Iz bosanske sehare
Moderator: Krokodil Behko
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95673
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33888 times
- Been thanked: 20668 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Iz bosanske sehare
ZENICA - O IMENU RIJEKE BOSNE
Rijeka koja protječe kroz Zenicu. Sve veće pritoke Save imaju nazive iz predslavenskog doba, pa tako i rijeka Bosna, po kojoj ime dobi i zemlja Bosna. Najčešće se navodi da je naziv antičkog porijekla. Ilirsko Bathinus označava dolinu rijeke, koju sada nazivamo Bosna. Ovaj naziv se navodno kasnije proširio i na svu okolnu zemlju.
Također i posebni rimski antroponim Bassantes (latinski singular: Bassans, gen. Bassantis, plur. Bassantes = 3. deklinacija), označuje antičke stanovnike uzduž doline Bosne, pa je to prastari izvorni protonim iz kojeg zatim nastaju srednjovjekovni Bošnjani i kasniji oblici Bošnjaci i potom Bosanci.
Neki autori misle da je korijen u indoevropskoj riječi Bos odnosno Bhog, što označava vodu tekučicu.
Ima mišljena da je riječ Bosna nastala iz starolatinske rijetke riječi Bosina koja znači granica, limes, termines. Riječ Bosina je bila sačuvana u govoru Franaka, koji su tokom 8. stoljeća bili graničari u Bosni prema Vizantiji (Bizantu).
Postoji mišljenje da su joj Slaveni dali naziv Bosna po ličnom imenu Bosa. Spominje se u 4. stoljeću slavenski vojvoda Bosa u plemenu Anti.
To nije tačno, jer je znameniti grčki geograf, kartograf, matematičar i astronom Ptolomej na svojoj karti iz 2. stoljeća n.e. ucrtao i upisao rimsku provinciju Bossina (vidi ilustraciju).
Prvo spominjanje Bosne kao zemlje, područja, je u pismenom obliku 949. godine u djelu „De administrando imperio“ (O upravljanju carstvom). Djelo je napisao Konstantin IV Porfiriogenet. U poglavljima 29÷36 je dat detaljan opis jugoistoka Evrope, pa između ostaloga i tadašnje Bosne kao zemlje.
Iz kasnijih izvora se da razumjeti da je zemlja oko rijeke Bosne nazivana Bosnom.
Tekst sa ilustracijom, bez izmjene je iz buduće knjige "Zenički leksikon", s kojim će Zenica postati treći grad, koji ima leksikon, nakon Zagreba i Sarajeva.
Rijeka koja protječe kroz Zenicu. Sve veće pritoke Save imaju nazive iz predslavenskog doba, pa tako i rijeka Bosna, po kojoj ime dobi i zemlja Bosna. Najčešće se navodi da je naziv antičkog porijekla. Ilirsko Bathinus označava dolinu rijeke, koju sada nazivamo Bosna. Ovaj naziv se navodno kasnije proširio i na svu okolnu zemlju.
Također i posebni rimski antroponim Bassantes (latinski singular: Bassans, gen. Bassantis, plur. Bassantes = 3. deklinacija), označuje antičke stanovnike uzduž doline Bosne, pa je to prastari izvorni protonim iz kojeg zatim nastaju srednjovjekovni Bošnjani i kasniji oblici Bošnjaci i potom Bosanci.
Neki autori misle da je korijen u indoevropskoj riječi Bos odnosno Bhog, što označava vodu tekučicu.
Ima mišljena da je riječ Bosna nastala iz starolatinske rijetke riječi Bosina koja znači granica, limes, termines. Riječ Bosina je bila sačuvana u govoru Franaka, koji su tokom 8. stoljeća bili graničari u Bosni prema Vizantiji (Bizantu).
Postoji mišljenje da su joj Slaveni dali naziv Bosna po ličnom imenu Bosa. Spominje se u 4. stoljeću slavenski vojvoda Bosa u plemenu Anti.
To nije tačno, jer je znameniti grčki geograf, kartograf, matematičar i astronom Ptolomej na svojoj karti iz 2. stoljeća n.e. ucrtao i upisao rimsku provinciju Bossina (vidi ilustraciju).
Prvo spominjanje Bosne kao zemlje, područja, je u pismenom obliku 949. godine u djelu „De administrando imperio“ (O upravljanju carstvom). Djelo je napisao Konstantin IV Porfiriogenet. U poglavljima 29÷36 je dat detaljan opis jugoistoka Evrope, pa između ostaloga i tadašnje Bosne kao zemlje.
