Šta muzika koju slušate govori o vama?
Moderator: Krokodil Behko
- Rockefeller
- Aktivni forumaš
- Posts: 3670
- Joined: 21 Apr 2013, 01:46
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Hoću i ja
Like Frankie said I did it my way!
__________________________________________________
Buddy, you're a young man, hard man
Shouting in the street, gonna take on the world someday
You got blood on your face, you big disgrace
Waving your banner all over the place
___________________________________________________
Think different
__________________________________________________
Buddy, you're a young man, hard man
Shouting in the street, gonna take on the world someday
You got blood on your face, you big disgrace
Waving your banner all over the place
___________________________________________________
Think different
- Mutevelija
- Selonačelnik
- Posts: 86359
- Joined: 28 Nov 2015, 20:04
- Has thanked: 853 times
- Been thanked: 1647 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Hej ZORO NE SVANI NE SVANI BAGREM DOĐE ČOVJEK STADE
Pero la suerte se ensañó contigo
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
Y te dejó con el alma
Hecha pedazos
Tú corazón
Quedó herido y sin perdón
Ya no sabe como amar
Como piedra endureció
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Zašto neki ljudi ne vole da slušaju muziku?
Posmatrajući mozgove ovih ljudi magnetnom rezonancom, otkrilo se da takvi ljudi nemaju dobar protok krvi u delu mozga koji je zaslužen za zadovoljstva, odnosno nagrađivanje.
Muzika kod mnogih izaziva osećaj prijatnosti, ali kod muzikomrzaca jednostavno nema tog ugođaja, jer im to ne dozvoljava njihov um.
Zato, ako znate neku osobu koja nimalo ne uživa u muzici, pa čak i da joj otvoreno smeta vaša potreba da stalno nešto slušate, ne zamerite joj. Jednostavno, ona nije sposobna da deli vaše uživanje u melodijama, jer joj zapravo fali čitav jedan centar za zadovoljstvo.
Ne radi se o tome da im se ne sviđa neki muzički žanr, već muzika uopšte. Nije baš da im ona smeta, ali im je dosadna i kod njih ne pobuđuje nikakve emocije. To stanje se naziva „muzička anhedonija”. Generalno, termin anhedonija se koristi da ukaže na nesposobnost doživljavanja pozitivnih emocija i povezana je sa depresijom, ali muzička anhedonija nema nikakve veze sa raspoloženjem. Osobe koje pate od nje uživaju u svim ostalim prijatnim stvarima i nemaju problema da slušaju muziku, njihov jedini problem jesu, u stvari, komentari onih koji smatraju da je nemoguće da neko ne voli muziku.
Istraživanja koja se sprovode nad ljudima koji imaju muzičku anhedoniju značajna su zato što imaju za cilj da otkriju zašto je muzika za većinu ljudi tako bitna i toliko im prija. Naučnici iz Barselone koji rade na tome, nadaju se da će, pomoću snimaka magnetnom rezonancom mozga onih koji ne vole muziku, uspeti da otkriju koji su to delovi mozga povezani sa uživanjem u istoj.
U najnovijem istraživanju učestvovalo je četrdeset i pet dobrovoljaca, koji su bili podeljeni u tri grupe: oni kojima je muzika sve, oni koji je jednostavno vole i oni koje muzika uopšte ne zanima. Pomoću magnetne rezonance, kod prve dve grupe ljudi primećeno je da su se, dok su slušali muziku, u isto vreme aktivirali delovi mozga povezani sa sluhom i oni povezani sa osećajem zadovoljstva. To se nije dogodilo kod osoba sa muzičkom anhedonijom.
Pored toga, kao što postoje osobe za koje muzika ne predstavlja nikakvo zadovoljstvo, postoje i oni koji osećaju zadovoljstvo samo dok slušaju muziku, ali ne i dok rade ostale aktivnosti.
(redinfoportal)
Posmatrajući mozgove ovih ljudi magnetnom rezonancom, otkrilo se da takvi ljudi nemaju dobar protok krvi u delu mozga koji je zaslužen za zadovoljstva, odnosno nagrađivanje.
