Bosansko primorje - historijat

Poznate ličnosti, ratovi, važni događaji

Moderator: Krokodil Behko

Post Reply
User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

Bosansko primorje - historijat

Post by Krokodil Behko » 28 Jul 2012, 16:50

Na Sutorini bila isključivo bošnjačka zemlja

Image

Rijetki se danas sjećaju izjava jednog bivšeg i jednog sadašnjeg člana Predsjedništva BiH, Harisa Silajdžića i Željka Komšića, koji su nakon izbora 2006. godine najavili kako će narediti novoformiranoj Vladi FBiH, tada s SDA premijerom Nedžadom Brankovićem na čelu, da pred Međunarodnim sudom pokrene proces arbitraže i povratka Sutorine, drugog izlaza na more BiH, ali i Igala i Njivica, koji danas pripadaju Crnoj Gori.

Berlinski kongres

- Sada je prigoda da se sa Crnom Gorom na pregovarački stol postavi jedno staro, nejasno granično poglavlje: izlaz BiH na more u Bokokotorskom zaljevu kod Sutorine - izjavljivao je tada Komšić, ali šest godina kasnije njegovi prvi saradnici, poput Damira Bećirovića, savjetnika za medije, prvi put čuju za to!?

Komšić je 2006. izjavio i da je BiH u Jugoslaviju unijela ovaj teritorij kao svoj i da nikada o trampi tog teritorija za neki drugi nije proveden nikakav referendum među stanovnicima BiH, koji su jedini prema međunarodnim zakonima mjerodavni odlučiti o poklanjanju svoje obale. On je kazao da je lako dokazivo da Crna Gora danas gospodari našim teritorijem.

- I površnim poznavateljima povijesti poznato je da je BiH, nakon Berlinskoga kongresa 1878. godine, zadržala dva izlaza na obalu Jadrana, utvrđena mirovnim pregovorima u Požarevcu 1718.: jedan kod naselja Neum i drugi na ulazu u Bokokotorski zaljev, u predjelu zvanom Sutorina. Klek i Sutorina pripali su od 1918. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. To je trajalo do 1921., kada je Vidovdanskim ustavom Jugoslavija podijeljena na 33 oblasti. Enklava Klek i Sutorina pripale su Mostarskoj oblasti - govorio je tada Komšić, što su prenijeli brojni mediji.

Komunisti presudili BH primorju

Image

No, sve je ostalo samo mrtvo slovo na papiru, a da se zaista poštovalo međunarodno pravo, Bosna i Hercegovina bi danas imala dva izlaza na more - Neum i Sutorinu. Međutim, Sutorina je 1946. godine pripojena Crnoj Gori navodnim usmenim dogovorom nekoliko komunističkih moćnika s bh. i crnogorske strane. O tome nema pisanog traga, a kao autori ove trampe državnim teritorijem navode se Đuro Pucar Stari i Avdo Humo iz BiH, te Blažo Jovanović iz Crne Gore.

Mit o telefonskoj "prodaji" sedam kilometara morske obale Sutorine obogaćen je i navodnim blagoslovom Josipa Broza Tita i Vladimira Bakarića. Tada je, navodno, naša zemlja u zamjenu za Sutorinu i obližnja naselja uz obalu (Sušćepan, Prijevor, Ratiševina, Igalo, Njivice i Toplu) dobila planinski masiv Maglić, te Kruševo i Vučevo!?

Činjenica da nema pisanog akta o zamjeni teritorija između tadašnje dvije jugoslavenske republike niti je proveden referendum među stanovnicima BiH kao međunarodni mjerodavni institut za ovakvu "trgovinu" ostavlja nas na nejasnom poglavlju granica između dviju današnjih balkanskih država.

Avnojevske granice

Historičar mr. Fikret Midžić, direktor Arhiva Unsko-sanskog kantona i dobar poznavalac bh. izlaza na more, kroz historijske fakte potvrđuje da su Neum-Klek i Sutorina u Bokokotorskom zaljevu dobili svoje međunarodno priznanje na Bečkom 1815. i Berlinskom kongresu 1878. godine.

Image

Midžić pojašnjava kako je povijesno, zbog opasnosti od Mletačke republike, Dubrovačka republika uspostavila dva teritorijalna koridora, Neum-Klek i Sutorinu, koje je 1718. mirovnim pregovorima u Požarevcu dala Turskom carstvu u čijem sastavu je bio Bosanski ejalet.

- Odlukom Bečkog kongresa Dalmacija dolazi pod vlast Austrije, koja nije osporavala Bosanskom ejaletu ove izlaze na more, jer je na Bečkom kongresu bio potvrđen osmanlijski legitimitet - kaže za naš list mr. Midžić.

