7 bosanskohercegovačkih čuda

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119199
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5508 times
Been thanked: 11733 times
Contact:
Status: Offline

7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Maja » 22 Dec 2011, 15:14

Hajde da izaberemo naših 7 čuda, po uzoru na 7 svjetskih čuda.

Moj prijedlog

Nekropola stećaka Radimlja nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac.

Po brojnosti primjeraka, raznovrsnosti i zastupljenosti svih osnovnih oblika, relativno visokoj umjetničkoj kvaliteti izrade, bogatstvu plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju poznate historijske ličnosti, kao i svom neobičnom smještaju i dostupnosti, nekropola Radimlja spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Nekropola u Radimlji uvrštava se u red najukrašenijih nekropola u BiH. Po svojim likovnim odlikama nekropola na Radimlji spada među nekoliko najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka uopće.

Na V sjednici Komisija je donijela odluku o proglašenju Historijskog područja - nekropola stećaka Radimlja kod Stoca, nacionalnim spomenikom.

Image

Image

Image

Image


Image

Image

Image

Image

A se lezi Dinko Vlkac,mladji od dvaest proletja,a berzi od jesenjeg vjetra.

Ubi me na nevjeru Semrad,lojs sin od gorjega otca Zleba izdanek.

Bozje,Ti ak hos,i ak moz,oprosti im.Ja nit molgu,nit hotju,nit njem,ni teb ni ojnom kog kam ovi pokriva.

Kam usijetce Vitaca,a biljeg upisa Miltos vojenom ruhkom,ali samo ono tsto mu ona rijetce.

Boze,ako ovud projdes i projtcitas Dinkov kam jos dulgo cemo se glijdati u otci.U godini Gospoda nasega 1327,kad u Bosni bjese Stjepan Kotromanic Ban..

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20661 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Rum » 22 Dec 2011, 15:19

Image
Bosanska piramida Sunca
Otkrivene su najveće i potencijalno najstarije piramide na svijetu, najkvalitetniji drevni beton te jedna od najvećih podzemnih mreža tunelskih prolaza i prostorija s višetonskim keramičkim skulpturama. Egiptolozi, arheolozi, geofizičari i geolozi iz Egipta su istraživali u Visokom, kao i ugledni stručnjaci iz Rusije, Poljske, Njemačke, Srbije, Hrvatske, BiH i drugih zemalja. Analize uzoraka i radiokarbonska datiranja su obavile naučne i obrazovne institucije iz Francuske, Švedske, Italije, Poljske, BiH, Hrvatske…
Otkriće bosanskih piramida je izbacilo teritorij BiH na svjetsku arheološku mapu kao jednu od kolijevki civilizacija i time potvrdilo najnovije nalaze genetičara o starosti inteligentnog čovjeka na Balkanu.
Moj prijedlog :zubi[ruku na srce vjerovali ili ne ovo je bio boom u svijetu i jos uvijek je] :ok
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Krokodil Behko » 22 Dec 2011, 17:07

Evo,za pocetak i jedan prijedlog od mene..

Stari grad Sarajevo


Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivačem Sarajeva smatra se Isa-beg Ishaković, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu džamiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put pominje svojim današnjim imenom (ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora). Intenzivni razvoj zanatstva i trgovine brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu religija i kultura, trgovačkih puteva i putnika. U 16. vijeku to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Evrope, kada su izgrađene i neke kapitalne građevine koje i danas predstavljaju bisere arhitekture i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadužbina vezira Gazi Husrev-bega otvorena i Visoka škola Kuršumli-medresa, koja je podsjećala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgrađena Gazihusrev-begova džamija najpoznatija je građevina starog Sarajeva i jedan od najvećih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su Imaret, bezistani i hamami. Tih godina je izgrađena i Stara pravoslavna crkva.

