorija je čemer-odaja, jer je ispod završnog svoda - čemera, izvedenog u kamenu. Za ugodan boravak služio je i veliki kamin u sjeveroistočnom zidu, a u ostalim zidovima su 4 veća prozora sa vanjskim metalnim demirima. Svod i zidovi su malterisani i krečeni. Pod je od hrastovih talpi. Prozori su dvokrilni, ustakljeni. U zidovima postoji jedna manja i jedna veća niša.
Za pristup na peti sprat iznad svoda-čemera, gdje je također stambena prostorija, vode kamene stepenice koje su ugrađene u zid. Prostrana prostorija ima prozore na svim zdiovima, s tim da je na polovini stepenica prozor koji je direktno iznad ulaznih vrata, kroz koji se vidi ko je na ulaznim vratima u kulu. Otvor u svodu za pristup ovoj prostoriji zatvarao se metalnim kapkom. Za ugodan boravak, u znatno tanjim zidovima, debljine 70 cm, izvedeno je osam prozora, ali i 3 banjice - hamamdžika, koji imaju kamena podna korita sa odvodima vode u kamene bacače koji su istureni cca 70 cm. Zidovi su bili malterisani i krečeni, a pod od hrastovih talpi. Završni strop kule je od greda, 20/20 cm, i sa četverovodnom krovnom konstrukcijom. Međutim, krajem XIX ili početkom XX stoljeća, prodorom kroz krovnu konstrukciju, izveden je šesti sprat, dimenzija cca 5,60/5,60 m, na koji se pristupa drvenim jedokrakim stepeništem. Konstrukcija zidova je bondručna sa ispunom od opeke. U sva četiri zida su dvokrilni prozori većih dimenzija, po 4 u predprostoru i 4 u sobi. Zadržan je dio ranijeg krova kao donji krov, a izgrađen je novi, gornji, četverovodni krov. Krovni pokrivač je biber-crijep. U sredini krova je jarbol-šiljak.
Visina kule do donje strehe krova je cca 17,50 m, a do vrha krova cca 23,00 m. Obje strehe su sa ukrasnim rubnim daskama i opšavom streha sa donje strane. Iz donjeg krova proveden je dimanjak kamina.
Oko prostrane avlije je zid. Na južnom dijelu zida je ulazna kapija, kao jedini otvor u zidu. Zid je visine sa unutrašnje strane cca 2,50 m, a sa vanjske promjenjive visine. Izveden je od pritesanog lomljenog kamena i pokriven je dovodnim drvenim krovićem pokrivenim biber-crijepom. Ogradni zid je zidan sa dva lica u krečnom malteru, debljine 130 cm, obostrano dersovan.
na netu pronadjoh samo 3 slike...kada budem nekad opet isla u Bijelu "uslikam" pa postavim...
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Stari grad u Ključu.
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119819
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5699 times
- Been thanked: 12260 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Tvrđava Kastel - Banja Luka
Ukupna površina kompleksa Kastel iznosi 48.000 kvadratnih metara, od toga unutar bedema 26 610 kvadratnih metara, a izvan bedema oko 21.390 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kapi kule u sklopu bedema. Unutar bedema nalazi se više objekata, među kojima centralni logor sa dvije kule i malim arsenalom, centralni arsenal, tzv. kamena zgrada, te više različitih zidova koji su dijelili i formirali pojedine interne prostore.
Brojni materijalni nalazi, pisani izvori i kartografska dokumentacija, danas nam omogućuju da u velikoj mjeri sagledamo sve faze nastanka i razvoja tvrđave.Prvi početci razvoja naselja na mjestu današnjeg Kastela potiču još iz paleolitskog doba na što upućuju nalazi kamenog oruđa i oružja. Položaj ovog naselja koje se dalje razvijalo kroz epohu neolita i bronzanog doba karakterističan je za naselja badenske kulture jer se nalazi na izdignutim dijelovima riječne terase Vrbasa.
Unutar tvrđave je pronađeno više primjeraka kasnoantičke bronze, keramike, i jedna kasnoantička bronzana fibula. Pored toga u centralnom prostoru tvrđave utvrđeni su ostaci kasnoantičkih objekata većih dimenzija, sa polukružnim apsidalnim istakom na južnoj strani. Da li je riječ o kasnoantičkom svetilištu, nekoj administrativnoj zgradi ili kompleksu različitih sadržaja odgonetnuće sistematska istraživanja koja predstoje.
