Arheologija za pocetnike

[Zagorka]

Eto ti krokodila na njem.

Piše li išta još?

Ništa. Ne zna se čiji je, osim da je iz perioda srednjeg vijeka

Šta je tih palih junaka po merajama.....kod nas je bio jedan nađen s imenom....i još nekim tekstom....

[Bla]

to isto ko onaj stari vic kad su pitali cigu ko je naš najpoznatiji živi pisac
a on ko iz topa: - znam, kako ne znam, Ivo Andrić
- da, ali on je umro
- aiiii, pa ko je sada pisac?

koliko je kapetana bilo po bosni ....

[Zagorka]

to isto ko onaj stari vic kad su pitali cigu ko je naš najpoznatiji živi pisac
a on ko iz topa: - znam, kako ne znam, Ivo Andrić
- da, ali on je umro
- aiiii, pa ko je sada pisac?

koliko je kapetana bilo po bosni ....

Uvijek osvježiš. Divan si. Volim te.

[Krokodil Behko]

to isto ko onaj stari vic kad su pitali cigu ko je naš najpoznatiji živi pisac
a on ko iz topa: - znam, kako ne znam, Ivo Andrić
- da, ali on je umro
- aiiii, pa ko je sada pisac?

koliko je kapetana bilo po bosni ....

Uvijek osvježiš. Divan si. Volim te.

Ono, zagonetni sveznalica, nema kad da nam nacrta, pa samo vako natukne.

[Bla]

ma ona je to napisala u podrugljivom kontekstu

[Krokodil Behko]

Sačekajmo Veneru, da se oglasi na temi. Bez nje nema priče, kao ni bez zagorke

[Venera]

Eto ti krokodila na njem.

Piše li išta još?

Dimenzije spomenika su impozantne. Prelazi visinu od četiri metra, s kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Skriven u šumi, kameni div stoljećima prkosi vremenskim prilikama i neprilikama.

U Gornjim Bakićima kod Olova, na povijesnom lokalitetu Kamenica na kojem se nalaze temelji Crkve svetog Roka, nekropola stećaka i veliki turski nišani, sakriven duboko u šumi nalazi se grandiozni Obelisk, u narodu poznat kao veliki nišan, piše Dnevni avaz.

Prema navodima povjesničara, Obelisk je u 14. stoljeću podigao prvi kralj Bosne Tvrtko I Kotromanić. Kamena kugla Pouzdano se ne zna zašto je Tvtrko I odlučio podići ovaj kameni stup usred šume, ali postoji zanimljiva legenda o tome.

Prema njoj, Tvrtko I otišao je sam u lov na divlje svinje i tamo je bio ranjen. Nakon toga na mjestu gdje je ranjen dao je da se podigne spomenik. I motivi na Obelisku govore tome u prilog. Na jednom dijelu spomenika jasno je isklesana glava divlje svinje. Prema vrhu spomenik se neznatno sužava i završava pravilnom četverostranom piramidom, na čijem se vrhu nalazi veća kamena kugla čija je jedna trećina odlomljena. Mještani kažu da je nekad davno prilikom sječe drva nepoznati drvosječa srušio omoriku koja je pri padu prouzrokovala oštećenja kugle.

Dimenzije spomenika su impozantne. Prelazi visinu od četiri metra, s kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Skriven u šumi, kameni div stoljećima prkosi vremenskim prilikama i neprilikama. Šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je pokušaja da se otkopa, izvadi i prenese u Zemaljski muzej u Sarajevu. Iako su za otkopavanje korištene teške mašine, nije ga bilo moguće izvaditi iz zemlje, ali se zbog otkopavanja oko postolja vremenom nagnuo. Obelisk je nakrivljen šezdesetih godina prošlog stoljeća zbog pokušaja da se otkopa, a restauratori su ga ovih dana ispravili Prekid radova Kako bi Obelisk vratio izvorni sjaj i ljepotu, započela je njegova restauracija i konzervacija. Radovi su povjereni ekipi poduzeća „Restauro“ iz Sarajeva, a spomenik već je uspješno uspravljen. Oštećena kamena kugla je očišćena i uzet je otisak kako bi se nedostajući dio nadomjestio.

- U završnoj fazi uradit ćemo konzervaciju - kazala je Aida Alić, magistar kiparstva, restauracije i konzervacije. Ekipa je trenutno prekinula radove zbog lošeg vremena, ali, kako su kazali, čim prestanu padaline, vratit će se i nastaviti s poslom.