Image

Image

Image


Ako ima jos nekih slika i komentara o starom Sarajevu,mogu i ostali da ucestvuju.
online

adacta
Aktivni forumaš
Aktivni forumaš
Posts: 3500
Joined: 25 Mar 2010, 23:59
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by adacta » 23 Dec 2011, 10:38

Prašuma Perućica jedina u Evropi

[media]WpWpHqxV-S8[/media]

Perućica - najveća sačuvana prašuma u Evropi, zakonom zaštićeni rezervat, nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Okružena je najvišim planinskim vrhovima u BiH - Maglićem - 2386 m, zatim Volujakom - 1978 m i Snježnicom - 1804 m, dok je od planine Zelengore dijeli kanjon Sutjeske. Dužina prašume iznosi 6, a njena širina 3 kilometra. Zauzima površinu od 1291 hektara.

Iako malo područje, Perućica usljed utjecaja geoloških i klimatskih uvjeta, posjeduje izvanredno bogatu fl oru i faunu. Naime, njena vrijednost i značaj ogledaju se prvenstveno u njenom bogatom skupu šumskih zajednica koju čine crna i bijela joha, hrast kitnjaka, grab i crni bor, predplaninsko bukovo drvo i klekovina bora, smreka, jela, i mnoge druge vrste kakve, praktično, više i ne postoje u Europi.Perućica je jedna od najbogatijih prašumskih kompleksa u Europi. Njena ljepota ogleda se, prije svega, u ekstremnoj raznolikosti pejzaža od brojnih, pitomih dolina, gustih šumskih kompleksa, prostranih planinskih pašnjaka, riječnih kanjona i krša, sve do visokih, planinskih vrhova. U blizini se nalaze čarobna glečerska jezera Zelengore, koja su, zbog svoje ljepote, nazvana gorske oči. Duboki kanjoni rijeka i veliki broj potoka i bistrih, ledenih izvora nalaze se u njoj, a jedan od njih je i Perućički potok čiji se vodopad Skakavac spušta niz liticu visoku oko 80 metara.

Brojna lovišta egzistiraju na ovom području, s obzirom na veliki broj životinjskih vrsta poput divljeg jarca, srndaća, vepra, kune, medvjeda, divlje mačke, lisice, a tu je i suri orao, krstaš, sivi soko, tetrijeb, crvenorepi kos, jarebica kamenjarka i mnoge druge životinje.O Perućici i njenoj ljepoti, raznolikosti drveća i prelijepog pejzaža, prostranim pašnjacima, planinskim vrhovima, pisane su i knjige. Jednu takvu napisao je i poznati švicarski profesor koji je više decenija boravio u prašumi i izučavao biljni i životinjski svijet u njoj

Međutim, za običnog čovjeka je malo teže bilo da okusi istinsku draž ovoga područja. Razlog tome svakako je veoma teška pristupačnost ovom regionu, gusto isprepletena šuma i neprohodne staze. Perućica obiluje unikatnim primjerima bukve, smreče i jele čija stabla prelaze čak i pedeset metara visine, a čiji prečnik iznosi 150 centimetara i koja su stara i po nekoliko stoljeća. Nažalost, rijetki su oni koji su imali priliku proći kroz kanjon i uživati u ljepotama Perućice. To su, naravno, učinili stručnjaci za ovu oblast koji su još prije pedeset godina proučavali ovaj kraj. Zahvaljujući njima Perućica je proglašena zaštićenim prirodnim rezervatom koji se i danas koristi u naučne i obrazovne svrhe.

Prašuma Perućica (1.291 ha) jedinstvena je u Evropi.



Proglašenjem ovog područja Nacionalnim parkom, 1962. g., u njegove granice ušli su najljepši dijelovi tri hercegovačke opštine, Foče, Gacka i Kalinovika. Ukupna površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66% pokriveno šumama, a ostali dio čine pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Slaba nastanjenost i teška pristupačnost, bili su dugo glavni razlog što je veoma mali broj ljudi imao priliku da iskusi sva čuda kojim je priroda u izobilju darivala ovo područje.

