Žene iz Crne Gore i dalje se podvrgavaju operacijama obnove himena, sa sviješću da time čuvaju svoju i čast familije. Operacije se rade u Crnoj Gori, a za novi djevičnjak odlazi se i na klinike u okruženju.
Dok ljekari sa kojima smo razgovarali smatraju da ne treba ulaziti u motive zbog kojih se žena odlučuje na takav korak i da ne treba suditi o etičnosti intervencije te moralu pacijentkinje, sociolozi i feminističke aktivistkinje, sagovornici našeg radija, cijene da je riječ o „prevari”, degradaciji žene, te njenom svođenju na objekat i vrstu robe.
Razlozi zbog koga se žene podvrgavaju ovoj vrsti operacije ukorijenjeni su u tradiciji i patrijahalnosti, jer je nekada pravilo bilo da žena uđe nevina u brak. Danas, se žena na ovaj način degradira i ponižava, a u osnovi svega je “prevara”, kao sve prisutni stil življenja nastao u tranzicionom vakumu.
Rekonstrukciji himena se podvrgavaju uglavnom mlađe žene sa sjevera pred kojima su ugovoreni brakovi i zahtjevi sredine iz koje dolazi da se uđe nevin u brak, kaže za naš program plastični hirurg, doktor Žarko Borović:
”Motivi su razni mada je najčešće zahtjev vezan za ulazak u brak, odnosno da budu nevine za ulazak u brak. Ipak je naša sredina tako patrijarhalna, posebno na sjeveru gdje je nevinost kako bi rekli dobra polazna osnova za brak. Kada me već pitate, djevojke najčešće kažu da žele sebe da poštede bilo kakvih objašnjenja i razjašnjenja, gdje i kako.”
Kada je riječ o etičkoj opravdanosti intervencije obnove himena, doktor Borović je mišljenja da ljekar nije taj koji treba da sudi o tome, niti o moralu žene koja dođe sa zahtjevom da joj se vrati djevičnjak:
”Doktor koji radi tu intervenciju ne radi ništa neprirodno nego na zahtjev pacijenta vraća jedan dio njenog tijela u ovom slučaju himen u prvobitno stanje a o etičnosti, moralnosti i svim moralnim kategorijama nije na doktoru da sudi nego na pacijentkinji i njenoj okolini”, navodi dr. Borović.
Nevinost se nekada, u patrijahalnom društvu, vezala za netaknutost, čistotu, čast djevojke i familije i bila je imperativ za ulazak u brak. Tradicija je danas na izmaku, ali je uočljivo da njeni negativni oblici odolijevaju, konstatuje za naš program sociolog Ratko Božović i objašnjava zašto?
”To je kao košmar u kojem se jedna stara priča nije dovršila a nova je ostala u vakuumu tranzicije.Taj vakuum je takav da imamo elemente ono što je bilo, u ovom slučaju u očekivanjima u odnosima muško – žensko kao i probleme muško ženske ravnopravnosti.”
Rekonstrukcija himena je izraz društva u kome živimo. Njegovo shvatanje kao određene vrijednosti simptom je tretiranja žene i ženskog tijela kao objekta i robe, ukazuje za Radio Slobodna Evropa profesorica filiozofije, feministička aktivistkinja, Paula Petričević:
”Ne postojanje ovog garantnog pečata obara cijenu žene na patrijarhalnom tržištu To naravno stoji u bliskoj vezi sa tim da je kontrola ženske seksualnosti i tijela zapravo centralna poluga patrijarhata koja počiva na njegovoj ključnoj premisi a to je da žene nijesu slobodna, autonomna bića, da nemaju te ključne osobine subjekta i da nemaju vrijednosti po sebi već prvenstveno za nekoga drugog”, konstatuje Petričević.
Odlolijevanje vremenu negativnih oblika tradicije, kao što je obnova himena, za sociologa Božovića je pokazatelj da je uspostavljen sistem vrjednosti u čijoj osnovi je prevara, a istina stradala:
”Prevariti i učiniti nešto kao da jeste, a nije je nešto što je postalo normalno komunikaciji. Zapravo očekivanja drugih moraju biti u znaku prevare,blefa, simuliranja i svega onoga što je u ljudskoj komunikaciji prisutno kao poraz te komunikacije”, ocjenjuje Božović.
Sličnog je stava i Petričević, koja smatra da je proizvođenje himena u vrijednost izraz licemjerstva i dvostrukog morala društva:
”Ako imamo jednaku vrijednost kao ljudska bića, muškarci i žene onda nam moraju pripadati ista prava. Drugim riječima–moralni principi ili vrijede univerzalno za sve ili ne vrijede uopšte jer onda propuštaju da priznaju puno ljudsko dostojanstvo polovini ljudskog roda. Dakle, rekonstrukcija i potreba za tim zapravo predstavlja jedan tužan indikator toga”, zaključuje Petričević.
(RSE)
MoRe biti da je u pitanju moja zaostalost. 
'dje ti živiš k'ega? 
) ... nemoj biti sitničav. "Ko čarape" je naš poznati izraz, jeste pretjeran, al' ..... 