On nabraja i veliki broj karata koje pokazuju Neum i Sutorinu kao dva izlaza na more; kartu K-22 Antonia de Zanchia iz 1821. godine, Album plovidbenih karata Jadranskog mora milanskog Vojnogeografskog instituta s kartama K 23 i K 24, koje egzaktno pokazuju oba tadašnja bh. izlaza na more, kartu K-26 pukovnika Bernarda Kaboge... Midžić dodaje da su dva izlaza na more Bosni i Hercegovini priznata i avnojevskim granicama s kojima je BiH dočekala kraj Drugog svjetskog rata. U tim granicama je BiH i 1992. međunarodno priznata.

Image

- BiH je nakon Drugog svjetskog rata na kartama prikazivana s izlazom na more u Boki Kotorskoj kod Sutorine - tvrdi Fikret Midžić.

Razdoblje od 1945. do 1947., kada se, očigledno, netransparentno trgovalo teritorijem BiH kod Sutorine, nije potkrijepljeno dokumentima iz kojih je vidljiv takav rasplet. Naime, u februaru 1945. godine sekretar Predsjedništva AVNOJ-a Mile Peruničić predložio je kao kriterij za granice BiH stanje određeno Berlinskim kongresom, i prema tom kriteriju Neum i Sutorina pripali su BiH.

Pisani tragovi

U maju 1946. sekretar Skupšine FNRJ uputio je dopis federalnim jedinicama da mogu izvršiti korekcije granica i o tome dostaviti prijedloge i dokumentaciju. Međutim, o eventualnim pregovorima između BiH i Crne Gore od 1945. do 1947. nema pisanih tragova.

S tim u vezi Midžić za naš list otkriva i do sada neobjavljeni dokument - Zapisnik sa sjednice Predsjedništva Prezidijuma Narodne skupštine NRBiH od 2. februara 1949., kojoj su prisustvovali članovi Vlado Šegrt, dr. Jakov Grgurić, Sulejman Filipović i Novak Mastilović.

- Oni jednoglasno donose odluku o ukidanju i spajanju te izmjeni granica područja mjesnih narodnih odbora Trebinjskog sreza i o određivanju granica grada Trebinja. Vlado Šegrt kao predsjednik Prezidijuma je svojim partijskim kolegama tada pročitao akt Vlade NRBIH broj 1535/48 od 31. januara 1949. kojim je predložena ova izmjena granica Trebinjskog sreza - ističe Midžić i dodaje da je Sutorina pripadala Trebinjskom kotaru u sastavu tadašnje Zetske banovine nakon 1929. i zadržala se u Trebinjskom srezu i nakon Drugog svjetskog rata.

Hercegnovski kotar


Prvi dokumentirani zapis o Sutorini u sastavu Crne Gore pojavio se u maju 1947. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli Crne Gore.

Tada je Hercegnovskom kotaru pripala općina Igalo, a u koju su ušla naselja Sutorina, Sušćepan, Prijevor i Ratiševina.

Vlasnici zemlje bili iz Trebinja

Površina Sutorine, za razliku od Neum-Kleka od oko 32,87 kvadratnih kilometara, manja je i iznosi 24,11 kvadratnih kilometara. U vrijeme kada je Dubrovčanin Bernard Kaboga 1832. godine za potrebe Austrije pravio karte i vršio mjerenja Neum-Kleka i Sutorine, jer je Austrija imala namjeru kupiti od Turskog carstva oba izlaza na more, u Sutorini je bilo 155 kuća i 465 stanovnika.

Vlasnici zemlje bili su iz Trebinja i to: Hasan-beg Resulbegović, Hadžija Cvitić, Arslan Agić, Selimović, Dizdarević, Hadži-paša Alijagić, Kurtović i Omeragić. Na sutorinskom terenu uzgajani su vinova loza, pšenica, zob i kukuruz.
online

User avatar
Ban Kulin
Sitna buranija
Sitna buranija
Posts: 415
Joined: 05 Jun 2012, 16:01
Location: Tuzla
Contact:
Status: Offline

Re: Kako smo ostali bez 7 kilometara morske obale

Post by Ban Kulin » 28 Jul 2012, 18:34

bolje da nije u BH, jer bi Republika cenzura praktički imala izlaz na more, a time srbi, time bi s ekurčili
dakle, nikakve vajde od toga nemaju ni Bošnjaic ni Bosanci, samo bi imali cenzura
Last edited by Krokodil Behko on 28 Jul 2012, 19:20, edited 1 time in total.
Reason: brisani uvredljivi izrazi
Historija Bosne : forum, facebook