Dnevnik.ba

ponavljam milioniti put , Balkan uopce nije todovljno areholoski istrazen , SRAMOTA , ovako kukam godinama

[Bla]

okani se pisanja one knjige i baci se na pravi posao

[Bla]

za početak nabavi panama šešir

[Venera]

okani se pisanja one knjige i baci se na pravi posao

volm istrazivanja , ali trebam mlion godina da zadovoljim svoja interesovnja u vise oblasti

[Bla]

ma čim uzmeš kramp u ruke poželićeš da traje kraće od minute a ne milion godina

[Zagorka]

ma ona je to napisala u podrugljivom kontekstu

Ma nisam. Nikad nisam podrugljiva kad su ljubavne izjave u pitanju. Zaista sam mislila svako slovo.

[Zagorka]

Sačekajmo Veneru, da se oglasi na temi. Bez nje nema priče, kao ni bez zagorke

Nek si nas vako togeder metno, najvolim to. Fala. Moram ti se nekako odužiti kad se budu paketići slali.

[Krokodil Behko]

Sačekajmo Veneru, da se oglasi na temi. Bez nje nema priče, kao ni bez zagorke

Nek si nas vako togeder metno, najvolim to. Fala. Moram ti se nekako odužiti kad se budu paketići slali.

Dobro izvini

[Toruk Makto]

Eto ti krokodila na njem.

Piše li išta još?

Dimenzije spomenika su impozantne. Prelazi visinu od četiri metra, s kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Skriven u šumi, kameni div stoljećima prkosi vremenskim prilikama i neprilikama.

U Gornjim Bakićima kod Olova, na povijesnom lokalitetu Kamenica na kojem se nalaze temelji Crkve svetog Roka, nekropola stećaka i veliki turski nišani, sakriven duboko u šumi nalazi se grandiozni Obelisk, u narodu poznat kao veliki nišan, piše Dnevni avaz.

Prema navodima povjesničara, Obelisk je u 14. stoljeću podigao prvi kralj Bosne Tvrtko I Kotromanić. Kamena kugla Pouzdano se ne zna zašto je Tvtrko I odlučio podići ovaj kameni stup usred šume, ali postoji zanimljiva legenda o tome.

Prema njoj, Tvrtko I otišao je sam u lov na divlje svinje i tamo je bio ranjen. Nakon toga na mjestu gdje je ranjen dao je da se podigne spomenik. I motivi na Obelisku govore tome u prilog. Na jednom dijelu spomenika jasno je isklesana Hanijeva sandzacka glava divlje svinje. Prema vrhu spomenik se neznatno sužava i završava pravilnom četverostranom piramidom, na čijem se vrhu nalazi veća kamena kugla čija je jedna trećina odlomljena. Mještani kažu da je nekad davno prilikom sječe drva nepoznati drvosječa srušio omoriku koja je pri padu prouzrokovala oštećenja kugle.

Dimenzije spomenika su impozantne. Prelazi visinu od četiri metra, s kuglom na vrhu visine 45 centimetara. Skriven u šumi, kameni div stoljećima prkosi vremenskim prilikama i neprilikama. Šezdesetih godina prošlog stoljeća bilo je pokušaja da se otkopa, izvadi i prenese u Zemaljski muzej u Sarajevu. Iako su za otkopavanje korištene teške mašine, nije ga bilo moguće izvaditi iz zemlje, ali se zbog otkopavanja oko postolja vremenom nagnuo. Obelisk je nakrivljen šezdesetih godina prošlog stoljeća zbog pokušaja da se otkopa, a restauratori su ga ovih dana ispravili Prekid radova Kako bi Obelisk vratio izvorni sjaj i ljepotu, započela je njegova restauracija i konzervacija. Radovi su povjereni ekipi poduzeća „Restauro“ iz Sarajeva, a spomenik već je uspješno uspravljen. Oštećena kamena kugla je očišćena i uzet je otisak kako bi se nedostajući dio nadomjestio.

- U završnoj fazi uradit ćemo konzervaciju - kazala je Aida Alić, magistar kiparstva, restauracije i konzervacije. Ekipa je trenutno prekinula radove zbog lošeg vremena, ali, kako su kazali, čim prestanu padaline, vratit će se i nastaviti s poslom.

Dnevnik.ba

ponavljam milioniti put , Balkan uopce nije todovljno areholoski istrazen , SRAMOTA , ovako kukam godinama

A tek Irak i taj dole dio pod pijeskom. Auhuh

[Rum]

Međunarodni tim istraživača istražio je jedno od najznačajnijih prahistorijskih nalazišta na Balkanu. Nekropola Kopilo, blizu Zenice, jedinstvena je po pogrebnoj praksi i grobnim nalazima. Istraživanja su također ukazala na visoku stopu smrtnosti djece u dobi između četiri i osam godina.