Godine 1938., prilikom izrade plana gazdovanja šumama u predjelu Maglića, komisija koja je radila taj posao, u uvali izmedju Volujaka, Maglića i Snježnice pronalazi izuzetne primjerke jele,, bukve i smrče, sa pojedinim stablima visine preko 50 m i sa pravim bogatstvom drvne mase od preko 1.000 m3 po hektaru.

U tom gotovo nepristupačnom kanjonu rječice Perućice, gdje ljudska noga slabo da je ikada kročila, zapremina, visina stabala i ljepota šuma bila je bez premca u Dinaridima. Kao rezultat ovog otkrića, Vlada Republike Bosne i Hercegovine je donijela odluku da se ovo područje izuzme iz redovnog korištenja i 1952. g., prašuma Perućica je proglašena strogo zaštićenim rezervatom, koji se isključivo koristi za nauku i obrazovanje.

Perućica predstavlja mali ostatak iskonske prirode sa bogatim multifunkcionalnim biodiverzitetom i zaslužuje da u potpunosti bude zaštićena za sadašnje i buduće generacije.

Image

Image

Image

Image

Image

User avatar
noris
Poneki mu pročitamo
Poneki mu pročitamo
Posts: 679
Joined: 30 Sep 2011, 18:36
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by noris » 24 Dec 2011, 15:09

Rum wrote:Bosanska piramida Sunca
a da nominiramo i troju u gabeli i azdahu iz kanjona rakitnice :D. :zubi

evo i od mene jedna nominacija
Image

Pocitelj, zaista vise nego biser Hercegovine
Last edited by Krokodil Behko on 24 Dec 2011, 17:13, edited 1 time in total.
Reason: brisan off
vozdra

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Krokodil Behko » 29 Dec 2011, 12:52

Ćuprija Mehmed pase Sokolovića

Most Mehmed-paše Sokolovića (Stari most u Višegradu) nalazi se u gradu Višegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je nastala u razdoblju od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini. Most Mehmed-paše Sokolovića je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Image

Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa Carigradom iznad rijeke Drine (tzv. "Carigradska džada"). Izgradnja mosta povjerena je najvećem turskom graditelju, Kodža Mimar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom graditelju Carstva, jednom od najvećih arhitekata svijeta. Zadužbina je Mehmed-paše Sokolovića, velikog vezira trojice sultana ( 1565.-1579. godine ) – Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III.
Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875., 1911. i 1939 te 1940. godine. Pri povlačenju Austrijanaca iz Višegrada 1914. godine, razoreno je jedno okno, a slijedeće godine srpska vojska prilikom napuštanja Višegrada je razorila još jedno. Takvo stanje mosta se zadržalo do 1939. godine kada je doveden u ispravno stanje. Od 1915. do 1939. godine na porušenom dijelu mosta stajala je željezna konstrukcija preko koje se odvijao saobraćaj. Prilikom povlačenja Nijemaca u oktobru 1943. godine i taj je dio razoren.

Image

Sredina mosta, nazvana kapija-sofa, je bila proširena i ubrzo je postala popularno sastajalište za ljude iz Višegrada i okolice, jedno relaksirano stanje koje je još uvijek tipično za današnju Tursku i većinu Balkana.
Roman Ive Andrića "Na Drini ċuprija", za koji je pisac dobio i Nobelovu nagradu i koji je preveden na mnoge svjetske jezike, je baziran po historiji ovog mosta. Roman je kroz historiju mosta prikazao i historiju cjelokupnog podneblja i mnoge značajne dogadjaje u vezi sa mostom.
online

User avatar
Maja
Administrator
Administrator
Posts: 119199
Joined: 23 Mar 2010, 23:31
Location: Mrduša Donja
Has thanked: 5508 times
Been thanked: 11733 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Maja » 17 Feb 2013, 15:32

Mora se dodati i

Stari most

Image

Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru, koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Sagrađen je između 1557 - 1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina, a dao ga je sagraditi Sulejman Veličanstveni.
Dana 9. novembra 1993. godine HVO je srušio Stari most. Nakon obnove 2004. godine Stari most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.