Image

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by Krokodil Behko » 31 Jul 2012, 15:19

Sasvim slučajno, naidjoh na mišljenje hrvatskih historičara o ovom problemu.
Ćlanak bi glasio ovako

Povjesničari nespornom drže činjenicu da su Hrvati počeli naseljavati neumsko područje još 'od stoljeća sedmog' i na njemu kontinuirano žive, bez obzira na osvajače i vladare, odnosno države pod kojima su bili, sve do danas. No područje koje i danas čini bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more, odnosno 20-ak kilometara obale, ostalo je skoro nepromijenjeno u svojim granicama više od tri stoljeća.

Cijela priča, podsjeća povjesničar Ivo Banac, počinje za vrijeme velikih ratova koji su uslijedili nakon neuspjelog pokušaja Turaka da zauzmu Beč 1681. godine. Tad počinje tzv. bečki rat ili rat Svete lige, koju su činili Habsburzi, Poljska, Venecija i Sveta Stolica, protiv Turaka. Namjera im je bila osloboditi one dijelove Ugarske i Hrvatske koji su bili pod Turcima pa su na sjeveru akciju vodile habsburške trupe, a na jugu su Mlečani krenuli prema otomanskim posjedima u Dalmaciji i Grčkoj.

'Budući da su Dubrovčani bili otomanski podložnici, Mlečani su ih tretirali kao i Turke i prema njima se ponašali krajnje neprijateljski pa su činili grozne devastacije dubrovačkog područja – i s mora i s kopna. Čak su ulazili u zaleđe Dubrovačke Republike i otamo palili kuće i crkve, napadali ljude', podsjeća Banac.

Na osnovi neprijateljskog ponašanja Mlečana, nastavlja dalje Banac, Dubrovačka Republika je izvukla 'stanovit zaključak' pa je nakon mira u Sremskim Karlovcima, postignutog 1699. godine, zahtijevala da njezin teritorij bude odvojen od teritorija Mletačke Republike – i na sjeveru i na jugu.

'Poslije pregovora Turci izlaze na more i to na sjevernom dijelu između Kleka i Neuma, ali na južnom dijelu u Sutorini, odnosno preko Bokokotorskog zaljeva, južno od Herceg Novog. Ta dva komadića otomanske zemlje ostaju pod turskom vlašću sve do austrougarske okupacije BiH. Nakon aneksije 30 godina kasnije to i postaje austrijsko područje, ali ne i dio Dalmacije, kao što su Boka, Dubrovnik i sve sjeverno od Kleka i Neuma', kaže Banac.

Nakon okončanja Prvog svjetskog rata i stvaranja prve južnoslavenske države, centralistički uređene, po Ivi Bancu je 'bosanskohercegovački izlaz na more bila tek fikcija'. No činjenica jest, nastavlja dalje, da su općine koje su tamo nastale imale posjed nad tim prostorom i sve ostaje u kontinuitetu.
Čovjek bi morao biti potpuni maloumnik, pa povjerovati u ove gluposti.

Da krenemo redom.
Povjesničari nespornom drže činjenicu da su Hrvati počeli naseljavati neumsko područje još 'od stoljeća sedmog'
A zapravo, to izgleda ovako
Prvi spomen imena Hrvat je 852. godine na Trpimirovoj darovnici, čiji original je izgubljen,
Primjetih malu različicu od 200 godina
No područje koje i danas čini bosanskohercegovački izlaz na Jadransko more, odnosno 20-ak kilometara obale, ostalo je skoro nepromijenjeno u svojim granicama više od tri stoljeća
Zapravo je već 1335 godine, pola Dalmacije bilo u sastavu bosanske kraljevine.
Čak i pred osmanski upad, bosanska kraljevina, držala je znatan dio Dalmacije.
Pelješac je upravo bosanski dvor prodao Dubrovniku. Nije mi jasno, kako to,
da je Bosna, mogla prodati teritorij, ako nije bio njen?
Last edited by Krokodil Behko on 31 Jul 2012, 16:23, edited 1 time in total.
Reason: brisan off topic
online

User avatar
paparaci
Hadžija
Hadžija
Posts: 6706
Joined: 26 Mar 2010, 22:08
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by paparaci » 01 Aug 2012, 02:43

znaci, do sad je samo ostalo na prici. postupak bi se svakako trebao pokrenuti i vratiti ono sto nama pripada. a koji je ono glupson poklonio 300km morske obale?
NeK pUkNu DuSmAnI...

