Zenski kriminalitet i mal. delinkvencija

[Mutevelija]

[Mutevelija]

Nemoj im se zamjerat i nece te dirat.Polako.

Ne radi se o meni, vec o državi, koja ode u qrac.

[Mutevelija]

31.05.2021.
Facebook
Messenger
Twitter
Email
Email
Dvadesetdvogodišnja Sunita Hindić osuđena je danas u ponovljenom postupku na Kantonalnom sudu u Mostaru na tri i po godine zatvora za ubistvo poduzetnika Nine Ivankovića.

Ovo je za portal Klix.ba potvrdila braniteljica osuđene mostarska odvjetnica Nada Dalipagić.

"Važno je istaći da je presuda izrečna za ubistvo iz nehata, što mi tvrdimo od početka", kazala je Dalipagić.

Riječ je o ponovljenom postupku nakon što je Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo prvostepenu presudu kojom je Hindić bila osuđena na tri i po godine zatvora, jer je Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona uložilo žalbu zbog, kako su naveli u žalbi, bitne povrede odredbi krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja".

Iz Tužilaštva HNK su smatrali da se radilo o ubistvu s umišljajem, dok je Nada Dalipagić tvrdila da je riječ o ubistvu iz nehata.

Podsjećamo, Sunita Hindić ubila je Ninu Ivankovića (55), vlasnika motela "Villa Ivanković" na Buni pored Mostara, 4. oktobra 2019. godine


Prvo bilo 3 pa sad ,6 godina

[HAVANA]

Ova ima 22 godine?

[Mutevelija]

Komšije u nevjerici pričaju za "Avaz": Nana je odgojila, ona je ubila
Djevojčica je prerano odrasla, mi smo se bojali da ne pokvari našu djecu, kazao jedan od komšija


Ekipa “Avaza“ bila je jučer u ulici Paje sokak, općina Stari Grad Sarajevo, gdje su u subotu dvije maloljetnice, od kojih je jedna njena unuka, udavile 74-godišnju S. S.

Ovaj događaj potresao je građane Sarajeva, ali i cijelu državu jer je utvrđeno da je jedna od njih staricu držala za noge dok ju je druga davila.

Divna žena
U ulici je jučer vladala potpuna tišina, svi stanari su i šoku i ne mogu da vjeruju šta se desilo. Neki od njih nisu smogli snage ni da govore o ovom mučnom činu.

Komšija kojeg smo zatekli istakao je da se osjeća loše i da još ne zna šta se tačno desilo.

- Poznavao sam je, muž joj je bio limar. Bili smo zajedno na straži u ratu. Gospođa je bila vrlo fina. Žalosno je ovo što se desilo - rekao nam je

[Mutevelija]

Ova ima 22 godine?

Imala jee

[insomnia]

Nemoj im se zamjerat i nece te dirat.Polako.

Jes. I ne gledaj ih drito u oci

[HAVANA]

Nemoj im se zamjerat i nece te dirat.Polako.

Jes. I ne gledaj ih drito u oci

Da, spusti pogled. Gledaj dojke.

[insomnia]

Jes. I ne gledaj ih drito u oci

Da, spusti pogled. Gledaj dojke.

[Mutevelija]

ŽENA (30) KOJA JE UBILA MUŽA SMIJEŠEĆI SE STIGLA NA SUD: / 'Njih dvoje kao da su bili vezani pupčanom vrpcom. On joj je sve tolerirao'


Danas je svjedočenjem Ivana Topolovčana, svekra okrivljene Ksenije Topolovčan (30) koja je prošle godine u travnju nožem ubila supruga Mirka (39) u spavaćoj sobi obiteljske kuće u Budančevici, nastavljeno suđenje za ubojstvo na Županijskom sudu u Varaždinu.

Topolovčan je ispričao kako je izgledao odnos dvoje partnera koji su oboje bili alkoholičari i čiji je odnos uvijek bio turbulentan. Svekar okrivljene kazao je kako je čuo počinjenje zločina.