Iz kasnijih izvora se da razumjeti da je zemlja oko rijeke Bosne nazivana Bosnom.
Tekst sa ilustracijom, bez izmjene je iz buduće knjige "Zenički leksikon", s kojim će Zenica postati treći grad, koji ima leksikon, nakon Zagreba i Sarajeva.
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Evo koliko je Mostar imao stanovnika, krajem 15. stoljeća
Turci su u naselju Pazar Mostar zatekli nemuslimansko stanovništvo koje su sačinjavali: Radoje sin Vukašina, Vitas sin Ivke, Radić sin Radohne, Radovan sin Radoja, Ruško sin Radojina, Vukić sin Uška, Radoje sin Uška, Cvetko sin Vukašina, Ivan sin Cvetka, Radoslav sin Radina, Radko sin Stepka, Božidar sin Radivoja, Ivak sin Radka, Radko sin Stepka, Milosav sin Vlaha, Vuk sin Pribila, Dragić sin Radina, Nenad sin Dubravca, Radojko sin Godca, Pavo sin Radovana i Radad sin Dobrivoja.
online
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95673
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33888 times
- Been thanked: 20668 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Iz bosanske sehare
Zanatlija nakon 60 godina skinuo tablu s radnje
Nema više snage da se bori s birokratijom, visokim državnim nametima i porezima
Drvenica: Nekada se radilo dan i noć, u protekloj godini prodao samo jedan kožuh
Jedan od najpoznatijih bijeljinskih zanatlija Đorđe Drvenica skinuo je tablu sa svoje zanatske radnje u kojoj je proveo 60 godina. U regionu poznati ćurčija, koji je godinama izrađivao specifičnu odjeću koja se nosila u semberskoj ravnici, kožuhe i šubare, kaže da nema više snage da se bori s birokratijom, visokim državnim nametima i porezima.
Vrijeme stalo
Sa zateznim kamatama, posebno. U njegovoj radnji vrijeme kao da je stalo. Miris štavljene kože osjeti se pri samom ulasku u radnju. Posljednjih desetak godina kod majstora navraćaju viđeniji Bijeljinci, advokati, pravnici, ljekari. Dođu da popiju kafu i prisjete se nekih davnih dana. Nižu se uspomene.
- Najbolje se zanat učio kada uđeš u radnju s 12 ili 13 godina. Nisam volio školu. Volio sam loptu i fudbal. Otac Branko, ćurčija, kaže, hajde u radnju, da šegrtuješ. Kod oca sam učio zanat. Godinama sam gledao kako to otac radi. Bile su to zlatne godine bijeljinskog zanatstva. Znali smo štaviti i po 500 do 600 ovčijih koža. Izrađivali smo godišnje 600 do 700 kožuha. U oktobru i novembru znali smo raditi po cijeli dan i cijelu noć. Uz oca, radili smo dva pomoćnika i ja, kao šegrt - kazao je Drvenica.
Mala penzija
U godini korone, od četiri kožuha, kaže Đorđe, prodao je samo jedan.
- A penzija nije bogzna kakva. Svega 230 KM. Znajte, onda, gdje sam sada i u kakvoj situaciji. Da me ne pomaže kćerka, ne bih mogao opstati - istakao je Drvenica, pokazujući radnu i prodajnu tezgu, staru 110 godina, koju je izradio Nijemac Johan Rid iz Novog Sela kod Bijeljine, također, ćurčija.
Kada je Rid, 1940. godine, otišao u Njemačku, Đorđev otac Branko od njega je kupio i šivaću mašinu “Singer”, staru više od stotinu godina. Kada bi Bijeljina, kojim slučajem, imala muzej zanatstva, vjerovatno bi ovo bili najdragocjeniji eksponati.
Propadaju zanati
Nekada je u užem centru Bijeljine, prisjeća se Đorđe, bilo tridesetak opančara, a bilo je i desetak ćurčijskih radnji.
- Nekada je trebalo prodati dobru kravu da bi kupio bundu od prirodnog krzna. Zanat se teško napušta. U duši mi je ostao miris štavljene kože. Otvaranjem radnji s polovnom garderobom počeli su propadati i zanati. Potpuno je obezvrijeđeno ono što smo mi nekada radili - istakao je Drvenica.
Nema više snage da se bori s birokratijom, visokim državnim nametima i porezima
Drvenica: Nekada se radilo dan i noć, u protekloj godini prodao samo jedan kožuh
Jedan od najpoznatijih bijeljinskih zanatlija Đorđe Drvenica skinuo je tablu sa svoje zanatske radnje u kojoj je proveo 60 godina. U regionu poznati ćurčija, koji je godinama izrađivao specifičnu odjeću koja se nosila u semberskoj ravnici, kožuhe i šubare, kaže da nema više snage da se bori s birokratijom, visokim državnim nametima i porezima.
