storm wrote: ↑06 Jun 2018, 02:06
Meni je jedno od glavnih pitanja u povijesti arapskih naroda...zasto nije napredovala blistava arapska nauka, koliko je trebala...temelji danasnje zapadnjacke znanosti imaju jako puno uporista u tim saznanjima...u svim sferama znanosti...od astrologije, matematike, pa do građevine, arhitekture...
Sve je počelo 1258. godine, kad je Džingis kan osvojio i sa zemljom sravnio Bagdad, glavnu metropolu svijeta, u to doba. Nije on to slučajno bio, jer je tamo oduvijek bilo civilizacije. Nakon toga, ostala su dva ostrva islamske civilizacije, Egipat i Endeluz, s tim što je i Egipat bio izložen upadima i napadima svih mogućih hordi, a najkrvaviji je bio VII križarski pohod, upravo na Egipat i zbio se svega par godina prije napada Mongola na Bagdad. Nisu ga zauzeli, ali taj je pohod trajao cijelu deceniju i egipatska ekonomija je ibla bačena na koljena, stanovništvo dobrim dijelom rastjerano itd..
Vrijedi znati, iz tog pohoda, da se križarima priključio i sv. Franjo Asiški, s tim da je on propagirao ljubav, pomirenje i prijateljsku komunikaciju. Uspio je proći u muslimansku pozadinu i veoma ga dojmilo što svi rade molitve pet puta na dan, uključujući tu i žene, koje su u tom trenuztku imale mnogo veća prava nego u Evropi. Historičari se slažu, da je susret Sv. Franje i egipatskog sultana, bio značajan za historiju, posebno za evropsku, jer Franjo poslije tog susreta, donosi u Italiju novi način vjerovanja i odricanja i ime boga i ljudi oko sebe.
Koliko je Islam utjecao na to? I u kom smislu?
Kuran je poširok, pa tako da su moguća razna tumačenja.
Nakon pada sva tri velika islamska centra (Bagdad, Egipat, Endeluz) nije bilo nekog novog centra, koji bi poveo islamske narode i nastavio napredak, pa se tumačenje religije kod Arapa, vraća u pustinje, među nedovoljno obrazovane ljude.
Kormilo preuzima Otomansko carstvo, ali ono relalno, čak ni kad je bilo na vrhuncu moći, nije pomjeralo granice u oblastima nauke i kulture, pa se upravo iz tih razloga i počelo urušavati.