:srce S a n i c a - G r m e č :srce

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by Krokodil Behko » 01 Aug 2012, 10:37

Mislim da je to učinila prva socijalistička vlada u BiH na čelu sa Djurom Pucarem.
Eto na tom dokumentu, nalazi se i potpis Vlade Šegrta. U istoj toj vladi, sjedio je
i Ivo Andrić, kao ministar prosvjete. Iz iste te vlade, istupio je i pobjegao u inostranstvo
Adil Zulfikarpašić.
online

User avatar
paparaci
Hadžija
Hadžija
Posts: 6706
Joined: 26 Mar 2010, 22:08
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by paparaci » 02 Aug 2012, 03:20

RATIFIKACIJA SPORAZUMA TUĐMAN-IZETBEGOVIĆ

Može li BiH dobiti svoje otoke?

Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić kazao je za agenciju Anadolija da ja najava ratifikacije Sporazuma Tuđman-Izetbegović sigurno način da sa Hrvatskom rješavamo sva otvorena pitanja.

Image

Najava ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Vesne Pusić kako će Sporazum bivših predsjednika Hrvatske i Bosne i Hercegovine Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine vrlo vjerojatno biti predložen za ratifikaciju u Hrvatskom saboru, izazvala je negativne reakcije hrvatske opozicije.

Naime, prema Sporazumu, Hrvatska bi Bosni i Hercegovini prepustila vrh poluotoka Kleka i otočiće Veliki i Mali Školj u malostonskome zaljevu.

Negativna reakcija Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i stav Vladimira Šeska, HDZ-ovog zastupnika, kako će se za ratifikaciju Sporazuma Tuđman-Izetbegović morati osigurati potpora dvije trećine saborskih zastupnika, budući da se, ocijenio je, radi o odricanju od suvereniteta, iznova je nametnula pitanje da li će u skorije vrijeme zaista biti riješeno pitanje granice dvije susjedne zemlje.

Ozbiljnost i zrelost

Ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić kazao je za agenciju Anadolija da ja najava ratifikacije Sporazuma Tuđman-Izetbegović sigurno način da sa Hrvatskom rješavamo sva otvorena pitanja.

"Meni je zadovoljstvo što mogu reći da je Vlada Hrvatske pokazala ozbiljnost i zrelost. Ukoliko se obistine navodi ministrice Pusić, onda sasvim sigurno možemo reći da smo apsolvirali jedan od najvećih problema u odnosima dvije zemlje. Stav HDZ-a je samo nastavak njihove retrogradne politike. HDZ Hrvatske ne može negirati volju svoga prvog predsjednika Franje Tuđmana, ali pokušava dobiti jeftine političke poene i usporiti evropski put nove vlade u Hrvatskoj. Takve izjave samo idu u prilog kompliciranju odnosa dvije zemlje. HDZ, računajući na emocije, nastoji ostaviti utisak da Vlada Hrvatske čini ustupak BiH. Nije to nikakav ustupak, ali ovo jeste uspjeh bosanskohercegovačke diplomatije i naših komunikacija sa Hrvatskom u protekla četiri mjeseca", smatra Hadžić.

Ističe da smo u fazi da završimo jedan ozbiljan posao, jer je rješavanje pitanja granica uvijek težak posao. Naglasio je da vjeruje Vladi Hrvatske Zorana Milanovića i da će pitanje granice biti sigurno riješeno u najskorije vrijeme.

Nadalje, Hadžić je potvrdio da bi nakon rješenja pitanja granica mogla neometano započeti izgradnja mosta Pelješac-kopno. BiH, kako ističe Hadžić, ne može dovoditi u pitanje izgradnju mosta ako je to interes Hrvatske. A Hrvatska će odlučiti hoće li ulaziti u investiciju tešku čak 350 miliona eura.

"Rješenje po Sporazumu Tuđman-Izetbegović za nas je prihvatljivo. Svaki rad na zaustavljanju ovih procesa bit će osuđeno na potpuni neuspjeh. Ili onda nema puta Hrvatske ka Evropsku uniju", tvrdi Hadžić.

Predsjedavajući državne Komisijeza granice BiH Željko Obradović smatra da je ratifikacija Sporazuma Tuđman-Izetbegović jedno od rješenja.

