Venera wrote: ↑04 Mar 2021, 18:19
Krokodil Behko wrote: ↑04 Mar 2021, 18:14
Izvorno, istočno su od Drine s izuzetkom Hercegovine, gdje su bili i prije Osmanlija.
U antičkom kontekstu, nisu ilirskog porijekla. U srednjovijekovnom kontekstu, niđe ih nema.
U osmanlijskom kontekstu, glavni otomanski saradnici, stiču privilegiju raseljavanja i naseljavanja.
Cca 1/3 Bošnjaka, 1/4 Hrvata i 100% Srba, zapadno od Drine, porijeklom su Vlasi
Zašto se Vlah piše povremeno vlah , tj. malim slovom? Da li je istog značenja riječ vlah?
Ne znam na šta misliš, ima tu svega. Možda ako se misli na edtnicitet, pioše se velikim V, a ako se želi reći nešto u konktkstu stočari, onda pišu malo v.
Evo, zaštitnik Dubrovnika je sveti Vlaho, ali no nije ni u kakvoj vezi s Vlasima.
Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho je nastao od grčke riječi Vlasios. Starom ilirskom prilagodbom grčkih i rimskih imena, gdje se nastavci -ios, odnosno -ius zamjenjuju s -o (tradicionalno ilirska, pa tako i dubrovačka muška imena završavaju na -o), te poništavanjem sibilarizacije iz -s- u -h- dobije se ime Vlaho, koje nije povezano s nazivom Vlasi korištenim za označavanje jednog dijela balkanske populacije. Još jedan primjer takve prilagodbe nalazimo u latinskom imenu Junius, koje je u Dubrovniku glasilo Džono (Džono Restić, Džono Palmotić). Sačuvano arhivsko gradivo često, u oporukama čak i redovito, spominje sv. Vlaha u množinskom obliku – nominativ sveti Vlasi (sueti Vlasi), npr. u Svete Vlasi, Svetoga Vlasi.[1] Najraniji oblik jednine potvrđen je u arhivskomu gradivu iz 1751.[1]