Muzika kod mnogih izaziva osećaj prijatnosti, ali kod muzikomrzaca jednostavno nema tog ugođaja, jer im to ne dozvoljava njihov um.
Zato, ako znate neku osobu koja nimalo ne uživa u muzici, pa čak i da joj otvoreno smeta vaša potreba da stalno nešto slušate, ne zamerite joj. Jednostavno, ona nije sposobna da deli vaše uživanje u melodijama, jer joj zapravo fali čitav jedan centar za zadovoljstvo.
Ne radi se o tome da im se ne sviđa neki muzički žanr, već muzika uopšte. Nije baš da im ona smeta, ali im je dosadna i kod njih ne pobuđuje nikakve emocije. To stanje se naziva „muzička anhedonija”. Generalno, termin anhedonija se koristi da ukaže na nesposobnost doživljavanja pozitivnih emocija i povezana je sa depresijom, ali muzička anhedonija nema nikakve veze sa raspoloženjem. Osobe koje pate od nje uživaju u svim ostalim prijatnim stvarima i nemaju problema da slušaju muziku, njihov jedini problem jesu, u stvari, komentari onih koji smatraju da je nemoguće da neko ne voli muziku.
Istraživanja koja se sprovode nad ljudima koji imaju muzičku anhedoniju značajna su zato što imaju za cilj da otkriju zašto je muzika za većinu ljudi tako bitna i toliko im prija. Naučnici iz Barselone koji rade na tome, nadaju se da će, pomoću snimaka magnetnom rezonancom mozga onih koji ne vole muziku, uspeti da otkriju koji su to delovi mozga povezani sa uživanjem u istoj.
U najnovijem istraživanju učestvovalo je četrdeset i pet dobrovoljaca, koji su bili podeljeni u tri grupe: oni kojima je muzika sve, oni koji je jednostavno vole i oni koje muzika uopšte ne zanima. Pomoću magnetne rezonance, kod prve dve grupe ljudi primećeno je da su se, dok su slušali muziku, u isto vreme aktivirali delovi mozga povezani sa sluhom i oni povezani sa osećajem zadovoljstva. To se nije dogodilo kod osoba sa muzičkom anhedonijom.
Pored toga, kao što postoje osobe za koje muzika ne predstavlja nikakvo zadovoljstvo, postoje i oni koji osećaju zadovoljstvo samo dok slušaju muziku, ali ne i dok rade ostale aktivnosti.
(redinfoportal)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81304
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10234 times
- Been thanked: 7107 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
moj tata ne voli muziku
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Uprkos tome što se u filmovima nastoji prikazati kako psihopate po nekom pravilu slušaju klasičnu muziku, naučnici iz New Yorka otkrili su da ljudi s psihopatskim osobinama najčešće slušaju rap muziku. Otišli su i korak dalje i ustanovili da rap muzika može da predvidi takve poremećaje u budućnosti.
Pesme koje su se pokazale kao „najkritičnije“ bile su No Diggity grupe Blackstreet i Eminemova pesma Lose Yourself.
Sa druge strane, ispitanici sa najmanjim procentom psihopatije slušali su pop muziku, uključujući My Sharona grupe The Knack i Titanium, koju izvodi pevačica Sia.
Pesme koje su se pokazale kao „najkritičnije“ bile su No Diggity grupe Blackstreet i Eminemova pesma Lose Yourself.
Sa druge strane, ispitanici sa najmanjim procentom psihopatije slušali su pop muziku, uključujući My Sharona grupe The Knack i Titanium, koju izvodi pevačica Sia.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
To nesto space i tigris porucujes
Habibti, ya nour el - ain...
- spacebound
- Urednik foruma
- Posts: 80530
- Joined: 13 Nov 2015, 08:33
- Location: u obecanoj zemlji
- Has thanked: 7184 times
- Been thanked: 11632 times
- Status: Online
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Lose yourself
Ti koji si persona non grata u šalter salama komercijalnih banaka - Ramo
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Apsolutno ne, čak mislim da se ti rezultati uopšte ne mogu uopštiti kada je Evropa u pitanju a naročito ovi naši prostori.