Vrijeme stalo
Sa zateznim kamatama, posebno. U njegovoj radnji vrijeme kao da je stalo. Miris štavljene kože osjeti se pri samom ulasku u radnju. Posljednjih desetak godina kod majstora navraćaju viđeniji Bijeljinci, advokati, pravnici, ljekari. Dođu da popiju kafu i prisjete se nekih davnih dana. Nižu se uspomene.
- Najbolje se zanat učio kada uđeš u radnju s 12 ili 13 godina. Nisam volio školu. Volio sam loptu i fudbal. Otac Branko, ćurčija, kaže, hajde u radnju, da šegrtuješ. Kod oca sam učio zanat. Godinama sam gledao kako to otac radi. Bile su to zlatne godine bijeljinskog zanatstva. Znali smo štaviti i po 500 do 600 ovčijih koža. Izrađivali smo godišnje 600 do 700 kožuha. U oktobru i novembru znali smo raditi po cijeli dan i cijelu noć. Uz oca, radili smo dva pomoćnika i ja, kao šegrt - kazao je Drvenica.
Mala penzija
U godini korone, od četiri kožuha, kaže Đorđe, prodao je samo jedan.
- A penzija nije bogzna kakva. Svega 230 KM. Znajte, onda, gdje sam sada i u kakvoj situaciji. Da me ne pomaže kćerka, ne bih mogao opstati - istakao je Drvenica, pokazujući radnu i prodajnu tezgu, staru 110 godina, koju je izradio Nijemac Johan Rid iz Novog Sela kod Bijeljine, također, ćurčija.
Kada je Rid, 1940. godine, otišao u Njemačku, Đorđev otac Branko od njega je kupio i šivaću mašinu “Singer”, staru više od stotinu godina. Kada bi Bijeljina, kojim slučajem, imala muzej zanatstva, vjerovatno bi ovo bili najdragocjeniji eksponati.
Propadaju zanati
Nekada je u užem centru Bijeljine, prisjeća se Đorđe, bilo tridesetak opančara, a bilo je i desetak ćurčijskih radnji.
- Nekada je trebalo prodati dobru kravu da bi kupio bundu od prirodnog krzna. Zanat se teško napušta. U duši mi je ostao miris štavljene kože. Otvaranjem radnji s polovnom garderobom počeli su propadati i zanati. Potpuno je obezvrijeđeno ono što smo mi nekada radili - istakao je Drvenica.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9718 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Nije valjda da nema potraznje ni za subarama
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120145
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6889 times
- Been thanked: 7763 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Jedan jedini klasik srpski zanatlija, u tom gradu, po mom sjećanju
Inače, taj Švabo kojeg pominje, kako je kobiva otišao u Njemačku 1940, vjeruj meni, ipak će to prije biti 1945. kad su Titini oslobodioci, protjerali SVE Nijemce i Mađare i zemlju pisali na sebe. Bilo im malo ono što su 1918. oteli od muslimana. E da, i 1945. su otimali samo od muslimana. Na kraju 1992. oteli sve i srušili džamije, ali to nije bitno. Lijepo je živiti s komšijama u suživotu. Hejteri isklulirajte
online
- Hurija
- Pandora
- Posts: 19647
- Joined: 05 May 2018, 21:21
- Has thanked: 874 times
- Been thanked: 1047 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Vidim da prodaju i gunjeve -kožune a mi se Bosnjaci stidimo svega našega .
Koliko se recimo fesova i beretki proda u Sarajevu .
Koliko se recimo fesova i beretki proda u Sarajevu .
Ostalo je cutanje.
- insomnia
- Rđav kurac
- Posts: 63717
- Joined: 31 May 2013, 20:11
- Has thanked: 3146 times
- Been thanked: 9718 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Jes. Englezi se satrase prodajuci polucilindre. De bona
Iskustvo mi je pomoglo da u sebi nađem balans
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
Pa okoreli šaban začas postao je šaman
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37666
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2865 times
- Been thanked: 2204 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
Kad ono bijah mladjahan,i bezbeli,bio u anamo onoj JNA
Bilo nas odsvakud,pa i iz tih krajeva o kojima nas Behko veli.
Nekoliko je njih bilo cistih,pravih starosjedioca iz tih krajeva.
Pricali su mi mnogo o doseljavanju podobnih,zasluznih
isto tako i o bivsim komsijama madjarima i njemcima.