"Druga varijanta je ratifikacija nespornog dijela granice s Hrvatskom, odnosno 95, 5 posto granice, što nije nepoznato u praksi. Naime, sporno je tek 5,7 kilometara granice. Dakle, postoje dvije varijante. Očito je vlada Hrvatske ima namjeru uputiti Sporazum Tuđman-Izetbegović na ratifikaciju u Sabor Hrvatske. Pitanje je što će se dešavati u BiH, jer znamo da su predstavnici Republike Srpske postavili pitanje granice kod rijeke Une, odnosno Kostajnice. Mislim da se to može smatrati i kao naše unutarnje pitanje, jer Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH nikada nisu uputili službenu notu Hrvatskoj da je to sporni dio granice. Ali, sigurno će i to biti jedna od točaka razgovora", izjavio je za AA Obradović.

Regulirati život oko granice

On očekuje oštre reakcije Republike Srpske, ali ne zna kakve posljedice ta reakcija može imati.

"Vlada Hrvatske je, očito, odlučna da ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović. To je onda otvaranje vrata rješavanju drugih spornih pitanja. Jer, mora se regulirati i ukupan život oko granice", tvrdi Obradović.

Ministar Hadžić tvrdi da Republika Srpska i Federacija BiH nisu faktori u donošenju međudržavnih sporazuma

"Parlament BiH je taj koji donosi odluke, a tamo su i predstavnici RS. Oni nisu delegirani da brane interese RS, već, prije svega, interese države BiH", odlučan je Hadžić.

Prof. dr. Ivo Banac, ugledni profesor historije na Univerzitetu Yale, objašnjava da problem neće postojati ako Sabor Hrvatske uspije da ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović

"Ali, očito da postoji priličan broj saborskih zastupnika koji nisu zadovoljni tim Sporazumom. S druge strane, to ne ma veze s planovima Hrvatske za Pelješki most, jer, koliko mi je poznato, u pripremnim razgovorima postignut je dogovor s Bosnom. Zna se kakve moraju biti dimenzije mosta da bi se zadovoljile sve potrebe BiH", naglasio Banac.

Zastupnik HDZ-a Hrvatske u Saboru Hrvatske Vladimir Šeks izjavio je da je on i 1999. bio protiv ratifikacije te da je tadašnji, već teško bolestan, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio doveden u zabludu. Po njegovim riječima, Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek, povijesno su uvijek pripadali Hrvatskoj i nikada, osim za vrijeme otomanskog imperija, nisu bili pod pravosudnom jurisdikcijom druge države.

Ministrica Pusić je rekla da se o ovom problemu u Hrvatskoj razgovara već nekoliko mjeseci, te da je vrlo je vjerojatno da će sporazum biti predložen za ratifikaciju, a ističe i da se Hrvatska ničega ne odriče. Pametno je, podvukla je, postići racionalne dogovore koji su u interesu obiju zemalja.

izvor: oslobodjenje.ba
NeK pUkNu DuSmAnI...

:srce S a n i c a - G r m e č :srce

User avatar
Mister No
The Good, the Bad and the Ugly
The Good, the Bad and the Ugly
Posts: 31593
Joined: 28 Sep 2010, 18:17
Has thanked: 7129 times
Been thanked: 3865 times
Status: Offline

Re: Kako smo ostali bez 7 kilometara morske obale

Post by Mister No » 02 Aug 2012, 11:37

Ban Kulin wrote:bolje da nije u BH, jer bi Republika cenzura praktički imala izlaz na more, a time srbi, time bi s ekurčili
dakle, nikakve vajde od toga nemaju ni Bošnjaic ni Bosanci, samo bi imali cenzura
:ok

Vrlo mudro razmisljanje ;)
High Hopes...

User avatar
mrki62
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7492
Joined: 26 Mar 2010, 07:23
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by mrki62 » 02 Aug 2012, 18:52

paparaci wrote:znaci, do sad je samo ostalo na prici. postupak bi se svakako trebao pokrenuti i vratiti ono sto nama pripada. a koji je ono glupson poklonio 300km morske obale?
Tako je, treba vratiti ono što se ama baš nikako ne može vratiti - jer je čak i BiH dobila pravo na osamostaljenje kao i druge republike na osnovu ustava SFRJ iz 1974 godine.
E sad, ako skontaš kakva je RBiH bila 1974 , skontat ćeš i da nema niti teoretske šanse o povratku tih famoznih 300 km - koje pominješ.
Da si pomenuo RS, da se vrati Republika BiH e to bih još i mogao razumjeti al ne može se protiv lika i DJELA izdajnika :pusi
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM :pusi

User avatar
paparaci
Hadžija
Hadžija
Posts: 6706
Joined: 26 Mar 2010, 22:08
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by paparaci » 04 Aug 2012, 05:52

dobro slovenac. opet ti vodu na svoj mlin. ovdje se uopste ne radi o povratku tih tristo km-ova. kako ti se da vise, kruha ti? :D.

danas procitah kako je ta ratifikacija tog sporazuma u biti stetna za BiH. njaki profesor je to pojasnio, pa ti sad hajd budni pametan.
NeK pUkNu DuSmAnI...