Image

Image

Mostarski Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelija. Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen blizu sniženog polukruga. Karakteriziran je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mjenja tokom dana zavisno od sunca.

Most je bio izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od historijskih događaja i potrebe za zaštitu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan za ijedan specifičan stil ili doba arhitekture tako da je jedinstven u svijetu.

Image

Image

Prije izgradnje Starog mosta taj dio Neretve je već bio spojen mostom. Ovaj most, i sam Mostar, se prvi put spominje u pismu jednog Dubrovčanina vijeću svog grada u kojem piše da je Vladislav Hercegović, sin Hercega Stjepana, odmetnuo od oca i da mu je zauzeo Blagaj i dvije kule i most na neretvi (et do castelli al ponte Neretua). Turci su osvojili ovo područje 1466. godine, i gradić pored mosta je postao sve veći i značajniji baš zbog njega.

Ne zna se tačno kad je bio izgrađen ovaj prvi most ali zna se da je služio sve do vladavine Mehmeda II Osvajača u petnaestom vijeku kad je bio izgrađen novi. Ipak, ovaj novi je također bio lošeg kvaliteta. Ćatib Čelebi, osmanski zemljopisac iz 17. vijeka je napisao da je most drveni, istrošen, na lancima, da se prilikom prelaza trese i da je premirao od straha prelazeći ga. Zato nije iznenađujuće da su građani Mostara zamolili Sultana Sulejmana veličanstvenog da izgradi novi kameni most.

Image

Image

Projekat mosta je bio dat Mimaru Hajrudinu, istanbulskom arhitekti i učeniku čuvenog Mimara Sinana. Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego što su podizane skele, iz straha Sulejmana veličanstvenog, koji je prijetio da bi Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. Međutim, nema ni podatka da je Hajrudin ikad vidio svoj most. Umjesto Hajrudina, izvodač gradnje mosta je bio lokalan čovjek; Mehmed Karađoz.

Radovi su započeti 24. oktobra 1557. godine. Za gradnju je bilo potrebno 456 blokova kamenja i 300.000 akči (tadašnji novac Osmanskog carstva). Kamen je bio čuveni tenelija kamen, vejrovatno dobiven iz kamenoloma smješten otprilike pet kilometara južno od grada. Radnici su uglavnom bili iz okoline Dubrovnika i iz kadiluka Popovo, koji su bili poznati tesari i kamenoresci. Rad je bio završen devet godina kasnije 1566. godine. Treba se napomenuti da je Mostar ime grada zbog čuvara lokalnog mosta, Mostara. Sam most je u historiji bio zvan "Novi", "Sultana Sulejmana", "Veliki" i "Stari".

Image

Image

Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine, Most je djelomično oštećen od strane srpskih snaga i JNA. Dana 9. novembra 1993. HVO je srušio Stari most kao dio kampanje granatiranja i terorisanja Mostara. Dan ranije, 8. novembra 1993. HVO je započeo sa kampanjom rušenja Mosta ispaljujući na desetine projektila u luk i kule Mosta, što je okončano 9. novembra 1993., njegovim konačnim rušenjem.

Nakon objavljivanja 36 Tuđmanovih stenograma, da se zaključiti da je rušenje mosta bilo dio smišljene kampanje agresije Hrvatske, koja se ogledala između ostalog i u urbicidu.