Arheološka istraživanja nekropole u Kopilu sprovedena su 2021. i 2022. godine od arheologa sa Austrijske akademije nauka u saradnji sa JU Muzejem Grada Zenica.

U radu objavljenom u časopisu Antiquity, istraživači su opisali pogrebnu praksu pokojnika na nekropoli u Kopilu i dali preliminarne rezultate bioarheološke analize skeleta i metalnih nalaza.

Ova istraživanja su značajna jer su pružila nove uvide o pogrebnoj praksi drevnih ljudi iz bronzanog i gvozdenog doba u ovom dijelu Evrope. Ovakav tip nekropole sa skeletnim ukopima za sada nije nigdje drugo dokumentovan. Zanimljivo je i to da, iako se u ovom periodu u većem dijelu Evrope praktikuje spaljivanje pokojnika, ovdje su nekoliko vjekova skeletno sahranjivali svoje članove zajednice. Još jedna zanimljivost jeste i pojava novih oblika nakita kao grobnih priloga.
Pogrebna praksa na nekropoli Kopilo

– Groblje je pokrivalo veći dio najniže terase, na površini od približno 1.700 metara kvadratnih. Ovo je bio nalaz bez presedana, s obzirom na to da nijedno drugo groblje nije arheološki istraženo na području srednje Bosne. Neposredno ispod površine naišli smo na kružne kamene konstrukcije prečnika između 3 i 6 m, sa vanjskim polusfernim prstenom. Svaka od konstrukcija sadržala je između jedne i pet inhumacija – piše u radu, prenosi Sveoarheologiji.



Kamena kružna struktura u kojoj su bila sahranjena tri pokojnika (Foto: M. Gavranović, Antiquity)

Ukupno je istraženo 19 kružnih kamenih struktura sa 46 grobova u kojima je bilo više od 50 pokojnika. Pokojnici su se sahranjivali na lijevom ili desnom boku, sa blago savijenim nogama i rukama. Odnosno praktikovano je sahranjivanje u blago zgrčenom ili fetus položaju. Kod nekih pokojnika, odnosno uz njihove glave postavljane su male posude, kao dio pogrebne prakse.
Nalazi u grobovima

Zahvaljujući otkriću metalnih predmeta, uglavnom nakita, arheolozi su mogli da odrede sahrane, odnosno čitavu nekropolu. U periodu od 10. do 6. vijeka prije nove ere praktikovano je neprekidno sahranjivanje.
U Predelu Glave Pokojnika Nalazili Su Se Metalni Predmeti



S druge strane, metalni predmeti ukazuju na komunikaciju i vjerovatno trgovinu sa drugim prahistorijskim zajednicama. U grobovima su pronalažene lučne fibule, sljepoočničarske kopče za pojaseve, privjesci, metalni nakit, staklene perle, noževi i male keramičke posude.

– Od oblika nakita vrijedi istaknuti tropetljaste lučne fibule koju su karakteristične za područje Zeničkog bazena rijeke Bosne kao i nekoliko privjesaka koji upućuju na intenzivne veze za južnim Balkanom i Podunavljem. Neki od privjesaka predstavljaju dosada najzapadnije nalaze pojedinih tipova, kao naprimjer privjesci tipa Ghidici. Među grobovima, odnosno sahranjenim pokojnicima postoje znatne razlike po broju predmeta koji su pripadali grobnoj nošnji što upućuje na određene socijalne razlike u tadašnjem društvu. Po pravilu, grobovi žena puno su bogatije opremljeni nego što je to slučaj sa muškim ukopima – rekao je dr. Mario Gavranović.
Bronzani Nakit




Bioarheološka analiza skeleta

Antropološka analiza pokazala je relativno lošu očuvanost skeleta. To otežava utvrđivanje spola kod nekih osoba i posmatranje patoloških ili bilo kakvih drugih promjena na skeletnim ostacima. Identifikovane su 53 osobe svih starosnih grupa, od novorođenčadi do starijih individua starosti od 60 godina. Značajan broj djece je bio sahranjen na nekropoli što ukazuje na visoku stopu mortaliteta.

Od patoloških stanja uočene su metaboličke promjene usljed nedostatka vitamina C (skorbut) ili D (rahitis), hipoplazija zubne gleđi (stres u detinjstvu usljed bolesti). Kod dvojice muškarca primjećene su bolesti zglobova u predjelu kičme.
Sljedeći koraci u istraživanju

Iako je ovo samo početak istraživanja, arheolozi se nadaju da će buduće analize na skeletima (DNK, analize izotopa i radiokarbonske analize) i analize na metalnim predmetima dati više informacija.