:srce S a n i c a - G r m e č :srce

User avatar
mrki62
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7492
Joined: 26 Mar 2010, 07:23
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by mrki62 » 04 Aug 2012, 08:44

Paparaci
Nije kako se meni da , već kako se vama da biti toliko vremena zavedeni.
Ne vodim ja svoj mlin na svoju vodu , ja samo konstatujem da je BiH dobila pravo na osamostaljenje iz ustava iz 1974 godine a da je ta ista RBiH 1992 godine išla u osamostaljenje i međunarodno priznata al izdajnik ( onaj što su mu minirali mezar ) je 1995 izdao i podijelio Republiku BiH, na način da je BiH izgubila pridjev republiku, jer je izdajnik taj pridjev dao Srbima i danas Srbi imaju svoju Republiku u BiH, koja se zove Republika Srpska.
Koliko je ko upućen , to je već druga stvar, al ja dajem samo primjer ; ako praviš kuću u Federaciji a neko pravi kuću u RS ( npr. Behko , jer je on u RS ) ,...... e sad, dajte mi podatke koliko novaca treba onaj što je u Federaciji a koliko onaj u RS,........... svakako, pitanje je za plan kuće i odobrenje za pravljenje - dakle svi papiri, ... komunalni , elektro , vodovod,.........

Skontajte kolika je razlika u RS od onih u Federaciji, pa ćete skontat i da su različiti zakoni po tom pitanju a onda se u stvari konstatuje da je RS država u državi al to vi nikako ne možete skontati.
Lakše je skontati da ja vodim vodu na svoj mlin :pusi
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM :pusi

User avatar
STrendzer
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 8758
Joined: 26 Jan 2012, 20:39
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by STrendzer » 04 Aug 2012, 10:27

Mrki,sto se tice onog izdajnika A.I slazem se s tobom...nije nas mogao losiji "strefit" da nas kao vodi,sve je shebo,prodao,izdao samo da bi "njegovima(ovim i onim) bilo dobro...bolio njega qrac za Bosnu... :puca

zbog njega i imamo ovo sto imamo,nakaradu do neba..fuuuj

User avatar
Ban Kulin
Sitna buranija
Sitna buranija
Posts: 415
Joined: 05 Jun 2012, 16:01
Location: Tuzla
Contact:
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by Ban Kulin » 04 Sep 2012, 17:46

paparaci wrote:znaci, do sad je samo ostalo na prici. postupak bi se svakako trebao pokrenuti i vratiti ono sto nama pripada. a koji je ono glupson poklonio 300km morske obale?
kakvih bolan 300 km, d ase nešto nisi zajebo

znaš li uopšte kako je Bosna došla do Neuma i Sutorine
Historija Bosne : forum, facebook


Image

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by Krokodil Behko » 04 Sep 2012, 18:53

Ban Kulin wrote:
paparaci wrote:znaci, do sad je samo ostalo na prici. postupak bi se svakako trebao pokrenuti i vratiti ono sto nama pripada. a koji je ono glupson poklonio 300km morske obale?
kakvih bolan 300 km, d ase nešto nisi zajebo

znaš li uopšte kako je Bosna došla do Neuma i Sutorine
Ama omaklo se čovjeku, nula više. Lapsus. Htio je reći 30 km.

Kad smo već kod mora i obale, možeš li nam reći, kako to, da je Matej Ninoslav,
bio tako jak, pa ga Splićani uzeše za svog gazdu? Mensečini da je on bio
glavna faca u tom momentu od Vardara pa do Triglava a u šta su se uvjerili
i omraženi Madjari.
online

User avatar
paparaci
Hadžija
Hadžija
Posts: 6706
Joined: 26 Mar 2010, 22:08
Been thanked: 1 time
Status: Offline

Re: Bosansko primorje - historijat

Post by paparaci » 05 Sep 2012, 00:27

Ban Kulin wrote:
paparaci wrote:znaci, do sad je samo ostalo na prici. postupak bi se svakako trebao pokrenuti i vratiti ono sto nama pripada. a koji je ono glupson poklonio 300km morske obale?
kakvih bolan 300 km, d ase nešto nisi zajebo

znaš li uopšte kako je Bosna došla do Neuma i Sutorine

sve je moguce :oo

ma davno je to bilo kad sam o tome citao. sto Behko kaze - jedna nula, gor' dol' :oo
NeK pUkNu DuSmAnI...

