Diskriminacija

[komsija]

Ovu temu otvaram ovako na brzinu i necu puno sada napisati jer nemam vremena , ali inspirisan sam pricom koju mi je maloprije jedan Vijetnamac ispricao
Naime on mi rece da je u restoranima u USA ciji si vlasnici kinezi, koreanci cista diskriminizacija
Govorio je i o prodavnicama u kojima zaposljavaju samo ljude koji pripadaju tim nacijama
U svakom slucaju nisu oni tema, oni su samo primjer za ovu temu
Dakle tema je diskriminiacija svuda, a ne samo na pomenutim lokacijama
Sta mislite o tome?
Zasto ima diskriminacija
Koliko je ima kod nas
Kako se boriti protiv toga

[Krokodil Behko]

Ako je tema o rasnoj diskriminaciji,kod nas je to prema Romima..
I to je diskriminacija koja je sveprisutna.. Razocaravaju me
sunarodnjaci jer vrlo dobro znaju,da Islam,ne dozvoljava i to
bas ne dozvoljava rasnu diskriminaciju.. Valjda je to i razlog,
zbog kojeg su mnogi americki crnci,presli u Islam..

[komsija]

Nazalost diskriminizacije ima u svakoj zemlji i to se nikada nece iskorijeniti
Naprotiv, bice sve gore i gore
Zamislite samo koliko ima diskriminizacije oko zaposljavanja
Zena-muskarac/ Ko ce prije dobiti posao?
Trudna zena? Nema sanse da dobije posao i tako dalje ....

[Krokodil Behko]

Razlog za crveni karton: Fabregas Kanoutea nazvao muslimanskim teroristom!?


Cesc Fabregas bar prema navodima pojedinih španskih novinara isprovocirao je Federica Kanoutea tako što mu je rekao da je muslimanski terorista tokom sinoćnje prvenstvene utakmice Barcelone i Seville.

Federic Kanoute poznat kao miran igrač kako na terenu tako i van njega sinoć je zbog nesportskog ponašanja (udarao Fabregasa, op.a) zaradio crveni karton, piše "Sportin". Danas su se španski mediji "bacili" u istragu, a enigma je zašto je Kanoute udarao Fabregasa?

O tome postoje dvije teorije a jedna od njih je da je ga španski reprezentativac u dresu Barcelone nazvao muslimanskim teroristom, dok drugi tvrde da ga je oslovio kao gomila crnih g*****.

Šta je od toga istina, ne znamo, a treba reći kako niko iz Barcelone do sada nije pobio te tvrdnje.

Izvor vijesti: http://www.24sata.info/sport/fudbal/760 ... z1bdK4OUL3

[myka]

meni je diskriminacija kada su neki ozbiljni i ne kontaju neciji smisao za humor(dobro hajde podjebanciju) i onda kao sad prica on/a kako je to njoj neshvatljivo(bome i detaljno isprica na pvt) i kao sada on/a ima sliku o toj osobi......
Ma sta bi drugo i imao/la....po citav dan plaza gujicu da ima nesto drugo ne bi bla,bla samo...pazi mora to biti akademski

Nije ovo diskriminacija i ovo je ''profesionalna deformacija'' (sto kaze amadeus sprdacina.ba

[alma75]

Nije mogla platiti bolničke troškove - deset dana nosila mrtvu bebu u stomaku

"Doktorica je nazvala telefonom direktora, rekla mu je kakav je slučaj u pitanju, na što je on odgovorio: Ako nema knjižicu ona je za nas stranac i mora da plati. Ako ima te pare možete je završiti, ako ne – neka ide kući. I otišla sam kući. Jednostavno – samo umrijeti

Deset dana je Senada Alimanović u stomaku nosila mrtav fetus jer tuzlanski ljekari nisu željeli da joj pomognu dok ne donese uplatnicu na 980 KM. Senada ima 31 godinu i sa suprugom i dvije kćerke živi u naselju Poljice u lukavačkoj opštini. Sa trećim djetetom bila je, prema vlastitoj procjeni, trudna pet mjeseci. Priča koja je ispričala za Žurnal govori o nehumanosti tuzlanskih ljekara i nemoći bračnog para od koje se ledi krv u žilama, a odigrala se u avgustu ove godine. Kako Senada nema zdravstveno osiguranje ljekaru nije ni išla – novca za preglede nije imala.