U povelji iz 1525. godine precizno se navodi da je Banja Luka zapravo ime tvrđave koja se zvala CASTELL NOSTRO BAGNA LUCA. Iz sadržaja navedene povelje, moglo bi se čak zaključiti da je tvrđava Banja Luka bila izgrađena na mjestu nekog starijeg i manjeg utvrđenja poslije 1463. godine, kao dio granice na Vrbasu u sistemu odbrane ugarskog kraljevstva protiv Turske (Jajce je bilo najjužnija tačka).
Ukupna površina kompleksa Kastel iznosi 48.000 kvadratnih metara, od toga unutar bedema 26 610 kvadratnih metara, a izvan bedema oko 21.390 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kapi kule u sklopu bedema. Unutar bedema nalazi se više objekata, među kojima centralni logor sa dvije kule i malim arsenalom, centralni arsenal, tzv. kamena zgrada, te više različitih zidova koji su dijelili i formirali pojedine interne prostore.
Brojni materijalni nalazi, pisani izvori i kartografska dokumentacija, danas nam omogućuju da u velikoj mjeri sagledamo sve faze nastanka i razvoja tvrđave.Prvi početci razvoja naselja na mjestu današnjeg Kastela potiču još iz paleolitskog doba na što upućuju nalazi kamenog oruđa i oružja. Položaj ovog naselja koje se dalje razvijalo kroz epohu neolita i bronzanog doba karakterističan je za naselja badenske kulture jer se nalazi na izdignutim dijelovima riječne terase Vrbasa.
Unutar tvrđave je pronađeno više primjeraka kasnoantičke bronze, keramike, i jedna kasnoantička bronzana fibula. Pored toga u centralnom prostoru tvrđave utvrđeni su ostaci kasnoantičkih objekata većih dimenzija, sa polukružnim apsidalnim istakom na južnoj strani. Da li je riječ o kasnoantičkom svetilištu, nekoj administrativnoj zgradi ili kompleksu različitih sadržaja odgonetnuće sistematska istraživanja koja predstoje.
U povelji iz 1525. godine precizno se navodi da je Banja Luka zapravo ime tvrđave koja se zvala CASTELL NOSTRO BAGNA LUCA. Iz sadržaja navedene povelje, moglo bi se čak zaključiti da je tvrđava Banja Luka bila izgrađena na mjestu nekog starijeg i manjeg utvrđenja poslije 1463. godine, kao dio granice na Vrbasu u sistemu odbrane ugarskog kraljevstva protiv Turske (Jajce je bilo najjužnija tačka).
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Dobor kula iliti stari grad Dobor kod Modriče (južno od iste).
Sagradili su ga hrvatski plemići Pavao i Ivaniš Horvat krajem 14. vijeka nakon što su se pobunili protiv ugarskog kralja Sigismunda (Sigmunda, Žigmunda, kako ko već izgovara). Tadašnji vladar Bosne Tvrtko I je stao na stranu pobunjenika i dao im to područje a za uzvrat je pridobio uz sebe maltene kompletnu Hrvatsku južno od Velebita.
Ugarska je u tom periodu nekoliko puta napadala Bosnu i razarala Dobor.
Najpoznatiji događaj vezan za ovo utvrđenje je masakr 1408. godine kada je Sigismund pogubio skoro 200 članova bosanskog plemstva (negdje kažu preko 100, negdje 170 itd. - šta ja znam).
Ima tu priča i o Drakulama, al' da ne skrećem temu.
Koristili su ga i Turci sve do početka 18. vijeka kada je napušten.
Sagradili su ga hrvatski plemići Pavao i Ivaniš Horvat krajem 14. vijeka nakon što su se pobunili protiv ugarskog kralja Sigismunda (Sigmunda, Žigmunda, kako ko već izgovara). Tadašnji vladar Bosne Tvrtko I je stao na stranu pobunjenika i dao im to područje a za uzvrat je pridobio uz sebe maltene kompletnu Hrvatsku južno od Velebita.
Ugarska je u tom periodu nekoliko puta napadala Bosnu i razarala Dobor.
Najpoznatiji događaj vezan za ovo utvrđenje je masakr 1408. godine kada je Sigismund pogubio skoro 200 članova bosanskog plemstva (negdje kažu preko 100, negdje 170 itd. - šta ja znam).
Ima tu priča i o Drakulama, al' da ne skrećem temu.
Koristili su ga i Turci sve do početka 18. vijeka kada je napušten.
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Tvrdjave i kule BiH i regiona
Gradina u Doboju
Pripadala je usorskoj banovini.
Sagradjena u ranom 13. vijeku. poslije dograđivana početkom 15. te nakon turskih osvajanja. Kasnije je izgubila značaj iako je imala posadu sve do povlačenja turaka sa ovih prostora.