Mislim da prednjači Wagner, a šta znaš, kod nas možda preferiraju i turbo-folk
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Maja
- Administrator
- Posts: 119693
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 5656 times
- Been thanked: 12186 times
- Contact:
- Status: Online
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Kako se utvrđuje taj procenat psihopatijesrculence7 wrote: ↑03 Oct 2017, 00:46
Sa druge strane, ispitanici sa najmanjim procentom psihopatije slušali su pop muziku, uključujući My Sharona grupe The Knack i Titanium, koju izvodi pevačica Sia.
Samo se nadam da nije nešto slično onom da je neka ženska ubila sestru da bi došao neki lik na dženazu.
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Ma da...ne znaju oni za ovdasnji turbo...srculence7 wrote: ↑03 Oct 2017, 10:59Apsolutno ne, čak mislim da se ti rezultati uopšte ne mogu uopštiti kada je Evropa u pitanju a naročito ovi naši prostori.
Mislim da prednjači Wagner, a šta znaš, kod nas možda preferiraju i turbo-folk
Pale bi im sve teorije u vodu
Habibti, ya nour el - ain...
- Hannibal
- Forum [Bot]
- Posts: 64067
- Joined: 03 Sep 2015, 23:23
- Mood:
- Has thanked: 6850 times
- Been thanked: 2189 times
- Status: Offline
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81304
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10234 times
- Been thanked: 7107 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
i meni prvo Tigris i space padose na pamet
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Nisam upućena u metodologiju ovog istraživanja, samo sam rezultate pregledala.Maja wrote: ↑04 Oct 2017, 00:52Kako se utvrđuje taj procenat psihopatijesrculence7 wrote: ↑03 Oct 2017, 00:46
Sa druge strane, ispitanici sa najmanjim procentom psihopatije slušali su pop muziku, uključujući My Sharona grupe The Knack i Titanium, koju izvodi pevačica Sia.
Samo se nadam da nije nešto slično onom da je neka ženska ubila sestru da bi došao neki lik na dženazu.
Što se identifikovanja tiče, ne postoji specifičan i neki određeni test, već terapeuti/klinički psiholozi sprovode intervjue, razgovore, testove ličnosti, kojima se procenjuju životni događaji, tj. načini na koje osoba reaguje i kako prihvata određene situacije, snaga i slabosti ličnosti, kako izlazi na kraj sa stresom, ljutnjom, agresivnošću, interakcija sa drugima i sl.
Naravno da je za to potrebno iskustvo ali se greške ipak dešavaju.
I uglavnom i nema potrebe za tim jer psihopate su često ljudi koji uopšte nemaju problema sa zakonom, uprkos onom što mnogi za ovaj pojam imaju asocijaciju vezanu za nekog serijskog ubicu.
To su uglavnom inteligentni, ugledni ljudi, neretko pisci, generali, doktori, predsednici država, sportisti, glumci itd. Mnogi koji pate od ovog poremećaja su obični ljudi, članovi naše familije, kolege s posla, poznanici koje smatramo ekscentricima...Oni mogu biti izvanredni, da pišu naučne radove, veoma uspešno da glume osećanja, međutim, vremenom postaje sve jasnije i jasnije da te njihove reči nisu u skladu s njihovim ponašanjem. Egocentrični su i narcisoidni, dobri stratezi, na prvi pogled izgledaju normalno ali su savest i empatija kod njih zakazale.
Ona osobina koja ih „krasi“ je jedna opsesivna potreba za nametanjem svoje volje, stavova, ideja, s ciljem da bi se drugi kontrolisali. Oni su opsednuti sticanjem vlastite moći, kontrolom drugih i zato nije ni čudo što biraju takva zanimanja gde se može taj uticaj i pritisak izvršiti. To su ljudi koji teže da ostvare svoj cilj po svaku cenu.