Na odlazak u lukavački dom zdravlja natjeralo ju je krvarenje. Doktorica u Domu zdravlja nakon ultrazvučnog pregleda konstatovala je kako mora hitno na kliniku u Tuzlu:

- Doktorica Morankić me pregledala iako nisam imala knjižicu, napravila je ultrazvuk. Rekla je kako bebi više nema pomoći i dala mi uputnicu da idem pothitno na Gradinu, u bolnicu u Tuzlu. Došla sam na Gradinu, oni su me prihvatili, stavili na ultrazvuk i vidjeli šta je - ispričala je za Žurnal.

Umjesto pomoći dobila je odbijenicu:

-Doktorica nam je rekla: Evo vam broj žiro-računa, uplatite 980 KM pa dođite s uplatnicom. Rekla sam da tog novca nemam. Ona je kao i bila voljna da mi pomogne, jer ja sam nosila to mrtvo dijete u sebi, pošlo je da istruhne. Nazvala je telefonom direktora, rekla mu je kakav je slučaj u pitanju, na što je on odgovorio: Ako nema knjižicu ona je za nas stranac i mora da plati. Ako ima te pare možete je završiti, ako ne – neka ide kući. I otišla sam kući. Jednostavno – samo umrijeti. Nemaš šta drugo.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla je prof. dr. Elmir Čičkušić, specijalist patološke anatomije, doktor medicinskih nauka, vanredni profesor na predmetu Patologija Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i šef Katedre za medicinsku dijagnostiku i molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta tuzlanskog univerziteta.

Direktor kao Bog

Za razliku od Senade koja slaže samo grubu konstrukciju priče, njen suprug Nazif pamti i detalje. Poražavajuće:

-Kad je izašla sa pregleda počela je plakati i kaže mi: Beba je mrtva. Ukočio sam se, nisam znao kome da se obratim. Kad smo došli u bolnicu pitaju gdje je zdravstvena. Kažem, nemam, nisam na birou, bacili su me s biroa jer sam demobilisani borac. Kaže doktorica: Evo broj žiro-računa, uplatite pa dodjite. Zahvat košta 980 maraka a nakon toga trebalo bi platiti i boravak u bolnici. Koliko će ostati, zavisi. I još su mi rekli: Ako mislite svojoj ženi dobro, donesite novac.

Nisu imali od koga pozajmiti novac ni nešto što bi prodali.

Nazif je u potrazi za novcem otišao u tuzlanski Resursni centar a kasnije i u OSCE, s kojim je sarađivao putem NVO-a u kojem je povremeno radio:

-Rekli su: Skupit ćemo koliko možemo. Dva-tri dana sam čekao i ništa. Kasnije sam od OSCE-a dobio 120 KM. Nisam znao šta da radim, ona je kući plakala, previjala se od bolova, i dalje je krvarila. Opet smo otišli na Gradinu i oni su opet konstatovali isto, kažu – malo smo je očistili – neće toliko krvariti ali će imati bolove.

Drama je trajala desetak dana. Nazif i Senada za Žurnal se prisjećaju da su u KCU Tuzla odlazili su nekoliko puta tražeći način za plaćanje zahvata. Sve to vrijeme Sabina je bila životno ugrožena a iz izjava tuzlanskih ljekara jasno je da su toga i oni bili svjesni. Suosjećanja, ipak, nije bilo, nastavlja Nazif:

-Daj, kažem, spasite ženu, platit ćemo, vratićemo, kako dobijemo neke parice vratićemo, nećemo ostati dužni ni marke. Ne, ne, kaže, kad sve platite onda. To je bila odluka direktora i protiv njegove volje niko nije smio ništa učiniti iako je ova doktorica bila voljna da nam pomogne. Svaki put su samo odmahivali glavama i govorili – prvo platite.