Skoro dvadesetak puta razarana. Dominira dobojskom kotlinom koja se prostire na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u nju.
Ono što je interesantno za nju je da je izgrađena na paleovulkanskoj kupi, iliti brdašcetu koje je nekada bilo vulkan.
Gubi svoj značaj početkom 19. vijeka. Austrougarska ju je zauzela prilikom borbi za aneksiju Bosne (naki se lokalci kofrčili).
Pripadala je usorskoj banovini.
Sagradjena u ranom 13. vijeku. poslije dograđivana početkom 15. te nakon turskih osvajanja. Kasnije je izgubila značaj iako je imala posadu sve do povlačenja turaka sa ovih prostora.
Skoro dvadesetak puta razarana. Dominira dobojskom kotlinom koja se prostire na lijevoj obali rijeke Bosne između ušća rijeka Usore i Spreče u nju.
Ono što je interesantno za nju je da je izgrađena na paleovulkanskoj kupi, iliti brdašcetu koje je nekada bilo vulkan.
Gubi svoj značaj početkom 19. vijeka. Austrougarska ju je zauzela prilikom borbi za aneksiju Bosne (naki se lokalci kofrčili).
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
Na arheološkoj lokaciji Kopošići, desetak kilometara udaljenoj od Ilijaša, prije dva dana su otkriveni gotovo potpuno očuvani skeletni ostaci jedne osobe, i to u grobnici za koju se pretpostavlja da pripada Mirku Radojeviću, ocu velikog kneza bosanskog Batića!
Radojević je bio 25 godina pripadnik visokog sloja srednjovjekovne vlastele u doba procvata tadašnje bosanske države, pod vladavinom Tvrtka I.
Po njegovom imenu članovi roda kojem je pripadao počeli su nositi patronim Mirković. Zna se da je imao više sinova, jedan mu je bio zarobljen u Boju na Kosovu, a najpoznatiji je, svakako, veliki knez Batić Mirković, koji se, tvrdi dr. Srđan Rudić, spominje u pet povelja od 1405. do 1420. godine.
Prof. Edin Bujak, jedan od rukovoditelja istraživanja na Kopošićima, a koja su počela prošle sedmice s ciljem konačnog utvrđivanja stanja stećaka i grobnica na ovoj nekropoli (2003. proglašenoj nacionalnim spomenikom) i njenog kasnijeg uređivanja, kaže da je skelet kao rijetko gdje vrlo dobro očuvan.
Platno od brokata je sa zlatnim i srebrenim nitima, a uz njega je bila i jedna perlica.
"To je rijedak nalaz, usudio bih se reći i senzacionalan. Sličan je pronađen kada je otkopan plašt kralja Tvrtka", objašnjava nam prof. Bujak.
Transport platna
Juče, nakon tog otkrića, odmah je u Kopošiće došla konzervatorica iz Zemaljskog muzeja BiH, kako bi se platno transportovalo sa što manje oštećenja.
Istraživanje u Kopošićima, koje je proisteklo, podsjećamo, iz ogromne želje zaljubljenika u bosanskohercegovačku baštinu iz ilijaške općine, da se javnost detaljnije upozna s nekropolom na kojoj se nalazi više od 30 stećaka i sa obližnjim starim gradom Dubrovnikom, već sada se pokazalo opravdanim i sva sredstva koja je iz svoga skromnog budžeta odvojila za njega Općina Ilijaš sigurno da će se isplatiti.
No, saznajemo od Perice Mijatovića, koliko su ova istraživanja životno važna ljudima tamošnjeg kraja, možda najbolje govori činjenica da mnogi žele donijeti doručak timu arheologa koji čine profesori i studenti Sarajevskog univerziteta.
(Oslobodjenje.ba)
Radojević je bio 25 godina pripadnik visokog sloja srednjovjekovne vlastele u doba procvata tadašnje bosanske države, pod vladavinom Tvrtka I.
Po njegovom imenu članovi roda kojem je pripadao počeli su nositi patronim Mirković. Zna se da je imao više sinova, jedan mu je bio zarobljen u Boju na Kosovu, a najpoznatiji je, svakako, veliki knez Batić Mirković, koji se, tvrdi dr. Srđan Rudić, spominje u pet povelja od 1405. do 1420. godine.
Prof. Edin Bujak, jedan od rukovoditelja istraživanja na Kopošićima, a koja su počela prošle sedmice s ciljem konačnog utvrđivanja stanja stećaka i grobnica na ovoj nekropoli (2003. proglašenoj nacionalnim spomenikom) i njenog kasnijeg uređivanja, kaže da je skelet kao rijetko gdje vrlo dobro očuvan.