O metodama urbicida i agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu svjedoči i razgovor Tuđmana sa Jankom Bobetkom i Rosom 6. novembra 1993. godine, samo četiri dana prije rušenja Starog mosta. U jednom trenutku Tuđman od Rosa traži da protiv Bošnjaka primijeni "neke elemente zastrašivanja": "Da bi osigurao ove granice Hrvatske, izvoli upotrijebiti sve što je moguće, jedino nećeš bojne otrove". Na što Roso odgovara: "Tu je taj problem što su ta punjenja miksnog tipa, miješana i jako su velika, ne možemo ih razdvojiti, 500 kg, to bi uništilo jedan cijeli grad kemijski... Ja čuvam to kao adut, ovi naši iz BiH to znaju". Samo četiri dana kasnije, novi sastanak, sa hitnom temom: srušen je Stari most u Mostaru. "Neki elementi zastrašivanja" koje je Tuđman zahtijevao, primijenjeni su. Sada Tuđman pita: "Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga je porušio". Slijedi odgovor Mate Bobana, koji je značajan doprinos u historiji ratnog cinizma: "Bile su strašne kiše". Stari Most je, dakle, porušio Pero Zubac svojom poezijom, svojim "Mostarskim kišama". Tuđman je ipak oprezan, pita: "Hoćemo li opet mi biti optuženi". Tada se pokreće čitava strategija prikrivanja zločina: pada dogovor da se kontaktiraju veze u španskom bataljonu, da se stranci nagovore da lažu o tome da Hrvati nisu srušili Most. Mate Granić: "Imati tu informaciju, imati sve, jer ako oni kažu dobru informaciju onda je to izuzetno, jer se inače to na CNN...". Tuđman: "Inače, među nama, rušenje u vojnom pogledu, kome ide više u korist?" Mate Granić: "Nama". Još veća panika nastaje kada se pokušava prikriti stvarna uloga Hrvatske u ratu u Bosni.

Inače stenogrami Franje Tuđmana su nedvosmisleno najdirektniji dokaz agresije Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, i nalaze se u Haškom tribunalu kao dokazni materijal.[1]

U toku je proces pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju protiv Slobodana Praljka za rušenje Starog mosta.

Sam Praljak je 2004. godine za Slobodnu Dalmaciju izjavio: "Stari most je bio vojni objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira na njegovu povijesnu i kulturološku vrijednost, može biti srušen."

Image

Image

Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004.g. Među donatorima su najbrojnije turska i talijanska vlada.

Jula 2005. godine, Most je uvršten na listu UNESCO-vih zaštićenih spomenika kulture.

Image

User avatar
gejsha
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 9299
Joined: 09 Feb 2011, 17:10
Location: tamo daleko,daleko od bola..
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by gejsha » 18 Feb 2013, 12:27

Hajdučka vrata (Čvrsnica)

Image

Image


Čvrsnica je jedna od najviših planina u BiH i sastavni je dio Parka prirode Blidinje. Smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine i s najvećim vrhom u njoj (Pločno 2.228 m). Zbog neobične ljepote njenog prirodnog okoliša redovito je odredište planinara iz zemlje i cijele regije. Planinarski dom Vilinac se nalazi na južnoj strani planinskog vijenca sa najvećim vrhom Vilincom koji je smješten u centralnom dijelu Čvrsnice i nijedna skupina planinskog sklopa ne može se ni priblžno mjeriti s Vilincem u pogledu opsežnosti vidika.
Hajdučka vrata su prirodni fenomen u stijeni kojeg je vijekovima stvarao vjetar i kamen.
To je prsten od stijene kroz koji prolaze vjetrovi, a nalazi se na rubu kanjona Dive Grabovice.
Planinarska kuća Tise (1.359 m) pruža mogućnost noćenja za 20-ak ljudi. Raspolaže čatrnjom. Iznad kuće nalazi se vidikovac sa kojeg se može gledati stijena Velikog Kuka kao na dlanu.
Nije sloboda sa neba pala, za nju je sestra dva brata dala..

User avatar
Bla
i dva polipa
i dva polipa
Posts: 75774
Joined: 30 Aug 2013, 14:21
Location: Rodna grudva
Mood:
Has thanked: 1 time
Been thanked: 34 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Bla » 08 Sep 2013, 01:02

ma penzioneri su najveće bh. čudo
mislim da nije potrebno obrazlagati
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:back: :underage: :no_mobile_phones: :do_not_litter: :stew: :pizza: :smoking: :ok:

User avatar
laganini
Spamer
Spamer
Posts: 15651
Joined: 04 Jun 2013, 02:01
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by laganini » 08 Sep 2013, 01:05

a međugorje...
..slobodan čovik kad tad bude baniran..