Istukao je nakon ubojstva
"Sjedio sam u dnevnoj sobi i gledao televiziju. Čuo sam da su lupila vrata na spavaćoj sobi te naglo otvaranje ladice u kuhinji. Nisam čuo da bi se nešto drugo događalo. Kad sam došao u sobu, Mirko je ležao na leđima na krevetu i grgljao, a Ksenija je klečala pokraj njega i držala ruku na rani, te ponavljala 'Joj, Mirko što sam to napravila? Nisam to htjela napraviti'. Iz rane je izlazilo jako malo krvi. Nisam siguran jesam li prvo zvao 112 ili sam iza regala uzeo plastičnu cijev i njome udarao Kseniju", ispričao je
Stalno su pili i svađali se
"Nisam se ranije miješao u njihove svađe jer mi je tako savjetovala policija, nakon nekih incidenata. Ksenija je bila vrlo agresivna kada je pijana, a pijana je bila gotovo stalno. Jednom je dohvatila valjak za tijesto i krenula na mene, a potom i dva noža pa sam ih sklonio iza regala kao i još nekoliko noževa. Do svega toga ne bi došlo da oboje nisu pili i zbog toga su im oduzeli i djecu. Konstantno sam govorio sinu da mora prestati piti, ali me nije slušao. Bio je vrlo tvrdoglav", dodao je.

[Zana]

[Mutevelija]

4 . 3 .1. Istraživanje kriminalne karijere žena tila žena Kako mnogi istraživači navode, ovo je jedno od najslabije razvijenih područja (Belknap, 2007, Hipwell i Loeber, 2006; prema Block i sur., 2010; prema Doležal, MikšajTodorović i Butorac, 2015) jer se malo zna o mogućnosti primjene razvojnih teorija na činjenje kaznenih djela djevojčica ili žena. Kako su istraživanja koja uspoređuju muške i ženske karijerne kriminalce preslikana na nasilna kaznena djela, Steffensmeier i Allan (1 996) navode razlike prema spolu, a to su da nasilna kaznena djela imaju mali udio od ukupnog kriminaliteta te žene sudjeluju u značajno manjem broju njih od muškaraca, karijere žena koj e počinju nešto ranije i doživljavaju svoj v čine nasilna kaznena djela rhunac nešto ranije nego kod muškaraca, također kod žena je znatno manja mogućnost ponavljanja nasilnog kaznenog djela te kod njih postoji znatno veća vjerojatnost da će prestati činiti nasilna kaznena djela (Doležal, MikšajTodorović i Butorac, 2015)


. Ka d se govori o četiri dimenzije koncepta kriminalne karijere podaci pokazuju da je kod kriminalne participacije ona niža kod žena nego kod muškaraca te se kod žena opadanje učestalosti činjenja kaznenih djela više ističe kod žena (Block i sur., 2010; prema MikšajDoležal, Todorović i Butorac, 2015). Druga dimenzija se odnosi na učestalost u počinjenju kaznenih djela, Kyvsgaard (2003) donosi zaključak da muškarci svoj vrhunac u učestalosti činjenja kaznenih djela dostižu sa 17 godina, dok kod žena on varira u dobi od 18 do 40 godina (Doležal, MikšajTodorović i Butorac, 2015). Vrsta, odnosno težina kriminalnog djela kao treća dimenzija ženski kriminalitet bitno razlikuje od muškog, tu su na prvom mjestu kaznena djela protiv imovine dok su nasilnička ponašanja slabo zastupljena (Doležal, MikšajTodorović, Butorac, 2015). Četvrta, ujedno i zadnja dimenzija odnosi se na trajanje kriminalne karijere u kojoj Cauffman (2008) zaključuje da je ženska kriminalna karijera kraća od muške (Doležal, MikšajTodorović i Butor ac, 2015) . 6

