Sjećate li se vi svojih rodjendana? Torte, drugara i svega? Pretjeruje li se sad? Šta vi mislite?
Biti pozvan na dečiji rođendan, u ono davno vreme kada sam ja bila dete, bila je na neki način privilegija. Na neki način stavljeno ti je bilo do znanja da si tom nekom poseban-dovoljno da te pozove na rođendan. Moji roditelji dozvoljvali su vrlo ograničen broj dece-svega 3 drugarice. Sećam se da sam se jedne godine namučila da ubacim i četvrtu koja se na naki način sama pozvala. A to je samo jedno dete...
Torta je bila obično okrugla, prekrivena filom kojim je punjena,bez slika i boja. Vrhunac kreativnosti moje mame bilo je da špricem za ukrašavanje napiše broj mojih godina. Pored torte,sokići i sendviči sa kiselim k rastavcima. I to je to.
Da biste danas proslavi dečiji rođendan treba vam čitavo bogatstvo
Biti pozvan na dečiji rođendan danas više nije privilegija . To je postalo pravo svakog deteta koje pogleda vaše dete!
Trend je da se rođendani slave u igraonicama i ja podržavam to sa onog aspekta-smanjujem buku i nered u kući i ograničavm ih na dva sata. Ali pozvati ceo razred i one bitne van njega,ili celu grupu u obdaništu,e to mi je malo previše! Mora li to tako? Zaista,zar treba na rođendan pozvati nekoga ko te nervira,vuče za kosu,s kim se ne podnosiš...samo zato jer tako svi drugi rade?
Proslava rođendana u dečijim igraonicama u Kragujevcu košta minimum 3000 dinara , zavisi koliko dece pozovete. Za desetoro morate da platite i ako vam dođe petoro dece. Za tu cenu klinci imaju: sok, parče(nce) pice i jedno-dva mini peciva. Što sve iznese 100 dinara po detetu. Da,da znam da treba platiti animatore... Znači u tu cenu idu i njhove aktivnosti,blesavljenje i crtanje po licu.
U Beogradu je imati decu pravi luksuz! Samo iznajmljivanje igraonice ide od 50 evra pa naviše. Bez posluženja i animatora.A za 200-300 evra možete dobiti posluženje,animatore,klovna,crtanje po licu...
Tortu,naravno,obezbeđujete sami. U prinicpu vlada pravilo da treba da bude kupovna da bi se sprečila mogućnost trovanja dece (inače torte spremam sa aromom cijanida i salmonele,ta nam je omiljena!), mada ovde ima izuzetaka. Kupovna torta ne može da bude bilo kakva. Mora da bude tematska. Ovakve fondan torte kreću se isto od 3000 pa naviše, zavisi od vrste torte i veličine tj. težine.
To je već minimum 6000 dinara. Dodajte na to troškove dolaska, odlaska, naknadnog titranja komšijama i rođacima kod kuće koje ne možete da pozovete u igraonicu (što opet ima za posledicu buku i prljave sudove), poklon koji treba da kupite detetu i dečiji rođendan će vas koštati minimum 10000 dinara. Što je skoro pola plate prosečnog Kragujevčanina (pod uslovom da je uopšte prima i da je redovna).Pa još ako imate i dva deteta, najbolje je da odmah nađete još jedan posao ili da počnete da štedite na vreme.
Kako smanjiti troškove dečijeg rođendana?
Kao stipsa u horoskopu (strelac), rešila sam da smanjim troškove ovogodišnjeg dečijeg rođendana na minimum. I moram priznati da sam pravi ekspert. Evo kako:
- Slavimo rođendan za oba deteta odjednom. Ćerka je rođena 11. a sin 30. jula. Znači rođendan se slavi 20. jula. Gužva koju bih skupljala dva puta za kratko vreme dešava se samo jednom. Treba li da navodim finansijske prednosti ovog poteza?
- Zahvaljujući činjenici da je u Kragujevcu nemoguće upisati dete u obdanište, moj sin nema drugare iz grupe, što njegove goste svodi samo na bliske rođake i jednog prijatelja. Hvala Ustanovi za decu "Nada Naumović" na ovoj mogućnosti.
- Zahvaljujući tome što je raspust i što mislim da je narazumno pozvati celo odeljenje na rođendansku žurku (i što je moja ćerka to razumno shvatila), njeni gosti se svode na 6-7 drugara i bližih rođaka koji nisu otišli negde tokom raspusta i sa kojima se intenzivno druži.
- Torte pravim sama, tematske -sa fondanom. Neće me izneti više od 2000 dinara 2 torte,a možda ni toliko.
- Peciva ću da naručim-od pravljenja testa sam operisana pa to može biti veći trošak nego korist.
- Kartonske tanjire i plastične čaše mogu da kupim kao i oni u igraonici i da poštedim sebe pranja sudova. Ne samo da štedim novac nego i štedim i svoj trud! I vreme mogu da ograničim kao u igraonici na 2 sata. A mogu i da im crtam po licu-gratis!
Gotovo da mogu da spremim ceo rođendan po ceni zakupa igraonice.
Zapitam se ponekad, nisu li naši roditelji nekada živeli bolje samo zato što se nisu bespotrebno rasipali? Ili je ipak ono njihovo vreme bilo "bolje vreme"?