Mutevelija wrote:Zašot misliš da je rat počeo sa ubosjtvom srpskog shvata koja oholost.
Pa prvi su Srbi ubijali usput Muslimane. Ko je ubio Mehmeda Ganibegovića, ko je puca u Tuzlansku džamiju, ovo se sve izdešavalo prije "srpskog svata".
"Evo imena ubijenih šipovljana po mjestima boravka
1. Ganibegović (Mehmeda) Mehemed, rođen 1966. godine u selu Vražić, zaseok Kula, ubijen je, na bi gajri hak, 06. oktobra 1991. godine u 12,00 sati dana u sred Šipova pred očima brojnih žitelja ovoga mjesta.
2. Alibašić (Muje) Hamdija, rođen 1933. godine u Pljevi – živio u Šipovu – ubijen 1995. godine.
3. Pipić (Rame) Kasim, rođen 1944. godine, ubijen 20. novembra 1992. godine u porodičnoj kući u Šipovu
4. Pipić (Hasana) Muradif, rođen 1955. godine u Šipovu, ubijen 24. juna 1992. godine na pragu porodične kuće
5. Pipić (Kadrije) Mujo, rođen 1955. godine u Šipovu, ubijen 7. marta 1994. godine
6. Pipić (Mehmeda) Fuad, rođen 1949. godine u Šipovu, ubijen u septembru 1995. godine
7. Ribić (Sulje) Džafer, rođen 1956. godine u Šipovu, ubijen 25. septembra 1993. godine u šumi blizu mjesta Baraći na području općine Mrkonjić Grad.
8. Ramić (Adila) Nisvet, rođen 1972. godine u Šipovu, ubijen u septembru 1992. godine, na putu Šipovo – Mujdžići.
9. Ramić Ibrahim, rođen 1914 godine u Mujdžićima, ubijen u porodičnoj kući.
10. Ramić (Redže) Afiza, rođena 1930. godine u Mujdžićima, ubijena sa suprugom Ibrahimom u kući.
11. Maglić (Ibre) Eniz, rođen 1918. godine u Mujdžićima, ubijen u avgustu 1993. godine u blizini porodične kuće.
12. Maglić (Šaćira) Hanifa, rođena 1918. godine, ubijena u avgustu 1992. godine na pragu porodične kuće – sa mužem Enizom
13. Ramić (Huseina) Dževahira, rođena 1982. godine u Kudićima - Pljeva, ubijena 09. septembra 1992. godine.
14. Redžić (Jusufa) Besima, rođena 1980. godine u Dragnjiću – Pljeva, ubijena u porodičnoj kući
15. Mešić (Muharema) Hamša, rođena 1949. odine u Pljevi, ubijena u porodičnoj kući
16. Redžić (Muje) Mina, rođena 1918. godine živjela u Dragnjiću – Pljeva – ubijena
17. Kudić (Mahmuta) Mersin, rođen 1969. godine u Pljevi, ubijen 16. maja 1992. godine na autobuskoj stanici Šipovo (nakon kidnapovanja iz Pljeve).
18. Omerović (Smaje) Ibrahim, rođen 1949 godine u Lubovu, ubijen 05. septembra 1992. godine u porodičnoj kući.
19. Safić (Akifa) Sakib, rođen u Lubovu, ubijen 05. septembra zajedno sa Omerović Ibrahimom u njegovoj kući.
20. Jašarević (Remze) Sado, rođen 1906. godine u Bešnjevu, ubijen u avgustu 1993. godine na njivi blizu porodične kuće u Bešnjevu.
21. Bahtić ( Bege) Ibro, rođen 1904. godine u Bešnjevu, ubijen 05. septembra 1992. godine u Ljubovu gdje se nalazio kod kćerke.
22. Bahtić (Ejuba) Ahmet, rođen u Bešnjevu, ubijen u aprilu 1992. godine.
23. Ibrić (Ibre) Ibrahim, rođen 1929. godine u Bešnjevu, ubijen 07. marta 1993. godine ispred kuće brata Adema u Šipovu.
Napad na kolonu JNA u Tuzli
Napad na kolonu JNA u Tuzli izvršile su muslimanske snage 15. maja 1992. godine prilikom povlačenja naoružanih pripadnika JNA iz Tuzle. Događaj je poznat kao „Tuzlanska kolona“. Napad je bio jedan od prvih važnijih događaja tokom rata u Bosni i Hercegovini, a izvršili su ga pripadnici Patriotske lige i MUP BiH. Napad je direktno prikazivan na lokalnoj televizijskoj stanici uz radovanje.