(2004; prema Jadrešin i Must apić, 2014) govore kako je stopa ženskog kriminaliteta u većini razvijenih zemalja između 11% i 20%. To objašnjavaju biološkim razlikama te razlikama u socijalizaciji između dječaka i djevojčica. Muškarci su više povezani s kriminalitetom zbog njihove veće sklonosti riziku, agresivnosti, natjecanju i promiskuitetu, žene su pak po stopi bliže muškarcima u verbalnoj agresivnosti nego fizičkoj , stoga su žene u kaznenim djelima koja podrazumijevaju verbalnu agresivnost proporcionalno puno zastupljenije nego u k aznenim djelima koja podrazumijevaju fizičku agresivnost (Martinović, 2011; prema Jadrešin i Mustapić, 2014). Jadrešin i Mustapić (2014) navode kako različiti autori ističu različita očekivanja u socijalnom i kulturnom pogledu kod dječaka i djevojaka, kod djevojaka su agresivnost i asertivnost neprihvatljivi dok se submisivnost potiče (Lotar i sur., 2010). Jadrešin i Mustapić (2014) govore kako neki autori analizom povijesnih izvora zaključuju kako je postojala određena funkcija nejednakosti u kažnjavanju s obzirom na spol osobe, ta funkcija se odnosila na postizanje određenih ciljeva u zajednici a povezana je s kaznenim djelom preljuba. Kriminolozi izostanak žena s javne scene objašnjavaju manjim brojem počinjenih kaznenih djela u odnosu na muškarc njihovim e te pretpostavljaju da je taj manji broj počinjenih kaznenih djela povezan s društvenim položajem žena Mustapić, 2014). ( Jadrešin i Brojni istraživači ispitivali su razlike u stavovima i stigmatizaciji počinitelja kaznenih djela s obzirom na spol, prema nekima od njih rezultati govore kako su žene koje su počinile kazneno djelo percipirane kao dvostruko devijantne jer ne samo da su prekoračile zakon nego i svoju rodnu ulogu, osim toga stigmatizacija žena koje su počinile kazneno djelo snažnija je jer takv o ponašanje nije u skladu s društveno očekivanim ponašanjem (Smart, 1976; prema Lotar i sur., 2010; prema Jadrešin i Mustapić, 2014). Kod drugih istraživača rezultati su nešto drugačiji te govore kako je stigmatizacije ipak izraženija kod muškaraca, takođe r zbog rodne uloge jer se njima pripisuje agresivnost, autonomija i fizička snaga te ih se zbog toga smatra opasnijima, u isto vrijeme žene se smatra manje sposobnima za činjenje kaznenog djela "

chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://zir.nsk.hr/islandora/object/ffo ... m/PDF/view

Pavić Tina

[Mutevelija]

6.3. Kazneno djelo ubojstva Kovčo (1997; prema Belušić, 2003) navodi kako muškarci imaju znatno veći udio u izvršenju ubojstva od žena te se njih prije povezuje s takvim zločinima. Prema Konstantinović-Vilić (1986; prema Belušić, 2003) uzroke zbog kojih žene ubijaju potrebno je tražiti u njihovom položaju u obitelji i društvu te uvjetima življenja u njima. Ono što njih razlikuje od žena koje čine druga kaznena djela su strukture njihovih ličnosti te su žrtve najčešće iz obitelji, muževi koji su ih fizički, emocionalno ili seksualno zlostavljali, djeca, svekar, svekrva, roditelji i drugi ( Belušić, 2003 ). Rizik od počinjenja ubojstva kod žena veći je ukoliko muška žrtva prijeti djeci ili drugim članovima obitelji ili ih čak i zlostavlja (Ca mpbell 2003; prema Vesely, 2019)