Spas u Doboju

Senada se, kako sama kaže, “vucarala deset dana po kući” u užasnim bolovima. Zbog toga, kad se ukazala prilika za rješenje, moralnih dilema nije bilo:

-Evo, priznajem, prevarila sam državu. Uzela knjižicu od svoje snahe i otišla u Doboj da mi pomognu. Morala sam slagati da se spasim svojoj djeci. Tu su me prihvatili i sredili i ostala sam živa. Rekli su mi: Da nisi došla za dva sata podlegla bi. A kad sam se oporavila bilo mi je ko da sam se tek rodila šta sam sve preživjela.

I Nazif je, dotad nemoćan, znao da drugog rješenja nema:

-Imali smo 150 maraka i spremimo se i odemo u Modriču u dom zdravlja. Veče prije smo nazvali glavnog doktora i rekao nam je da ponesemo knjižicu i da ćemo sve srediti. Ponijeli smo snahinu knjižicu. Pita doktor: Gdje je supruga? Znao je čovjek o čemu se radi, znao je da nije njena knjižica, znao je sve, sigurno, ali je bio čovjek da bi spasio život.

Dobili su uputnicu i otišli u Doboj:

-Na primanju u Doboju traže lične, mi kažemo da smo zaboravili ali smo imali uputnicu i na primanju kad su vidjeli stanje odmah su je odveli na sto. Bila je na operaciji 3 i po sata, a onda je došla glavna doktorica i kaže meni: Dobro će ti biti žena, Nazife, uredu je, sve će biti dobro. Izašao glavni doktor, kaže meni: Da za dva sata niste došli ovdje podlegla bi. Znaš šta su klisure krvi i gnoja, krv bi joj se zatrovala, Nazife. Htio sam da mu se zahvalim, rekao sam mu: Doktore, ne mogu da vam opišem koliko sam vam zahvalan, spasili ste moju suprugu za mene i moje dvoje djece. Kaže on: Ništa se ne brini, sve je uredu, ovo nek bude ovako i ništa mi ne trebaš davati ni plaćati. Samo pozovite suprugu da se ne bi izgubila jer ja ovakav slučaj nisam vidio dosad.

I Nazif i djevojčice čekali su Senadu ispred sobe ali ona satima nije mogla da se probudi. Kad se konačno javila na telefon Nazif joj je rekao:

-Ustani, gledaj svoje curice, plaču ti – rekao sam joj kako bih je trznuo. Ustala je, izašla i otišli smo kući kad je došla do sebe. Sve je bilo uredu, dobili smo recept, 85 km tabletice, kupili smo ih. Kad smo došli kući, počela je plakati. Ali svaki dan, malo pomalo, došla je sebi. Bila je sve bolja. A ja sam joj, pošto sam dobio i tih 120 KM od OSCE-a kupio sok od borovnice, onaj dobri, pošto je puno krvarila, barem da ne bi tu vodu pila.

Na kontrolu Senada nije nikada otišla – tuzlanskim ljekarima, kaže za Žurnal, više nikada neće.

Da je Senada umrla, našao bih direktora...

-Morali smo nešto učiniti, morali smo je spasiti. Ne znam ni danas ko je direktor bolnice u Tuzli, ali ko je da je – sram ga bilo.

Sve se, slažu se, u nesreći dobro i završilo. A Nazif dodaje:

-Da ti samo još nešto kažem jer ja sam sebi to bio očitovao u glavu: da mi je žena podlegla, morao bih otići u Gradinu i prvo direktora naći a zatim sve ono ginekologa što ima tamo. I onda sebi presuditi jer mi života poslije više ne bi bilo. Bez nje a i nakon što bih to uradio.