:srce S a n i c a - G r m e č :srce

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by Krokodil Behko » 01 Nov 2014, 08:58

Image

Ukoliko naredni saziv Predsjedništva BiH i najviši državni predstavnici Crne Gore ne nađu zadovoljavajuće rješenje u pogledu konačnog razgraničenja u regiji Hercegnovskog zaljeva, dvije države mogle bi se naći pred velikim sporom koji bi zbog strateškog značaja morala rješavati međunarodna arbitraža.

Image

Image

Mjesto Sutorina, na izlazu na otvoreno more u Crnoj Gori, prema tvrdnjama istoričara, sve do 1948. godine bilo je suvereni dio BiH. Tadašnjim neformalnim dogovorom partijskih drugova Đure Pucara Starog i Blaže Jovanovića Sutorina je zamijenjena regijom Lovišta na Sutjesci. U međuvremenu je zbog nezainteresovanosti predstavnika bh. vlasti problem Sutorine pominjan s vremena na vrijeme pa je sve izvjesnije da će ovaj krajolik, kada BiH i Crna Gora dogovore konačno razgraničenje, i definitivno otići u nepovrat našim južnim komšijama. Posljednjih sedmica na ovakav mogući scenarij upozorava i Suad Kurćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, inače doktor pravnih nauka, za koga bi predaja Sutorine Crnoj Gori bila veleizdaja.

Image

Image

- To je prostor od nekih 75 kvadratnih kilometara i obale tu imamo koja se kreće po raznim procjenama od 5,3 do 7 kilomatara, ali što je najvažnije to je definitivno izlaz na otovreno more za BiH, jer BiH je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca sa dva izlaza na more, i ta dva izlaza na more, Neum i Sutorina bili su utvrđeni na Berlinskom kongresu, kada je BiH ulazila u sastav Austrougarske, odnosno kada je data na upravljanje Austrougarskoj, ističe Kurćehajić.

Image

Na posljednjoj sjednici Predsjedništvo BiH je pokrenulo postupak za pregovore radi zaključivanja ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore. Procedura je pokrenuta, a konačnu riječ o ratifikaciji sporazuma imaće parlament BiH, i to novi saziv. Sutorina je bila u sastavu BiH, tj trebinjskog sreza i Zetske banovine. Granice su u okviru Kraljevine Jugoslavije bile zagarantovane Vidovdanskim ustavom, da bi se 1936, donijela odluka, da se granice srezova mogu mjenjati, ali ne i granice banovina. Tada su opštine Kruševica i Sutorina, izuzete iz trebinjskog i pripojene Bokokotorskom srezu.

Image

- Taj Zakon je donijet 1. aprila 1936. godine, da bi šest mejseci kasnije 25. septembra tadašnji ministar donio Uredbu sa zakonskom snagom i opštinu primorsku prenio iz trebinjskog sreza u bokokotorski srez, tvrdi Slobodan Šaraba, bivši poslanik u Parlamentu BiH.

Nakon Drugog svjetskog rata na sjednici Vlade FNR BiH, postavljeno je pitanje prenosa katastarskih knjiga iz Trebinja u Herceg Novi.

- Ministar Handija Ćemerdžić je postavio pitanje da li da se daju knjige Kruševljanske opštine Vladi Crne Gore, koja je izdvojena 1936. iz sreza trebinjskog i pripojena srezu Herceg Novi, poslije diskusije u kojoj su učestvovali drugovi Hamdija Ćemerlidž, Vlado Šegrt, Novak Mastilović, Avdo Humo i Uglješa Danilović, zaključeno je da drug Vlado Šegrt vidi raspoloženje naroda i referiše na sjednici, dodaje Šaraba.

Povratna informacija nikad nije stigla na odgovarajuću adresu. U Zakonu o teritorijalnoj podjeli Federalne BiH, gdje se govori o srezovima, opštinama, više nigdje se ne spominje Sutorina. Sutorina je brisana iz trebinjskog sreza, ali u Zakonu o teritorijalnoj podjeli Crne Gore ona se pojavljuje.

- Dakle iz ovoga jasno proizilazi da je BiH, predala Sutorinu Crnoj Gori, u Zakonu o teritorijalnoj podjeli BiH nema Sutorine u Zakonu o sdministrativnoj podjeli Crne Gore pojavljuje se Sutorina, kaže Slobodan Šaraba.

Tragovi dokle je dosezala Hercegovina, na području Herceg Novog još uvijek postoje. Kameni graničnik stoji na istom mjestu, na kome je stajao i kad je Sutorina bila sastavni dio trebinjskog sreza.