Svakodnevno smo izloženi manipulaciji od strane onih koji pate od ovog poremećaja i zapravo on igra veliku ulogu u ljudskom društvu a da mnogi nisu ni svesni toga.
Dr Robert Hare, jedan od svetskih eksperata za psihopatiju je sastavio i ček listu od 20 stavki pomoću koje se može vršiti provera ličnosti (slatkorečivost i površinski šarm, grandiozna samouverenost,patološko laganje,varanje i manipulacija, parazitski životni stil, nedostatak kajanja, osećaja krivice, neosetljivost i nedostatak empatije,promiskuitetno seksualno ponašanje, kriminalna višestranost, neodgovornost itd.) Naravno da neke od ovih osobina poseduju i normalni ljudi pa nema razloga panici ako se negde i pronađemo.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Hahik
- Osvježenje foruma
- Posts: 1394
- Joined: 29 Aug 2017, 10:04
- Location: Uvijek ispred tebe
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Livada, livada
sanjiva se budi
sanjiva se budi
sanjiva se budi
sanjiva se budi
Ako ti ljudi kažu da se promijeniš, promijeni njih.
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Rockefeller-profil
Sanjar koji beži od prosečnosti, galantan, hedonista, često na klackalici, izložen kontradiktornostima. Sklon detaljnoj analizi događaja. Shodno širokom spektru muzike koju slušaš, spreman si za velike poduhvate, planove i izrade raznih projekata, ali istovremeno i da se opustiš na uvrnutim žurkama.
Zabavlja te razmišljanje o ljudskom ponašanju.Jedna od bitnijih odlika je istrajnost na putu ka samoaktualizaciji, ali i bežanje od pritiska od strane drugih. Svestranost te čini vrlo zanimljivim sagovornikom. Traganje za stalnim uzbuđenjima je tvoj najveći kamen spoticanja koji ti remeti koncetraciju i čini pomalo anksioznim.
Kod tebe važi ono "sve ili ništa". Ne zadovoljavaš se malim stvarima, težiš da dosegneš visine ili se i ne upuštaš u sumnjive poduhvate za koje postoji šansa da budu osuđeni na propast. To nekada i nije prava mera, jer se desi da pogrešiš u računici.
Za tebe ne postoje standardna ograničenja koja važe za druge ljude, imaš svoje kriterijume i argumente kojih se čvrsto držiš da opravdaš ta uverenja.
Sanjar koji beži od prosečnosti, galantan, hedonista, često na klackalici, izložen kontradiktornostima. Sklon detaljnoj analizi događaja. Shodno širokom spektru muzike koju slušaš, spreman si za velike poduhvate, planove i izrade raznih projekata, ali istovremeno i da se opustiš na uvrnutim žurkama.
Zabavlja te razmišljanje o ljudskom ponašanju.Jedna od bitnijih odlika je istrajnost na putu ka samoaktualizaciji, ali i bežanje od pritiska od strane drugih. Svestranost te čini vrlo zanimljivim sagovornikom. Traganje za stalnim uzbuđenjima je tvoj najveći kamen spoticanja koji ti remeti koncetraciju i čini pomalo anksioznim.
Kod tebe važi ono "sve ili ništa". Ne zadovoljavaš se malim stvarima, težiš da dosegneš visine ili se i ne upuštaš u sumnjive poduhvate za koje postoji šansa da budu osuđeni na propast. To nekada i nije prava mera, jer se desi da pogrešiš u računici.
Za tebe ne postoje standardna ograničenja koja važe za druge ljude, imaš svoje kriterijume i argumente kojih se čvrsto držiš da opravdaš ta uverenja.
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- srculence7
- Forum [Bot]
- Posts: 18138
- Joined: 31 Mar 2016, 03:35
- Location: iza zatvorenih vrata
- Has thanked: 3742 times
- Been thanked: 3693 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Kako muzika utiče na naš mozak?
Muzika kao jedan od najstarijih oblika izražavanja potreba, emocija i stanja, utiče na različite delove mozga.