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120132
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6876 times
Been thanked: 7755 times
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Krokodil Behko » 10 Jun 2018, 17:18

Daorson


Jedini grad na našim prostorima, koji je u antičko vrijeme imao i pravu tvrđavu i borodove, novac, sve.

Sviđa mi se stil rezanja i uklapanja kamena, liči na Inke :sok

Image
Image
online

User avatar
storm
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 74128
Joined: 16 Oct 2013, 12:19
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by storm » 10 Jun 2018, 20:54

Ovo cu pod mus posjetiti...:ok
Kamenje ovo fascinira ...
Habibti, ya nour el - ain... :srce

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20661 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Rum » 10 Jun 2018, 21:18

Bogato historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine privlačilo je pažnju mnogobrojnih domaćih i stranih istraživača. Srednji vijek, doba Osmanlija, austro-ugarski period, te vrijeme prve i druge Jugoslavije bili su predmet detaljnog zanimanja i istraživanja u znatno većoj mjeri nego što je to bio slučaj s periodom antičke Bosne i Hercegovine.

Upravo iz tog razloga ova "skrivena historija" u manjoj je mjeri poznata u regiji, ali i samoj Bosni i Hercegovini. Stolac, grad u Hercegovini, većinom je poznat po srednjovjekovnim stećcima, te ratnim stradanjima u periodu od 1992. do 1995, a u znatno manjoj mjeri po tome što se u njegovoj blizini nalazi grad Daorson, jedan od najstarijih antičkih gradova u Evropi.
Narod vjeran Juliju Cezaru

Daorson je naseljavao istoimeni ilirski narod, koji je ostao upamćen kao vjerni saveznik velikog imperatora Julija Cezara.

Salmedin Mesihović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, objašnjava historijat tog veoma značajnog područja i naroda koji ga je naseljavao u antičkom razdoblju.

"Gradinsko naselje na Ošanjićima kod Stoca nastalo je u toku željeznog doba, dok sačuvane zidine i najveći dio nalaza potječu iz helenističkog razdoblja, kada se Daorson, kao narodno i političko središte ilirskih Daorsa, najviše razvio. Ovaj ilirski narod je u trećim i prvim decenijama 2. stoljeća p. n. e. priznavao vlast ardijejske dinastije Agronida, koja je vladala prostranom 'Ilirskom državom'. Međutim, u Trećem ilirskom ratu Daorsi su se otcijepili od te države, izdali kralja Gencija i prešli na rimsko-italsku stranu. Za nagradu su dobili 'nezavisnost', pod protektoratom Rimske republike. U narednom periodu ostali su vjerni Republici, pa su učestvovali na rimskoj strani dok je trajalo osvajanje ilirskih zemalja na zapadnom Balkanu. U tom periodu njihovi najveći neprijatelji bili su Delmati, koji su bili izrazito protivrimski. Za vrijeme Drugog građanskog rata Daorsi su bili na strani frakcije koju je vodio Julije Cezar, a Delmati na strani tradicionalističke frakcije, koju je vodio Pompej. U toku rata Delmati su zauzeli i razorili helenistički Daorson", govori Mesihović.


Image

Specifičnost Daorsona jesu "kiklopski zidovi", izgrađeni kao zaštita od eventualnih napada rivalskih naroda. Značajno je spomenuti i to da je na području Daorsona pronađen novac koji se veže za period življenja Daorsa.

"Riječ je o zidinama (s dva tornja i vratima građenim od velikih kamenih blokova) koje su odvajale utvrđenje na gradini. Ovi 'kiklopski zidovi' ustvari su snažne fortifikacije koje su trebale dovoljno dugo zaštititi Daorson od eventualnih napada drugih ilirskih naroda, sve do dolaska rimske pomoći. Međutim, za vrijeme Drugog građanskog rata Julije Cezar bio je previše zaokupiran borbama na drugim frontovima, pa nije bio u mogućnosti poslati adekvatne trupe na ovu bojišnicu, što su iskoristili Delmati da zauzmu Daorson. Ovo područje značajno je i zbog toga što je tu pronađen novac Daorsona, na kojem, uglavnom, prevladavaju motivi brodova s natpisom na grčkom jeziku", ističe Mesihović.
Lokalitet svjetskog značaja

Amra Šačić-Beća, profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ističe da je ovaj lokalitet nedovoljno zastupljen u turističkoj ponudi Bosne i Hercegovine. Iako je, kako kaže, Daorson lokalitet svjetskog značaja, on nije naveden na mapama domaćih i regionalnih turističkih agencija.