. Žene su u najvećoj mjeri odgovorne za ubojstva koj a karakterizira psihički poremećen počinitelj, odnosno abnormalna ubojstva (Gibson, 1975; prema Mužinić Belušić, 2003). Načini i sredstva izvršenja kaznMasle, 1998; prema enog djela ubojstva kod žena uzrokovani su situacijom u kojoj se one nalaze prilikom njegova izvršavanja što se razlikuje od načina i sredstava kod muškaraca koji izvršavaju kaznena djela ubojstva (Belušić, 2003). KonstantinovićVilić (1986; prema Belušić, 2003) također navodi da žene najčešće ubijaju kuhinjskim nožem, motikom, lopatom, sjekirom ili nekim drugim predmetom koji im dođe pod ruku kada izvršenju kaznenog djela ubojstva prethodi svađa ili napad. Ubojstva trovanjem kriminolozi objašnjavaju žensko m fizičkom inferiornošću, odnosno nedovoljna fizička snaga koja je potrebna za izvršenje tog kaznenog djela ( Kad se govori Belušić, 2003 ) . o motivima koji potiču žene na izvršavanje kaznenog djela ubojstva, najčešće se navode koristoljublje, ljubomore i o tklanjanje fizičkog, emocionalnog ili seksualnog zlostavljanja ( Belušić, 2003 ) . Navode se i motivi mržnje i netrpeljivosti, osvete, nesloge u braku ili vezi, zaštita povrijeđene časti, samopotvrđivanje i drugo (Belušić, 2003). Osim toga, žene počiniteljice ubojstva najčešće dolaze iz obitelji koje imaju nizak ekonomski status i koje su nerijetko opterećene sociopatološkim pojavama (Kovčo, 1997; prema Belušić, 2003). Neke od karakteristika žena koje izvršavaju ubojstva su nizak stupanj obrazovanja, ispodpros ječan kvocijent inteligencije.


Također kod većeg broja počiniteljica zapaženo je postojanje određenih psihičkih smetnji, kao što su neuroza, psihoneuroza ili psihopatske strukture ličnosti (KonstantinovićVilić, 1986; prema Belušić, 2003). Još neke karakte ristike koje ih obilježavaju su i manjak suosjećanja i krivnje, agresivnost, netolerancija na frustracije, povećana anksioznost, depresija i suicidalno ponašanje, emocionalna nezrelost, egocentričnost (Belušić, 2003). 6 .4. Čedomorstvo Singer, MikšajTodor ović i Poldrugač (1985; prema Belušić, 2003) govore kako je porod prirodan i normalan događaj u životu žene, no on može uzrokovati očaj, paniku."

[Mutevelija]