Srećna/tužna muzika utiče na to kako vidimo "neutralna" lica.
Obično smo u stanju da kažemo koja melodija ukazuje na sreću, a koja na tugu. Ovo nije samo subjektivna ideja koja proizilazi iz toga kako se mi osećamo. Naš mozak različito reaguje na srećnu i tužnu muziku. Jedna studija je dokazala ovu tvrdnju. Naime, kada je ispitanicima puštana srećna muzika, oni su "neutralna lica" videli kao srećna.
Ono što je interesantno je to kakve emocije muzika u nama izaziva, kako reagujemo na nju?
Postoje dva osećaja koja u nama izaziva muzika: doživljavanje emocije i razumevanje emocije. To bi značilo da iako možemo da prepoznamo neku muziku kao srećnu ili kao tužnu, mi ne moramo i da doživimo tu emociju.
Zvukovi okoline povećavaju kreativnost
Kada je u pitanju kreativnost, glasna muzika je glavni neprijatelj. Ispostavilo se da je umerena jačina zvukova u okruženju idealno okruženje za kreativno stvaralaštvo. Način na koji ovo radi jeste aktivacija centra koji promoviše apstraktnu obradu podataka. Aktiviranjem ovog centra se povećava kreativno razmišljanje, odnosno pribegavanje kreativnijim rešenjima. Kada je buka prevelika, naš mozak se bori da efikasno procesuira informacije.
Izbor muzike govori o našoj ličnosti
Ova stavka treba da se uzme sa rezervom, jer još uvek nije izvršeno dovoljno ispitivanja na ovu temu. Ipak, postojeći rezultati deluju veoma zanimljivo.
1. Blues – visok nivo samopoštovanja, kreativnost, nežnost i opuštenost;
2. Jazz – kreativnost, samopoštovanje, opuštenost;
3. Classical – introverzija, visok nivo emocionalne inteligencije;
4. Rap – ekstraverzija, samopoštovanje;
5. Opera – visoko samopoštovanje, kreativnost i nežnost;
6. Country – vredni, skloni napornom radu;
7. Reggae – samopoštovanje, kreativnost i ekstraverzija;
8. Muzika za ples – kreativni i otvoreni, ali ne i nežni;
9. Indijska – nisko samopoštovanje, kreativnost, lenjost;
10. Rock and heavy metal – nizak nivo samopoštovanja, kreativnost, uzdržanost;
11. Pop – ekstraverzija, nežnost, lenjost i nekreativnost;
12. Soul – visoko samopouzdanje, kreativnost, opuštenost, nežnost.
Muzika može da nas ometa u toku vožnje
Ova tvrdnja je u suprotnosti sa ustaljenim mišljenjem. Naime, grupa ljudi je testirana u vožnji u tri varijacije. Vožnja bez muzike, muzika po njihovom izboru i po izboru istraživača. Najviše grešaka su napravili kada su slušali svoj muzički izbor. Najmanje ih je bilo dok je u kolima bila tišina. Iznenađeni?
Sviranje instrumenta značajno povećava motoričke i saznajne veštine
Učenje sviranja na nekom instrumentu je veoma korisna vežba za mozak. Naime, osobe koje su savladale ovu veštinu pokazuju bolju motoričku sposobnost i kognitivne veštine. Takođe, osobe koje umeju da sviraju jedan ili više instrumenata imaju veću moć neverbalnog rasuđivanja. Razlog tome je što bolje uviđaju i prepoznaju veze, sličnosti i razlike među predmetima.
Klasična muzika poboljšava vizuelnu pažnju
Pacijenti koji su imali moždani udar su pokazali poboljšanje vizuelne pažnje, slušajući klasičnu muziku. Studija je takođe dokazala da tišina ima lošiji rezultat od buke.