Cak i to,da su se djeca tih svaba,usudjivala trazit povrat imovine
i salasa.....sa orginalnom dokumentacijom
neznam kako je to zavrsavalo tog vremena
Bilo nas odsvakud,pa i iz tih krajeva o kojima nas Behko veli.
Nekoliko je njih bilo cistih,pravih starosjedioca iz tih krajeva.
Pricali su mi mnogo o doseljavanju podobnih,zasluznih
isto tako i o bivsim komsijama madjarima i njemcima.
Cak i to,da su se djeca tih svaba,usudjivala trazit povrat imovine
i salasa.....sa orginalnom dokumentacijom
neznam kako je to zavrsavalo tog vremena
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95673
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33888 times
- Been thanked: 20668 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Iz bosanske sehare
Znate li ko je prvi bosanski arhitekt i koje je njegovo djelo?
Jeste li znali ko je prvi bosanski arhitekt? Na natpisu iz doba bana Kulina, koji je nađen 1964. godine u selu Podbrežje kod Zenice, spominje se Draže Ohmučanin, graditelj koji je podigao Crkvu sv. Jurja. Objavili su to iz Asocijacije arhitekata u BiH.
“Prema historičarima Šefiku Bešlagiću i Dubravku Lovrenoviću, ovaj kratki natpis dokaz je da su u periodu od 1180. do 1204. godine postojali domaći arhitekti”, naveli su iz Asocijacije na svom Facebook profilu.
Inače, pokretno dobro – Ploča velikog sudije Gradeše, vlasništvo Muzeja grada Zenice, proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
Prema podacima komisije, u junu 1964. godine Grgo Prkić, radnik Željezare u Zenici, obrađujući zemlju u Podbrežju, selu oko tri kilometra sjeverozapadno od Zenice, pronašao je na dubini od oko jedan metar kamen s natpisom. Uz kamen je otkopao i nekoliko ljudskih kostiju, kamen sa žljebom i poveću ploču, što je sve ostavio u zemlji.
“Analizom je ustanovljeno da se radi o gornjoj polovini lijevog dovratka crkve mauzoleja sudije Gradeše i njegove žene, te da potječe s kraja 12. stoljeća. Gradeša je bio veliki sudija za vrijeme vladavine bana Kulina. To je novi podatak o ustrojstvu sudske vlasti u spomenutom periodu. Odmah po nalazu spomenik je prenesen u Muzej grada Zenice, navodi se u odluci o proglašenju nacionalnim spomenikom.
Jeste li znali ko je prvi bosanski arhitekt? Na natpisu iz doba bana Kulina, koji je nađen 1964. godine u selu Podbrežje kod Zenice, spominje se Draže Ohmučanin, graditelj koji je podigao Crkvu sv. Jurja. Objavili su to iz Asocijacije arhitekata u BiH.
“Prema historičarima Šefiku Bešlagiću i Dubravku Lovrenoviću, ovaj kratki natpis dokaz je da su u periodu od 1180. do 1204. godine postojali domaći arhitekti”, naveli su iz Asocijacije na svom Facebook profilu.
Inače, pokretno dobro – Ploča velikog sudije Gradeše, vlasništvo Muzeja grada Zenice, proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
Prema podacima komisije, u junu 1964. godine Grgo Prkić, radnik Željezare u Zenici, obrađujući zemlju u Podbrežju, selu oko tri kilometra sjeverozapadno od Zenice, pronašao je na dubini od oko jedan metar kamen s natpisom. Uz kamen je otkopao i nekoliko ljudskih kostiju, kamen sa žljebom i poveću ploču, što je sve ostavio u zemlji.
“Analizom je ustanovljeno da se radi o gornjoj polovini lijevog dovratka crkve mauzoleja sudije Gradeše i njegove žene, te da potječe s kraja 12. stoljeća. Gradeša je bio veliki sudija za vrijeme vladavine bana Kulina. To je novi podatak o ustrojstvu sudske vlasti u spomenutom periodu. Odmah po nalazu spomenik je prenesen u Muzej grada Zenice, navodi se u odluci o proglašenju nacionalnim spomenikom.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
- Pasaga
- Hadžija
- Posts: 37666
- Joined: 09 Dec 2012, 16:58
- Location: NORDPOL
- Has thanked: 2865 times
- Been thanked: 2204 times
- Status: Offline
Re: Iz bosanske sehare
tu je trebalo jos kopat
barem 10-tak met. u krug
naslo bi se svasta
barem 10-tak met. u krug
naslo bi se svasta
Ne obracaj mi se:
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
Lavlje_srce
"Ne uzimaj hranu iz tanjira brata svojeg, jer će oslabiti, i ma koliko te volio, tako slab ti neće biti od pomoći, i ostaćeš sam".