Sve bi, uvjereni su, ipak bilo drugačije da nisu Romi, siromašni i diskriminisani:

-Četiri godine sam bio na liniji i nikada osim duše i poštenja nisam dijelio ljude. Čak nisam ni ubijati htio. Koliko puta pored mene prođe četnik dok sam u rovu a ja ništa a ni on ništa: ne diram te - ne diraj me. Pa ja. A sad, u miru, smatraju Romi smo... samo gledaju interes stranaka i vjera. Čim dođem sa curicama i suprugom tamo, u bolnicu, odmah: Ajte svi napolje, osim Senade, nema djece ovdje. A hiljadu djece u Gradini, samo naša ne mogu. Bilo bi ovo sve, 100 posto, drugačije da nismo Romi.

I Senada je često svjedočila neugodnim situacijama:

- U Lukavcu su dobri doktori i svaki put kad je djevojčicama nešto trebalo primali su ih. A u Tuzli ko da stoku drže, htjeli su da me puste da umrem. Da su dobri ne bi dozvolili da ja budem u takvoj opasnosti. Znači, ako je para spasiće te, a 'vako, ako nemaš dobar džep, ne možeš ni otići doktoru.

Zato Nazif tvrdi kako je diskriminacija prema Romima mnogo izraženija u Federaciji BiH:

-U Doboju nas niko nije napolje istjerao. Eto, mi nismo iz RS-a, iz Federacije smo, a ja se zahvaljujem u ime svih naroda Republici Srpskoj na iskrenosti i duši koju su nama dali. Zahvaljujem se na životu moje žene koji su nam poklonili. Što su nam je vratili."

gorazdeonline/zurnal.info

[Zagorka]

Mozda ce ruzno zvucati,i da se pogresno ne shvati,ali ako covjek nema ni 120 km u kuci,zasto za ime Boga pravi dijete?
Da bi ga klelo kad shvati da je osudjeno na propast?
Naravno da mislim da su doktori okrutni,ali vremena su okrutna.
Ne trebamo previse polagati na neciju suosjecajnost.
Obicno ljudi koji nemaju marke prave po osmoro djece ali to je za druge teme koju nezz je li neko otvarao vec
(p.s. nezz za taj slucaj ali sam ja gledala svojim ocima kad su romi dosli bez icega doveli dijete palo odnekud,pregledali ga i odradili doktori,bez knjizice,para,icega.Obicno je na svakoj hitnoj tako,nezz za Tuzlu)

[Krokodil Behko]

Mozda ce ruzno zvucati,i da se pogresno ne shvati,ali ako covjek nema ni 120 km u kuci,zasto za ime Boga pravi dijete?

Svako dijete,ima svoju nafaku. Narod kaze tako.
Ako pogledas listu nezaposlenih u BiH,dodjes do zakljucka,da govorimo o stotinama hiljada ljudi. Ne mozemo sad,ljudima zabraniti da imaju djecu,samo zbog toga,sto nam je drzava totales s.ebana po socijalnim pitanjima. Nije do njih nego do drzave. A ta diskriminacija,ipak postoji. Tako mislim. Sto se tice ovog primjera za hitnu,ima negdje i tema "kvalitet zdravstvenih usluga u BiH" pa se moze tamo,diskutovati o tome.

[blento59]

Mozda ce ruzno zvucati,i da se pogresno ne shvati,ali ako covjek nema ni 120 km u kuci,zasto za ime Boga pravi dijete?