Telefonski razgovori smanjuju pažnju
U ovoj studiji su se naučnici bavili uticajem buke na naš mozak. I shvatili su, da je razgovor telefonom na ulici, gde samo slušamo, jedan od najgorih ataka na mozak. Naime, pored toga što se borimo da čujemo sagovornika, takođe slušamo i buku saobraćaja. Pažnja nam je odvučena, jer ne učestvujemo aktivno u razgovoru. Kada su ispitanici zamoljeni da ponove o čemu su slušali, više od 80 % nije znalo da kaže. Sa druge strane, pažnja koju bi trebalo usmjeriti na kretanje i bezbednost u saobraćaju je ometena glasom sa druge strane žice.
Muzika nam pomaže kada vežbamo
Ovo nije nikakva novina. Još 1911. godine Leonard Ayres je dokazao da biciklisti voze brže kada slušaju muziku. Razlog leži u prevari koju serviramo našem mozgu. Naime, kada se umorite od vežbanja vi jednostavno želite da stanete. Slušanjem muzike signali o početnom umoru se zanemaruju, jer nam muzika zaokuplja pažnju. Ovo se odnosi isključivo na treninge niskog i umerenog intenziteta. Studija objavljena 2002. godine je dokazala da biciklisti koji slušaju muziku troše do 7 % manje kiseonika od onih koji istu vežbu rade u tišini. Tempo muzičke numere je takođe važan, jer kod sporijih ritmova nije dokazan ovaj rezultat.
(cdm.me)
Muzika kao jedan od najstarijih oblika izražavanja potreba, emocija i stanja, utiče na različite delove mozga.
Srećna/tužna muzika utiče na to kako vidimo "neutralna" lica.
Obično smo u stanju da kažemo koja melodija ukazuje na sreću, a koja na tugu. Ovo nije samo subjektivna ideja koja proizilazi iz toga kako se mi osećamo. Naš mozak različito reaguje na srećnu i tužnu muziku. Jedna studija je dokazala ovu tvrdnju. Naime, kada je ispitanicima puštana srećna muzika, oni su "neutralna lica" videli kao srećna.
Ono što je interesantno je to kakve emocije muzika u nama izaziva, kako reagujemo na nju?
Postoje dva osećaja koja u nama izaziva muzika: doživljavanje emocije i razumevanje emocije. To bi značilo da iako možemo da prepoznamo neku muziku kao srećnu ili kao tužnu, mi ne moramo i da doživimo tu emociju.
Zvukovi okoline povećavaju kreativnost
Kada je u pitanju kreativnost, glasna muzika je glavni neprijatelj. Ispostavilo se da je umerena jačina zvukova u okruženju idealno okruženje za kreativno stvaralaštvo. Način na koji ovo radi jeste aktivacija centra koji promoviše apstraktnu obradu podataka. Aktiviranjem ovog centra se povećava kreativno razmišljanje, odnosno pribegavanje kreativnijim rešenjima. Kada je buka prevelika, naš mozak se bori da efikasno procesuira informacije.
Izbor muzike govori o našoj ličnosti
Ova stavka treba da se uzme sa rezervom, jer još uvek nije izvršeno dovoljno ispitivanja na ovu temu. Ipak, postojeći rezultati deluju veoma zanimljivo.
1. Blues – visok nivo samopoštovanja, kreativnost, nežnost i opuštenost;
2. Jazz – kreativnost, samopoštovanje, opuštenost;
3. Classical – introverzija, visok nivo emocionalne inteligencije;
4. Rap – ekstraverzija, samopoštovanje;
5. Opera – visoko samopoštovanje, kreativnost i nežnost;
6. Country – vredni, skloni napornom radu;
7. Reggae – samopoštovanje, kreativnost i ekstraverzija;
8. Muzika za ples – kreativni i otvoreni, ali ne i nežni;
9. Indijska – nisko samopoštovanje, kreativnost, lenjost;
10. Rock and heavy metal – nizak nivo samopoštovanja, kreativnost, uzdržanost;
11. Pop – ekstraverzija, nežnost, lenjost i nekreativnost;
12. Soul – visoko samopouzdanje, kreativnost, opuštenost, nežnost.
Muzika može da nas ometa u toku vožnje
Ova tvrdnja je u suprotnosti sa ustaljenim mišljenjem. Naime, grupa ljudi je testirana u vožnji u tri varijacije. Vožnja bez muzike, muzika po njihovom izboru i po izboru istraživača. Najviše grešaka su napravili kada su slušali svoj muzički izbor. Najmanje ih je bilo dok je u kolima bila tišina. Iznenađeni?