– Genetske analize imaju prije svega za cilj da odrede moguće rodbinske veze među sahranjenima. Pogotovo u slučaju grobova u kojiima su sahranjene dvije ili više osoba. Analizama stabilnih izotopa stroncijuma i kisika moguće je utvrditi da li su pojedine osobe odrasle na tom prostoru, odnosno mogu se dobiti podaci o mobilnosti tadašnje populacije. Analize izotopa azota također će nam otkriti i prve informacije o načinu ishrane i udjelu mesa i biljnih proizvoda u ishrani. Također, svi grobovi će na osnovu kostiju biti apsolutno datovani metodom radiokarbonskog datovanja. Na metalnim predmetima radit će se arheometalurške analize s ciljem dobijanja saznanja o porijeklu sirovina (bakar) za izradnju bronzanih predmeta. Dok se sadržaj malih posuda priloženih u grob može analizirati biohemijskim ispitivanjem zidova posude sa unutrašnje strane – zaključuje Gavranović.

Svi nalazi sa nekropole Kopilo pohranjeni su u fundusu arheološke zbirke Muzeja Grada Zenice

[Rum]

[Rum]

Nevjerovatan arheološki nalaz u Bosni konačno objavljen u naučnom časopisu. Austrijski i Bosanski arheolozi otkrivaju pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u srednjoj Bosni.
Iskopavanja groblja Kopilo u srednjoj Bosni 2021. i 2022. godine pružila su prvi uvid u pogrebne prakse iz bronzanog i željeznog doba u ovom dijelu Evrope. Zabilježili smo ukupno 46 inhumiranih grobnica, s različitim nalazima koji ukazuju na nadregionalne kontakte ove populacije.
Nalazi sa Kopila i jedinstvena struktura groblja u jugoistočnoj Evropi imat će neposredan utjecaj na razumijevanje prapovijesnih mrtvačnica na ovim prostorima.
Naša saznanja o pogrebnim praksama iz kasnog bronzanog i starijeg željeznog doba (1200–500 pne) na području Bosne jedva su se poboljšala. Prethodni nalazi upućuju na to da je planinsko područje Dinarskih Alpa na zapadnom Balkanu bilo jedno od rijetkih regija u kojima je kremacija odbačena kao pogrebni obred tokom širenja fenomena polja urne u Evropi iz bronzanog doba (1400-900 pne).
Istraživači su koristili tehnologiju vazdušnog lidara da otkriju nova grobna mjesta u srednjoj Bosni gdje su utvrđena naselja bila uobičajena u brdima tokom bronzanog doba. Otkriveno nalazište Kopilo nalazi se u zeničkom slivu rijeke Bosne. Groblje pokriva površinu od 1700 kvadratnih metara. Ovo je zaista nevjerovatno otkriće, s obzirom da nijedno drugo groblje nije arheološki istraženo na tom području.
Istragom je otkriveno 19 kružnih kamenih konstrukcija u različitom stepenu očuvanosti, sa ukupno 46 grobova. Čini se da je stavljanje male posude za piće (šolje ili vrča) blizu glave pokojnika sastavni dio neke od ceremonija.
Dvostruki ukopi sa suprotno orijentiranim pojedincima, jedan trostruki ukop (odrasla osoba, dijete i novorođenče) i grobovi sa odabranim, rastavljenim elementima (npr. dječja lobanja u Gr. 2) upućuju na složene rituale koji, između ostalog, obuhvataju sekundarne ukope, ponovno otvaranje grobova, naknadno sahranjivanje neposredno iznad postojećeg groba (sa novim slojem kamenih ploča) i manipulaciju raspadnutim tijelima unutar grobova.
Rad pod nazivom "Kopilo: novootkriveno groblje kasnog bronzanog i željeznog doba u Bosni" su objavili Mario Gavranović, Lukas Waltenberger, Irene M. Petschko, Edin Bujak i Ikbal Cogo
u časopisu "Antiquity" Cambridge University Press.
Mario Gavranović je arheolog s bečkog Instituta za evropsku i orijentalnu arheologiju, Odrastao je u Bugojnu. Živi u Beču od 2015, prije toga je proveo 20 godina u Berlinu gdje je završio fakultet, magistrirao i doktorirao 2010.
Ono što je ovdje fascinantno, i želio bih čestitati svima koji su uključeni je saradnja dr. Gavranovića sa kolegama u Bosni i Hercegovini. Naime, sa dr. Edinom Bujakom sa Univerzitet u Sarajevu i Ikbalom Cogom, Muzej grada Zenice / Zenica City Museum.
Cijeli rad možete pročitati ovdje
https://tinyurl.com/Kopilo2023

[Koraci_u_noci]

Gdje je tacno to Kopilo

[Rum]

Gdje je tacno to Kopilo

Ispod Klopacki stijena