Svako dijete,ima svoju nafaku. Narod kaze tako.
Ako pogledas listu nezaposlenih u BiH,dodjes do zakljucka,da govorimo o stotinama hiljada ljudi. Ne mozemo sad,ljudima zabraniti da imaju djecu,samo zbog toga,sto nam je drzava totales s.ebana po socijalnim pitanjima. Nije do njih nego do drzave. A ta diskriminacija,ipak postoji. Tako mislim. Sto se tice ovog primjera za hitnu,ima negdje i tema "kvalitet zdravstvenih usluga u BiH" pa se moze tamo,diskutovati o tome.

potpis
nije im dosta njihovih muka i bijede jos im treba uskratiti najbolji osjecaj koji covjek moze imati
roditeljska ljubav

[Zagorka]

Mozda ce ruzno zvucati,i da se pogresno ne shvati,ali ako covjek nema ni 120 km u kuci,zasto za ime Boga pravi dijete?

Svako dijete,ima svoju nafaku. Narod kaze tako.
Ako pogledas listu nezaposlenih u BiH,dodjes do zakljucka,da govorimo o stotinama hiljada ljudi. Ne mozemo sad,ljudima zabraniti da imaju djecu,samo zbog toga,sto nam je drzava totales s.ebana po socijalnim pitanjima. Nije do njih nego do drzave. A ta diskriminacija,ipak postoji. Tako mislim. Sto se tice ovog primjera za hitnu,ima negdje i tema "kvalitet zdravstvenih usluga u BiH" pa se moze tamo,diskutovati o tome.

Ja samo kazem da u sve i jednoj emisiji ispuni mi zelju isl uglavnom su ljudi koji imaju 6,7,8,9,djece.
Ja imam prijatelja koji je potekao iz takve familije,licno je sto puta pitao oca sto si me napravio ikako?
Mogu i ja imati petero,ako im ne mogu nista dati zlocin je i roditi ih.
To da djeca imaju nafaku objesi o klin,nafaka ne kapa sa nebesa,da kapa nebi zvali emisije u kojima traze pomoc.
Ja sam iskrena,ne glumim laznog andjela,samo sam realna.
Takodje ima onih koji ih radjaju sa jednim jedinim ciljem:da ih sa tri godine vec prisile da prose.
To je tebi humano?To ti je zivot?Bosonogi idu na zimi,a svake godine zenska radja novo.Zasto?
Biznis prave.

[Krokodil Behko]

Mozda ce ruzno zvucati,i da se pogresno ne shvati,ali ako covjek nema ni 120 km u kuci,zasto za ime Boga pravi dijete?

Svako dijete,ima svoju nafaku. Narod kaze tako.
Ako pogledas listu nezaposlenih u BiH,dodjes do zakljucka,da govorimo o stotinama hiljada ljudi. Ne mozemo sad,ljudima zabraniti da imaju djecu,samo zbog toga,sto nam je drzava totales s.ebana po socijalnim pitanjima. Nije do njih nego do drzave. A ta diskriminacija,ipak postoji. Tako mislim. Sto se tice ovog primjera za hitnu,ima negdje i tema "kvalitet zdravstvenih usluga u BiH" pa se moze tamo,diskutovati o tome.

Ja samo kazem da u sve i jednoj emisiji ispuni mi zelju isl uglavnom su ljudi koji imaju 6,7,8,9,djece.
Ja imam prijatelja koji je potekao iz takve familije,licno je sto puta pitao oca sto si me napravio ikako?
Mogu i ja imati petero,ako im ne mogu nista dati zlocin je i roditi ih.
To da djeca imaju nafaku objesi o klin,nafaka ne kapa sa nebesa,da kapa nebi zvali emisije u kojima traze pomoc.
Ja sam iskrena,ne glumim laznog andjela,samo sam realna.
Takodje ima onih koji ih radjaju sa jednim jedinim ciljem:da ih sa tri godine vec prisile da prose.
To je tebi humano?To ti je zivot?Bosonogi idu na zimi,a svake godine zenska radja novo.Zasto?
Biznis prave.

Mislim,da bi mi bilo jednostavno,zauzeti takav stav.
Isto tako,mislim da bi to mogla uraditi,vecina ljudi u BiH.

Medjutim,pitanja bi bila:
- Sta rjesavamo sa takvim pristupom i kakav je njegov cilj?
- Kako on moze pomoci,da suzbijemo rasnu diskriminaciju?