Platno od brokata je sa zlatnim i srebrenim nitima, a uz njega je bila i jedna perlica.
"To je rijedak nalaz, usudio bih se reći i senzacionalan. Sličan je pronađen kada je otkopan plašt kralja Tvrtka", objašnjava nam prof. Bujak.
Transport platna
Juče, nakon tog otkrića, odmah je u Kopošiće došla konzervatorica iz Zemaljskog muzeja BiH, kako bi se platno transportovalo sa što manje oštećenja.
Istraživanje u Kopošićima, koje je proisteklo, podsjećamo, iz ogromne želje zaljubljenika u bosanskohercegovačku baštinu iz ilijaške općine, da se javnost detaljnije upozna s nekropolom na kojoj se nalazi više od 30 stećaka i sa obližnjim starim gradom Dubrovnikom, već sada se pokazalo opravdanim i sva sredstva koja je iz svoga skromnog budžeta odvojila za njega Općina Ilijaš sigurno da će se isplatiti.
No, saznajemo od Perice Mijatovića, koliko su ova istraživanja životno važna ljudima tamošnjeg kraja, možda najbolje govori činjenica da mnogi žele donijeti doručak timu arheologa koji čine profesori i studenti Sarajevskog univerziteta.
(Oslobodjenje.ba)
online
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81347
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10259 times
- Been thanked: 7135 times
- Status: Offline
Re: Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
super,jutros citala o ovome
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11187
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
sta je kod nas senzacija? sto se tice istorije, jeste. sto se tice naseg naroda, od onog sto zivi na socijali do onog ministrar... slabo oni ovo kontaju.
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
Šta se stvarno desilo:Juče, nakon tog otkrića, odmah je u Kopošiće došla konzervatorica iz Zemaljskog muzeja BiH, kako bi se platno transportovalo sa što manje oštećenja.
Zamišljam puniju tetu koja je posljednjih 20 godina provela dosađujući se na radnom mjestu na kojem nije imala šta da radi. U toku tih godina stvorila je niz navika a jedna od njih je da svako jutro doručkuje burek u uredu koji nikad niko ne posjećuje.
I onda, jedno jutro, u po' zalogaja, zvoni telefon, paničan glas, javlja šta su pronašli itd. Al' da ne duljim.
U principu, dok su je vozili, ona je još klopala onaj burek iz specijalnog buregdžijskog papira koji je s jedne strane presvučen pvc folijom tako da ona mast ne može da se probije napolje.
Kad su došli na odredište, samo je ono platno zamotala u papir koji je još mirisao na burek, i vratili se nazad.
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120496
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6992 times
- Been thanked: 7936 times
- Status: Offline
Re: Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
Jel bilo ljiljana na plaštu, ne rekoše ništa papci?
Pretpostavljam da ih je moralo biti, jer posjed je bio na Kraljevoj zemlji, a i sam veliki knez Batić, bio je gorljivi pristalica i Tvrtka I i Tvrtka II. Uostalom, ljiljani su prisutni u heraldici skoro pa kompletne BH vlastele.
Mporam istražiti ovo i vidjeti kako je izgledao grb Mirković-Batića, ne sjećam se.
Pretpostavljam da ih je moralo biti, jer posjed je bio na Kraljevoj zemlji, a i sam veliki knez Batić, bio je gorljivi pristalica i Tvrtka I i Tvrtka II. Uostalom, ljiljani su prisutni u heraldici skoro pa kompletne BH vlastele.
Mporam istražiti ovo i vidjeti kako je izgledao grb Mirković-Batića, ne sjećam se.
+ Va ime otca i sina i svet[a]go dha amin’. Se leži knez’ Batić’ na svoje[ji]
zemlji na plemenitoj, milostiju b[o]žijom’ i slavnoga g[ospo]dna kralja
Tvr’tka knez’ bosan’ski. Na Visokom’ se pobolih’, na Dubokome
me d’n’ dojde. Si bilig’ postavi gospoja Vukava
s mojim dobrim, i živu mi virno služaše i mrtvu mu posluži.
(Marko Vego, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Zemaljski Muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1970, br. 245, str. 57)
online
- drugrankovic
- Inventar foruma
- Posts: 6282
- Joined: 14 May 2014, 10:18
- Status: Offline
Re: Senzacionalno otkriće na ilijaškoj nekropoli Kopošići
Zna se da je imao više sinova, jedan mu je bio zarobljen u Boju na Kosovu ...
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”
Who is online
Users browsing this forum: Numb and 29 guests