Sviranje instrumenta značajno povećava motoričke i saznajne veštine
Učenje sviranja na nekom instrumentu je veoma korisna vežba za mozak. Naime, osobe koje su savladale ovu veštinu pokazuju bolju motoričku sposobnost i kognitivne veštine. Takođe, osobe koje umeju da sviraju jedan ili više instrumenata imaju veću moć neverbalnog rasuđivanja. Razlog tome je što bolje uviđaju i prepoznaju veze, sličnosti i razlike među predmetima.
Klasična muzika poboljšava vizuelnu pažnju
Pacijenti koji su imali moždani udar su pokazali poboljšanje vizuelne pažnje, slušajući klasičnu muziku. Studija je takođe dokazala da tišina ima lošiji rezultat od buke.
Telefonski razgovori smanjuju pažnju
U ovoj studiji su se naučnici bavili uticajem buke na naš mozak. I shvatili su, da je razgovor telefonom na ulici, gde samo slušamo, jedan od najgorih ataka na mozak. Naime, pored toga što se borimo da čujemo sagovornika, takođe slušamo i buku saobraćaja. Pažnja nam je odvučena, jer ne učestvujemo aktivno u razgovoru. Kada su ispitanici zamoljeni da ponove o čemu su slušali, više od 80 % nije znalo da kaže. Sa druge strane, pažnja koju bi trebalo usmjeriti na kretanje i bezbednost u saobraćaju je ometena glasom sa druge strane žice.
Muzika nam pomaže kada vežbamo
Ovo nije nikakva novina. Još 1911. godine Leonard Ayres je dokazao da biciklisti voze brže kada slušaju muziku. Razlog leži u prevari koju serviramo našem mozgu. Naime, kada se umorite od vežbanja vi jednostavno želite da stanete. Slušanjem muzike signali o početnom umoru se zanemaruju, jer nam muzika zaokuplja pažnju. Ovo se odnosi isključivo na treninge niskog i umerenog intenziteta. Studija objavljena 2002. godine je dokazala da biciklisti koji slušaju muziku troše do 7 % manje kiseonika od onih koji istu vežbu rade u tišini. Tempo muzičke numere je takođe važan, jer kod sporijih ritmova nije dokazan ovaj rezultat.
(cdm.me)
Ne diraj me ako se ne razumeš u mene, pokvarićeš nešto.
- Bla
- i dva polipa
- Posts: 75774
- Joined: 30 Aug 2013, 14:21
- Location: Rodna grudva
- Mood:
- Has thanked: 1 time
- Been thanked: 34 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
6. upakovano seljaci
mislim američki
mislim američki
ćućešćećemoćeteće samsijesmostesu
:
:
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Dosta je vala diskriminacijesrculence7 wrote: ↑03 Oct 2017, 00:46 Uprkos tome što se u filmovima nastoji prikazati kako psihopate po nekom pravilu slušaju klasičnu muziku,
naučnici iz New Yorka otkrili su da ljudi s psihopatskim osobinama najčešće slušaju rap muziku. Otišli su i korak dalje i ustanovili da rap muzika može da predvidi takve poremećaje u budućnosti.
Pesme koje su se pokazale kao „najkritičnije“ bile su No Diggity grupe Blackstreet i Eminemova pesma Lose Yourself.
Sa druge strane, ispitanici sa najmanjim procentom psihopatije slušali su pop muziku, uključujući My Sharona grupe The Knack i Titanium, koju izvodi pevačica Sia.
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Citava drzava lijena i sada je to naucno potvrdjeno.Indijska – nisko samopoštovanje, kreativnost, lenjost
. . . . . . . . .
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Šta muzika koju slušate govori o vama?
Ponekad volim i Bollywood muziku
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 38 guests