[adacta]

Dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i sigurnost... bez ikakvih razlika". Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca/decembra

Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojem svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđivih prava.

Opća deklaracija o pravima čovjeka je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajednočko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni insturment koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:
»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

[adacta]

Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije (engl. International Day for the Elimination of Racial Discrimination), obilježava se godišnje 21. marta. Toga dana 1960 godine policija je u Sharpevilleu (Južna Afrika) otvorila vatru i ubila 69 ljudi koji su učestvovali u mirnim demonstracijama protiv zakona koji su podržavali apartheid. Ovaj dan je Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila praznikom 1966 godine, čime je uputila poziv zajednicama širom svijeta da udvostruče svoje napore kako bi eliminirali sve oblike rasne diskriminacije

[adacta]

Revolt studenata izazvao je formular Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH

Povodom homofobnog skandala na Filozofskom fakultetu i diskriminatorskog odnosa prema studentici homoseksualne orjentacije, udruženje Okvir izdalo je priopćenje za javnost koje u cijelosti prenosimo:

Dana 19.04.2012.god. u popodnevnim satima (između 13:30h i 14h) u hodnicima zgrade Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevo desio se incident za koji je neophodno da sazna šira javnost. Naime, studentima se prije dobrovoljnog darivanja krvi davao formular Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH koji su bili dužni popuniti.

Ništa ne bi bilo specifično da u odjeljku „Osobe koje ne trebaju davati krv“ nisu navedene "osobe koje imaju povremene ili stalne seksualne kontakte sa homoseksualcima“.

Uvidom u sadržaj formulara, studentice Lamija Topčagić i Nedžmina Šeta i student Amar Numanović obratili su se dekanovom uredu te ukazali na diskriminatorsku stavku u formularu.

Dobili su informaciju da Filozofski fakultet nije odgovoran na sadržaj formulara, a koji je odobren od Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH. Studenti, vidno razočarani situacijom, upozoravali su ostale da je pomenuti formular diskriminatoran i suprotstavljen temeljnim ljudskim pravima.

Nakon toga, jedan od bolničara fizički je nasrnuo na studenta Amara Numanovića. Da stvar bude gora, knjižničarka/bibliotekarka, uposlenica Filozofskog fakulteta, nazvala je studente narkomanima i propalim studentima, na što je student Amar Numanović negirao da je "propali student" i dodao da se bori za temeljna ljudska prava koja formular krši.

Lamija Topčagić dodala je da nije narkomanka, ali da jeste lezbijka te da su i njena prava spornim formularom ugrožena. Bibliotekarka je na to odgovorila: "Da si moje dijete, ubila bih te na mjestu", te je nakon toga nazivala pogrdnim riječima. Na kraju je bibliotekarka dodala da će studente sačekati poslije nastave ispred zgrade fakulteta.

Studenti, u strahu za vlastitu sigurnost (obzirom na cjelokupnu situaciju), napustili su zgradu fakulteta i uputili se u obližnju policijsku stanicu. Fakultetske kolege su vidno uznemirene studente nastojali umiriti. U policijskoj je stanici podnesena prijava protiv bolničara i knjižničarke/bibliotekarke koji su na njih nasrtali, vrijeđali i prijetili.

Udruženje građana Okvir, povodom pisanog incidenta, smatra se obaveznim reagirati i upozoriti javnost na nedopustivost ovakvog ponašanja bilo gdje, a naročito u zgradi javne, obrazovne institucije.

Ovakvim postupkom jasno je da su i bolničar i knjižničarka/bibliotekarka izvršili uznemiravanje, kao oblik diskriminacije, koji se sastoji u ponižavanju i omalovažavanju na temelju seksualne orijentacije, a u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH - zabrana diskriminacije na osnovu spolnog/seksualnog identiteta – čl.2. stav 1, i čl. 6., oblici diskriminacije: direktna diskriminacija, indirektna diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, mobing, segregacija, izdavanje naloga drugima za vršenje diskriminacije i podsticanje na diskriminaciju – čl. 3 i 4..