Mnogi na području Sutorina za sada ne žele da govore na ovu temu. vd gradonačelnik Herceg Novog Milan Vajgić kaže da za to nije vrijeme, pošto su uskoro u ovom gradu lokalni izbori. Još uvijek postoje ljudi koji znaju, i koji se sjećaju da su njihovi roditelji na području Sutorine imali dokumente u kojima je pisalo "trebinjski srez". Porodica Špirto nekada je živjela u jednom srezu, trebinjskom, sada su u dvije države.

- Jeste mi smo bili jedinstveni, sad Špirti što su u Trebinju, oni su ovdje od nas i gore je otišao jedan potomak, kako su pričali stari ljudi. Pa ja mislim to političari odlučuju, ali ja mislim da bi to sve trebalo vratiti kako je i prije bilo, kaže Zdravko Špirto iz Sutorine

I Andrija Špirto iz trebinjskog naselja Police sjeća se da je Sutorina pripadala Trebinju.

- Jeste bilo trebinjski srez i to se znalo da je nekada bilo hercegovačko, Herceg Novi, tačno bi i ja to volio da bude to malo izlazak na more i to bude baš naše, ako što su to naši doživljavali i govorili vazda da je to Hercegovina, kaže Špirto.

Istoričari tvrde da je ipak sve u rukama naših političara. Mišljenja su da niko nema pravo da preda to mjesto, jer je Sutorina oduvijek pripadala BiH.
online

User avatar
Julia-Klara
Forum [Bot]
Forum [Bot]
Posts: 80782
Joined: 02 Dec 2011, 23:48
Location: u gajevima
Has thanked: 9955 times
Been thanked: 6804 times
Status: Offline

Re: BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by Julia-Klara » 01 Nov 2014, 10:16

Mjesto Sutorina, na izlazu na otvoreno more u Crnoj Gori, prema tvrdnjama istoričara, sve do 1948. godine bilo je suvereni dio BiH. Tadašnjim neformalnim dogovorom partijskih drugova Đure Pucara Starog i Blaže Jovanovića Sutorina je zamijenjena regijom Lovišta na Sutjesci

Traze Sutorinu,a hoce li vratiti Sutjesku?
Novo prekrajanje na osnovu starih mapa mi je beveze, i opet se vade starije i starije, i opet se moze poceti zveckati nozevima zarad komada zemlje.
Nista Balkanac ne zna drugo osim mlatiti mapama i busati se u prsa vicuci "ovo je nekad bilo moje".
BILO
Proslost je prosla
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija :djed

User avatar
mrki62
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 7492
Joined: 26 Mar 2010, 07:23
Status: Offline

Re: BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by mrki62 » 01 Nov 2014, 10:48

Po mom je to mlaćenje prazne slame.
Pa to predsjedništov nije sposobno urediti unutarnje granice a kamo li vanjske sa CG
Najzaslužniji za slobodu naše zemlje su danas bez posla, gladni i žedni!
https://www.youtube.com/watch?v=vG8cSBpqHSM :pusi

User avatar
Krokodil Behko
Globalni moderator
Globalni moderator
Posts: 120160
Joined: 21 Apr 2010, 22:40
Location: nesto u čevljanovićima
Has thanked: 6890 times
Been thanked: 7768 times
Status: Online

Re: BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by Krokodil Behko » 01 Nov 2014, 12:56

Traze Sutorinu,a hoce li vratiti Sutjesku?


Naravno da hoćemo. Koga je briga za Sutjesku?
Novo prekrajanje na osnovu starih mapa mi je beveze
1948. godina nije tako daleko, a nema potrebe da se vade starije karte. Oduvijek u Bosni.
Moš mislit erupcije oduševljenja nad pojmom "srpsko more" :888
online

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by drugrankovic » 01 Nov 2014, 14:48

reče izetbegović da bošnjak shvati da neće ukidati rs a ovi bosnu...


pa je prešao na kompiluk da zatražuje... vraćajući se na 1948 a da se vrnemo na 1914, đe je tad bosna? da nije cg nešto dužna i austrougarskoj i ko je sad zastupnik te bivše carevine pa da se dotičnima lično vrne ako se šta duguje? ahahahahahahaha
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

User avatar
drugrankovic
Inventar foruma
Inventar foruma
Posts: 6282
Joined: 14 May 2014, 10:18
Status: Offline

Re: BiH traži Sutorinu - Crnogorci je ne daju

Post by drugrankovic » 01 Nov 2014, 16:14

i neće da se vrće prije 48 me ... jbg kad nije ništa ni imao... :D
"Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema.”

Post Reply

Return to “Historija”

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 15 guests