Prema navodima iz krivične prijave, u koloni je poginulo najmanje 50 pripadnika JNA, a ranjeno 44. 15. maj se slavi kao dan oslobođenja Tuzle.
Napad
Napad je izveden na 92. motorizovanu brigadu JNA, koja se u dogovoru sa vlastima Tuzle mirno povlačila iz kasarne JNA „Husinska buna“ sa oko 200 motornih vozila i oko 600 starešina i vojnika.
Pripadnici muslimanskog MUP BiH, muslimanske TO BiH i Zelenih beretki sa ukupnom snagom od oko 3.000 vojnika su 15. maja 1992. godine napale kolonu vozila JNA koja je mirno napuštala Tuzlu prema Bijeljini i dalje u pravcu Srbije, čime su prekršile odredbe međunarodnog ratnog prava, Ženevsku konvenciju kao i prethodni dogovor SR Jugoslavije i muslimanskih vlasti u Sarajevu o mirnom povlačenju JNA sa područja Bosne i Hercegovine do 19. maja 1992. godine. Prema izjavama učesnika tog događaja, kolona je napadnuta na Brčanskoj malti sa okolnih zgrada, pa čak i sa zgrade bolnice, a duž cijelog puta bile su postavljene mine i druga eksplozivna sredstva. Vozila JNA su gorjela, a eksplozije su odjekivale na sve strane. Taj prvi napad je trajao pola sata, a zatim je usledilo pojedinačno ubijanje ranjenih i preživelih vojnika JNA u toj koloni. Ceo napad direktno je prenosila lokalna televizija „FS 3“, uz podrugljive i antisrpske komentare, što su potom prikazale i brojne druge televizijske stanice.
Tačan broj oficira, mladih vojnika i rezervista JNA koji su ubijeni prilikom povlačenja iz Tuzle 15. maja 1992. godine nije utvrđen, a pretpostavlja se da je riječ o oko 200. Posmrtni ostaci svih nastradalih još nisu pronađeni, a u spomen-kosturnici u Bijeljini sahranjeno je 29 tijela.
Predsjednik Skupštine Organizacije porodica poginulih boraca Đoko Pajić rekao je da su lokalne vlasti u Tuzli 1992. godine sa gradonačelnikom Selimom Bešlagićem na čelu tom prilikom počinile zločin, jer je JNA, u skladu sa dogovorom, mirno napuštala grad. Da je ceo ovaj zločin planiran govori i činjenica da je koloni JNA bilo dozvoljen izlazak iz Tuzle po tačno utvrđenoj putanji.