Visokoobrazovne institucije dužne su, prije svega, pružiti sigurnost svojim studentima a posebno ukoliko dignu glas braneći svoja prava. Smatramo nužnim i navesti diskriminatorne odredbe zakona iz oblasti zdravstva koje uopće dopuštaju tako konstruisane imperative u formularu za dobrovoljno darivanje krvi. Također, nečuveno je takvo nasilničko i vrijeđajuće ponašanje kako knjižničarke/bibliotekarke navedenog fakulteta, tako i prisutnih bolničara.

Ovim povodom, udruženje građana Okvir daje krajnju osudu takve nesigurnosti i traumatične atmosfere u kojoj studenti imaju da djeluju. Svakako se nadamo da će učinioci biti propisno kažnjeni za ovaj vandalizam i varvarstvo.

[Dust]

Pa valjda oni tu krv testiraju, pregledaju ili statijaznam. Kakve veze ima da li je neko homic ili ne? A bibliotekarka je lopata.

[carobnjak N]

Ma iz ove vijesti se lahko može skontat da nije objektivno napisana i da tu vrlo vjeovatno ima još stvari i faktora oko tog slučaja ,a koje mi nismo saznali u ovoj vijesti. Recimo:

Na kraju je bibliotekarka dodala da će studente sačekati poslije nastave ispred zgrade fakulteta.

Studenti, u strahu za vlastitu sigurnost (obzirom na cjelokupnu situaciju), napustili su zgradu fakulteta i uputili se u obližnju policijsku stanicu. Fakultetske kolege su vidno uznemirene studente nastojali umiriti. U policijskoj je stanici podnesena prijava protiv bolničara i knjižničarke/bibliotekarke koji su na njih nasrtali, vrijeđali i prijetili.

Eto njih troje se prepalo da će ih bibliotekarka sačekati poslije iza ćoška ...mislim ono, ma daaj

[adacta]

Ma iz ove vijesti se lahko može skontat da nije objektivno napisana i da tu vrlo vjeovatno ima još stvari i faktora oko tog slučaja ,a koje mi nismo saznali u ovoj vijesti. Recimo:

Na kraju je bibliotekarka dodala da će studente sačekati poslije nastave ispred zgrade fakulteta.

Studenti, u strahu za vlastitu sigurnost (obzirom na cjelokupnu situaciju), napustili su zgradu fakulteta i uputili se u obližnju policijsku stanicu. Fakultetske kolege su vidno uznemirene studente nastojali umiriti. U policijskoj je stanici podnesena prijava protiv bolničara i knjižničarke/bibliotekarke koji su na njih nasrtali, vrijeđali i prijetili.

Eto njih troje se prepalo da će ih bibliotekarka sačekati poslije iza ćoška ...mislim ono, ma daaj

Tipovi osoba koje su opterecene i zaludjene nekom mrznjom spremne su uraditi sve i svasta da bi ostvarili neke svoje ciljeve i ako podrzavaju jednu vrstu takve ankete ne treba im puno vjerovati , tako da oprez u svakom slucaju ne treba izostaviti .

[carobnjak N]

Jašta ,pazi se da te ne bi bibliotekarka štosnula

[adacta]

Jašta ,pazi se da te ne bi bibliotekarka štosnula

Naravno da se ja pazim i distanciram od svih osoba koje su zaludjene nekim idejama koje se protive normalnom poimanju zivota !

[carobnjak N]

Jašta ,pazi se da te ne bi bibliotekarka štosnula

Naravno da se ja pazim i distanciram od svih osoba koje su zaludjene nekim idejama koje se protive normalnom poimanju zivota !

Normalno je relativan pojam ali ako ćemo pravo "normalnost" diktira većina u društvu. Prema tome homoseksualizam nije normalan