Ubojstva roditelja koja su počinile žene Heide (1992; prema Shon, Roy i Targonski 2007) navodi kako se izrazi koriste za opis ubojstva oc p atricid i matricid a i majke, a za opis ubojstva bliskih rođaka koristi se izraz paricid. Malo je pozornosti posvećeno ubojstvima roditelja koje su počinile žene, istraživanja su uglavnom bila usredotočena na ubojstva intimnih partnera i dojenčadi ( Shon, Roy i Targonski, 200 7 ) . Teorije o ubojstvima roditelja koje su počinile žene vrlo su rijetke (Heide, 1999; prema Shon, Roy i Targonski, 2007). Shon, Roy i Targonski (2007) navode kako je objašnjenje 12činjenice da se rijetko piše o ženama i ubojstvima roditelja to što su uglav nom muškarci žrtve i počinitelji ubojstava. Oni također govore kako kanonička kriminološka teorija iznosi da je teorija zločina općenita, odnosno da se odnosi na oba spola, neovisno o njihovim strukturalnim, povijesnim, kulturalnim i situacijskim silama ko je mogu utjecati pozitivno ili negativno na ponašanje koje krši pravila. Nastavak nasilnog ponašanja i pokušaja uspostave seksualne kontrole predstavljeni su kao logični kod ubojstava žena i djevojaka od strane njihovih muških partnera (Buss, 2005; Daly i Wilson; 1988; prema Shon, Roy i Targonski, 2007), a tome je prethodilo dugo razdoblje verbalnog, psihološkog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja (Browne i Williams, 1999; Walker, 2000; prema Shon, Roy i Targonski, 2007). U odnosu na njih, žene češće ubija ju iz samoobrane, odnosno ubijaju svoje muške partnere kako bi obranile sebe, djecu ili druge članove obitelji (Browne, 1987; prema Shon, Roy i Targonski, 2007). S druge strane, taj njihov čin može biti i čin očaja usmjeren na najprikladnije osobe koje se i nisu u stanju obraniti, a to su njihova djeca (Ewing, 1990; Hanawalt, 1986; prema Shon, Roy Targonski, 2007). Žene kada su ubijale, češće su ubijale svoje očeve, iako su muškarci općenito češće ubijali, kako tvrde Shon i Targonski (2003; prema Shon, Roy i Targonski, 2007). Kriminolozi su obitelj smatrali jednom od najnasilnijih društvenih skupina jer će osobu prije udariti ili ubiti član obitelji nego bilo tko drugi (Gelles i Strauss, 1988; prema Shon, Roy i Targonski, 2007). Dva ključna načina povezana djelo ubojstva roditelja presijecaju s logikom roditeljskog sukoba kod žena koje čine kazneno se s pravilom nepotizma i raspodjelom rizika roditelja, kako navode Shon, Roy i Targonski (2007). Prvi način odnosi se na to da je dvostruko vjerojatnije da će d jevojke postati žrtve seksualnih zločina (Dube i Herbert, 1988; prema Shon, Roy i Targonski, 2007), a kada to postanu postoji velika vjerojatnost da je počinitelj upravo član obitelji koji živi u istoj kući (Murray, 2000; prema Shon, Roy i Targonski, 2007 ). Drugi način govori kako bi majke najrjeđe trebale biti žrtve ubojstva svojih kćeri jer one ne predstavljaju izravnu prijetnju svojim kćerima kao što to čine očevi kod seksualnog zlostavljanja što govori evolucijska teorija nasilja ( Shon, Roy i Targonski , 2007 ) . Ta teorija također predviđa i to da će roditelji biti u najvećem riziku od ubojstva kćeri u svojoj starosti kad im postanu teret (Shon, Roy i Targonski, 2007). S obzirom na to da su biološke majke kulturalni prenositelji tradicionalne ženske uloge skrbnica i njegovateljica, one ne bi trebale biti žrtve žena koje čine kaznena djela ubojstva svojih majki (Shon, Roy i Targonski, 2007). Jensen (2011; prema Shon, Roy i Targonski, 2007) navodi kako majke kćerima ublažuju stresne životne okolnosti jer one djeluju kao integralne osobne mreže potpore i mehanizmi pomoći. 13"

[Duh]

Mi smo zabrinuti za tebe

Zasto, ovako samo gurate problem pod tepih.

Iz istog razloga, zbog kojeg se sminkaju.
Da budu ljepse.
Zlo se uvijek lako proda.

[Mutevelija]

Zasto, ovako samo gurate problem pod tepih.

Iz istog razloga, zbog kojeg se sminkaju.
Da budu ljepse.
Zlo se uvijek lako proda.

Međutim ovo je zanimljivo
Muškarci su više povezani s kriminalitetom zbog njihove veće sklonosti riziku, agresivnosti, natjecanju i promiskuitetu, žene su pak po stopi bliže muškarcima u verbalnoj agresivnosti nego fizičkoj , stoga su žene u kaznenim djelima koja podrazumijevaju verbalnu agresivnost proporcionalno puno zastupljenije nego u k aznenim djelima koja podrazumijevaju fizičku agresivnost (Martinović, 2011; prema Jadrešin i Mustapić, 2014). Jadrešin i Mustapić (2014) navode kako različiti autori ističu različita očekivanja u socijalnom i kulturnom pogledu kod dječaka i djevojaka, kod djevojaka su agresivnost i asertivnost neprihvatljivi dok se submisivnost potiče (Lotar i sur., 2010).

[Mutevelija]

Haj nek bude tema i za maloljetničku delikvenciju oba spola. Ali primat mora ostati na zenskom odraslom kriminalitetu.

[Zana]

Haj nek bude tema i za maloljetničku delikvenciju oba spola. Ali primat mora ostati na zenskom odraslom kriminalitetu.