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 95673
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 33888 times
- Been thanked: 20668 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Iz bosanske sehare
Huma (hatun -plemenita) Kosača.
Bošnjakinja koja je spojila dva svijeta
O Humi Kosači se u bosanskoj historiografiji zna veoma malo, s obzirom da nikad nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjačkog plemstva u 15. i 16. stoljeću, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti. Njena pojava bila je posebna i krajnje simbolična s obzirom da je bila prva bošnjačka plemkinja koja je rođena kao muslimanka. Ono što je posebno interesantno jeste da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemičko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke, što je jedinstven slučaj u historiji.
Ovdje ćemo navesti njeno rodoslovlje: Huma-hatun Kosača kćer je Ahmed-paše Hercegovića Kosače i princeze Hundi-hatun. Otac joj je dao ime po Humu (Hercegovini). Njen djed sa očeve strane bio je Herceg Stjepan Kosača, a sa majčine sultan Bajazid II, a pradjedovi knez Vukac Kosača i sultan Mehmed Fatih. Baka sa očeve strane bila je kneginja Barbara Bavarska, a sa majčine Bulbul sultanija. Tetka sa očeve strane bila je Katarina Kosača, a sa majčine princeza Seldžuka, majka Gazi Husrev-bega. Njen dajdža je bio sultan Selim. Prvi rođaci: Ishak-beg Kotromanić, Katarina mlađa Kotromanić, Gazi Husrev-beg, Skender-beg Crnojević, sultan Sulejman itd.
Huma Kosača udala se za Mehmed-bega Alibegovića sa kojim je živjela do kraja života u Mostaru, gdje je podigla brojne vakufe. Interesantno je napomenuti da je imala tri brata, od kojih je Ali-beg bio prvi bošnjački pjesnik na orijentalnim jezicima, a drugi brat, Ahmed, prvi bošnjački hafiz. Nažalost, danas ni jedna ustanova, ili ulica u Bosni i Hercegovini, ne nosi ime Hume Kosače, niti je život ove Bošnjakinje ozbiljnije istraživan u našoj historiografiji.
Bošnjakinja koja je spojila dva svijeta
O Humi Kosači se u bosanskoj historiografiji zna veoma malo, s obzirom da nikad nije došlo do ozbiljnijeg proučavanja svih okolnosti prihvatanja islama od strane bošnjačkog plemstva u 15. i 16. stoljeću, a još manje su se u tom kontekstu isticale pojedine ličnosti. Njena pojava bila je posebna i krajnje simbolična s obzirom da je bila prva bošnjačka plemkinja koja je rođena kao muslimanka. Ono što je posebno interesantno jeste da Huma Kosača objedinjuje u svojoj ličnosti evropsko plemičko porijeklo od strane oca i osmansko od strane majke, što je jedinstven slučaj u historiji.
Ovdje ćemo navesti njeno rodoslovlje: Huma-hatun Kosača kćer je Ahmed-paše Hercegovića Kosače i princeze Hundi-hatun. Otac joj je dao ime po Humu (Hercegovini). Njen djed sa očeve strane bio je Herceg Stjepan Kosača, a sa majčine sultan Bajazid II, a pradjedovi knez Vukac Kosača i sultan Mehmed Fatih. Baka sa očeve strane bila je kneginja Barbara Bavarska, a sa majčine Bulbul sultanija. Tetka sa očeve strane bila je Katarina Kosača, a sa majčine princeza Seldžuka, majka Gazi Husrev-bega. Njen dajdža je bio sultan Selim. Prvi rođaci: Ishak-beg Kotromanić, Katarina mlađa Kotromanić, Gazi Husrev-beg, Skender-beg Crnojević, sultan Sulejman itd.
Huma Kosača udala se za Mehmed-bega Alibegovića sa kojim je živjela do kraja života u Mostaru, gdje je podigla brojne vakufe. Interesantno je napomenuti da je imala tri brata, od kojih je Ali-beg bio prvi bošnjački pjesnik na orijentalnim jezicima, a drugi brat, Ahmed, prvi bošnjački hafiz. Nažalost, danas ni jedna ustanova, ili ulica u Bosni i Hercegovini, ne nosi ime Hume Kosače, niti je život ove Bošnjakinje ozbiljnije istraživan u našoj historiografiji.
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 12 guests