"U turističkim prospektima Daorson se tretirao kao samo jedan u nizu arheoloških lokaliteta u Bosni i Hercegovini iako on definitivno predstavlja lokalitet svjetskog značaja. Razlog je vjerovatno taj što je naš turizam, kao grana privrede, uglavnom orijentisan ka obilasku vjerskih objekata i prirodnih bogatstava. Vjerujem da bi veća promocija Daorsona privukla više obrazovanih i kulturno osviještenih turista. Dosta mojih kolega iz inostranstva ističu kako bi studentskoj populaciji Daorson bio veoma zanimljiv, jer teško da takvo nešto mogu vidjeti kod kuće. Nažalost, Daorson je rijetko na listi mjesta u Bosni i Hercegovini koja se nude turistima prilikom odabira turističkih destinacija. U dosta slučajeva turisti posjećuju Daorson na vlastitu inicijativu bez neke zvanične ponude agencija", navodi Šačić-Beća.

Lokalitet Daorsona može se u velikoj mjeri promovisati posredstvom UNESCO-ove liste za zaštitu svjetske baštine. Stoga, kako kaže Šačić-Beća, bosanskohercegovačko društvo treba težiti ka uvrštavanju Daorsona na tu listu i dodaje da je na tom putu važna pomoć muzejima i obrazovnim institucijama.

Image

Lokalitet Daorsona može se u velikoj mjeri promovisati putem UNESCO liste za zaštitu svjetske baštineUstupljeno Al Jazeeri

"Daorson, naravno, nije jedino historijsko blago koje su nam u naslijeđe ostavili ilirski narodi, te na njegovoj promociji moramo mnogo više raditi kroz obrazovni sistem. U tom kontekstu važna je podrška muzejima i institucijama koje čuvaju arheološke ostatke iz perioda ilirske prošlosti. Sistematski moramo zaštititi taj dio svoje historije s obzirom na to da i u drugim kulturama postoje interesi za prisvajanjem tog dijela naše baštine. Navest ću primjer statue Batona Dezidijatskog, koja se nalazi u Tirani, iako je taj veliki borac za ilirsku nezavisnost u borbama protiv Rima rođen i živio u dolini rijeke Bosne. Nadam se da će uskoro taj velikan naše historije dobiti spomenik u nekom od gradova srednje Bosne. Koliko mi je poznato, u susjednoj Hrvatskoj trenutno se priprema igrani film na temu borbe ilirskih naroda protiv Rimljana. To je odličan primjer kako popularizirati i promovisati jedan segment prošlosti, pa bih takav vid promocije prepoznala kao dobar način da se javnost upozna s ilirskim naslijeđem. Nadam se da će i bosanskohercegovački umjetnici unutar svog djelovanja dati prostora brojnim ilirskim zajednicama koje su naseljavale prostor naše države", ističe Šačić-Beća.
Čuvena Mikena

Ovaj grad napravljen je po uzoru na čuvenu Mikenu, što je još jedna od stvari koja može biti zanimljiva potencijalnim turistima pri posjeti tom lokalitetu. Šačić-Beća navodi da se "važnost Daorsona ogleda i u činjenici da taj drevni grad dokazuje kako je na tlu Bosne i Hercegovine urbani razvoj počeo prije vise od 2.300 godina". Time se sasvim sigurno ne mogu pohvaliti mnoge bogatije i razvijenije evropske i svjetske države nego što je Bosna i Hercegovina, o čemu nastavlja govoriti Šačić-Beća:

"Daorson je jedan od najstarijih gradova Evrope čije ostatke možemo danas posjetiti. Sagrađen je po uzoru na čuvenu Mikenu, koja je opjevana u slavnim Homerovim epovima Ilijadi i Odiseji, jer je vođa svih Grka pod zidinama Troje bio mikenski kralj Agamemnon. Iako je, hronološki gledano, Homerova Mikena gotovo milenij starija od našeg Daorsona, posjetitelji tog ilirskog grada mogu osjetiti dašak magičnog Homerovog svijeta, kojim dominiraju olimpski bogovi, epski junaci i kiklopi, koji su, prema legendama, napravili gradove koji izgledaju poput onog čije ostatke imamo na Ošanjićima iznad Stoca u Hercegovini. Upravo je to daorsko naselje, koje je na neki način danas jedan od simbola ilirske kulture, ironično uništeno u 1. stoljeću p. n. e., ne od Grka ili Rimljana, kako bi se dalo očekivati, već od ratobornih ilirskih Delmata. Kako Daorson ponovo ne bi doživio sličnu sudbinu i bio uništen ili zaboravljen, važno je da šira javnost zna kakav arheološki dragulj predstavljaju ostaci tog grada. Osim toga, turistički potencijal tog ilirskog naselja, kao i cijelog stolačkog kraja nemjerljiv je. To je zaista jedinstven prostor gdje se može pratiti historijski razvoj hiljadama godina, što je samo po sebi najbolja reklama koju jedno mjesto u savremenoj Evropi može imati", zaključuje razgovor Šačić-Beća.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20661 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Rum » 10 Jun 2018, 21:19

Image lejla se ukazala
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20661 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Rum » 10 Jun 2018, 21:20

Image mocno
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
Rum
Sebijin pulen
Sebijin pulen
Posts: 95668
Joined: 17 Oct 2010, 17:29
Mood:
Has thanked: 33875 times
Been thanked: 20661 times
Contact:
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by Rum » 10 Jun 2018, 21:23

Mozda je to Troja :hm
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija 💚

User avatar
lejlamo
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12993
Joined: 23 Feb 2018, 18:17
Location: kamen i drača
Mood:
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by lejlamo » 10 Jun 2018, 21:34

nije troja.

User avatar
KOMESAR
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 11755
Joined: 28 Dec 2013, 23:26
Location: Ilidža
Has thanked: 14 times
Been thanked: 2 times
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by KOMESAR » 10 Jun 2018, 21:45

Bosanska buša
Čvrsta je, žilava i otporna na bolesti, pa je idealno govedo za uzgoj u krajevima siromašnima pašom. Ona vrlo rijetko oboljeva od tuberkuloze i znatno je otpornija od plemenitih pasmina goveda na bolesti: antraks, šuštavac, slinavku i šap, itd.
IMG_20180306_143159.jpg
p.s.
Postoje podaci da je buša u okolini Mostara, dvadeset tri dana nakon telenja dala 27 litara mlijeka.
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Čovjek i magarac znaju više nego sam čovjek.

User avatar
lejlamo
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12993
Joined: 23 Feb 2018, 18:17
Location: kamen i drača
Mood:
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by lejlamo » 10 Jun 2018, 22:14

daorson je zaista impresivan..volim gore otići..a pogled je divan.


Image

Image

Image

Image

User avatar
lejlamo
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 12993
Joined: 23 Feb 2018, 18:17
Location: kamen i drača
Mood:
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: 7 bosanskohercegovačkih čuda

Post by lejlamo » 10 Jun 2018, 22:30

kad se već spomenuo stari most u mostaru, manje poznat je podatak da je u mjestu klepci, pored čapljine, 50 godina prije mostarskog sagrađen ovaj mustajbegov most po jako sličnom modelu..

Image

Image

sada je, nažalost, u jako lošem stanju...mada je proglašen nacionalnim spomenikom bih...ali, avaj.

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 6 guests