Ma ne, hajmo o svim oblicima nasilja, o žrtvama

ANKARA (AA) - ZEHRA ULUCAK - Kada je riječ o ubistvima žena u svijetu, u 38 posto slučajeva žene bivaju žrtve muškaraca sa kojima žive, a najmanje 35 posto žena u jednom periodu života biva izloženo seksualnom ili fizičkom nasilju, javlja Anadolu Agency (AA).

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, kao tijelo odgovorno za međunarodni mir i sigurnost, usvojilo je 2000. godine Rezoluciju 1325 "Žene, mir i sigurnost“, a to je bila prva koja se konkretno bavi uticajem rata na žene i djevojčice i ženskim doprinosom rješavanju konflikta i održivom miru.

Naročit značaj ove rezolucije je u tome što poziva na povećanje učešća žena u procesima donošenja odluka, sprečavanju konflikata, postkonfliktnim procesima, mirovnim pregovorima i mirovnim operacijama.

Iako je od donošenja ove rezolucije prošlo punih 17 godina, statistike pokazuju da problema nasilja nad ženama i dalje ostao globalni problem.

Prema podacima Svjetske zdravstvene orgaizacije (WHO), najmanje 35 posto žena u svijetu je jednom periodu života biva izloženo seksualnom ili fizičkom nasilju.

Organizacija za sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama (VAWG) ukazuje na to da broj žena žrtava nasilja u svijetu iznosi 818 miliona, a podaci drugih istrazivanja govore da svaki 70 do 100 žena izloženo seksualnom ili fizičkom nasilju.

Ono što je također jedan od bitnih elemenata kada je u pitanju ovaj globalni problem jeste da u 38 posto slučajeva ubistava čije su žrtve žene, oni bivaju žrtve muškaraca sa kojima su zajedno živjele.

Prema istraživanju UN-a, koje je provedeno od 2005. do 2016. godine, te obuhvatilo žene od 15 do 49 godina u 87 zemalja, 19 posto njih je godinu prije učešća u anketi, bilo izložene fizičkom ili seksualnom nasilju.

Također, u izvještaju UN-ovog Odjela za borbu protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja droge (UNODC) za 2016. godinu, navedeno je kako su u 71 posto slučajeva žene i djevojčice žrtve trgovine ljudima, te da među njima tri od četiri bivaju žrtve seksualnog zlostavljanja.

Podaci također, ukazuju da se u svijetu nalazi oko 750 miliona žene koje su ušle u bračnu zajednicu prije napunjenih 18 godina.

Prema izvještajima UNICEF-a iz 2016. godine, navedeno je kako se u ukupno 30 zemalja nalazi 200 milona ženske djece koje su izložene sakaćenju genitalija, a kd većine je to učinjeno prije nego su napunile petu godinu.

Oko 33 milona žena u svijetu ima status izbjeglice.

[Zana]

U mnogim zemljama sveta ubistvo i danas predstavlja jedan od vodećih uzroka prevremene smrti žena,2 dok generalno važi
da se viktimizacija žene ubistvom najčešće događa u okviru porodice i intimnog partnerskog odnosa, odnosno da homicidno
nasilje nad ženom najčešće vrši njen aktuelni ili bivši bračni ili ljubavni partner. Intimni partnerski odnos daleko je rizičniji za žene nego za muškarce. U svetskim razmerama, 35% ubistava žena jesu ona učinjena od strane partnera, sadašnjeg ili bivšeg, dok je u ukupnom broju ubistava muškaraca svega 5% partnerskih (World Health Organization, 2012: 1-2).

[Duh]

I one zene kriminalaca, pojmanemaju...samo pite razvijaju.
Imas nakaradnih mudrosti, kao npr: iza svakog uspjesnog muskarca stoji zena.
Manje je nakaradno uz dopunu, da stoji i iza neuspjesnog ili kriminalca.
O visokim prohtjevoma, koje muskarca opterete i odvedu na drugu stranu i ne treba previse pricati.