Imena žrtava
Spisak ubijenih pripadnika JNA prilikom mirnog i unapred dogovorenog povlačenja iz Tuzle:
Blagojević (Anđelka) Radislav, iz Mičijevića, rođen 7.7.1970. godine,
Blagojević(Sima) Vojo, iz Porečjine rođ.10.10.1959. godine,
Blagojević (Draga) Vojo, iz Podgore - Lopare, rođ.16.2.1942. godine,
Božić (Ilije) Gordan, iz Komara – Lukavac, rođ.23.11.1964. godine,
Vasić (Nenada) Jovo, iz Požarnice, rođ.10.10.1953. godine,
Vujanović (Ljubomira) Cvijetin, iz Požarnice, rođ.17.6.1966. godine,
Vukojević (Anđelka) Savo, iz Krtova - Lukavac, rođ.28.1.1965. godine,
Goganović (Žarka) Vaskrsije, rođen 2.5.1937. godine,
Davidović (Nikole) Božo, iz Viduše – Kakanj, rođ. 7.1.1973. godine,
Despotović (Petra) Slavko, iz Bos. Petrovog sela, star 34 godine,
Đuranović (Sava) Robert, iz Komara – Lukavac,
Đurić (Ilije) Živko, iz Crnog blata, rođ. 4.7.1968. godine,
Đurić (Marka) Zoran, iz Crnog blata, rođ. 7.5.1961. godine,
Đurić (Marka) Milenko, iz Crnog blata, rođ. 25.3.1963. godine,
Đurić (Milana) Marko, iz Crnog blata, rođ. 23.2.1936. godine,
Zec (Branislava) Draženko, iz Prijedora, rođen 11.5.1972. godine,
Ilić (Steve) Vlado, iz Tuzle, rođ.09.10.1952. godine,
Ilić (Radovana) Boško, iz Brijesnice – Lukavac, rođ. 8.7.1970. godine,
Janjić (Ljuba) Drago, iz Kolimera – Tuzla, rođ.10.10.1956. godine,
Jovanović (Živana) Duško, iz Požarnice, rođ. 7.5.1973. godine,
Jovičić (Milorada) Miroslav, iz Puračića – Lukavac, rođ. 22.04.1968,
Jokić (Nika) Goran, iz Ofenbaha – Nemačka, rođ. 8.11.1972. godine u Požarnici,
Josipović (Krsta) Mladen, iz Lukavca, rođ. 27.7.1965. godine,
Jurković (Marka) Zoran, iz Tuzle, rođ. 24. 11. 1962. godine,
Kulišić (Vasa) Milan, iz Sižja – Lukavac, rođ. 12. 4. 1946. godine,
Lazić (Jovana) Ranko, iz Simin Hana, rođ. 29. 9. 1973. godine,
Latković (Marka) Slobodan, iz Bosanskog Petrovca, rođ. 19. 8. 1973. godine,
Lopatko (Danila) Miroslav, iz Prnjavora, rođ. 29. 9. 1972. godine,
Lukić (Milana) Ilija, iz Krtova – Lukavac, rođ. 28. 3. 1964. godine,
Ljubojević (Stanimira) Đorđe, iz Kovačice – Tuzla, rođ. 2. 9. 1962. godine,
Marković (Cvijetina) Stojko, iz Vozuće – Zavidovići, rođ.26.3.1962. godine,
Mekić (Milenka) Dragan, iz Živinica, rođ. 8. 9. 1959. godine u Zemunu,
Mićanović (Mića) Vladimir, iz Tuzle, rođ. 29. 9. 1968. godine,
Mihajlović (Radovana) Zoran, iz Komara, rođ. 26. 6. 1966. godine,
Mihajlović (Radovana) Milan, iz Komara,
Mrkonjić (Ranka) Ranko, zv. „Stojan“ iz Sižja, rođ. 17.5.1948. godine,
Nedić (Vaskrsija) Milan, iz Sižja, rođ. 16.2.1956. godine,
Nedić (Neda) Rado, iz Smoluće, rođ. 13.8.1955. godine,
Ostojić (Janka) Milorad, iz Donje Potpeće – rođ. 21. 5. 1954. godine,
Perić (Đorđija) Ostoja, iz Smoluće, rođ. 18. 2. 1969. godine,
Petrović (Sretka) Boro, iz Krtova, rođ. 3.06.1971. godine,
Popović (Radivoja) Nenad, iz Kalesije, rođ. 29.11.1954. godine,
Savić (Branka) Milenko, iz Požarnice, rođ. 13.10.1959. godine,
Sorajić (Branka) Božidar, iz Ljubinje, rođ. 10.12.1973. godine,
Stojanović (Branka) Sreten, iz Dubnice – Kalesija, rođ. 1955. godine,
Tadić (Milorada) Boro, iz Krtova, rođ. 25.4.1964. godine,
Todorović (Dušana) Dragan, iz Krtova, rođ. 7.2.1964. godine,
Todorović (Luke) Radomir, iz Krtova, rođ. 23.9.1954. godine,
Tubić (Jovana) Jelenko, iz Sižja, rođ. 22.4.1953. godine,
Cvjetković (Mirka) Danilo, iz Donje Potpeća - Srebrenik, rođ. 14.2.1972.,
Džolić (Nikole) Jovan, iz Jajca, rođ. 7. 7. 1971. godine
Osumnjičeni za izvršenje ratnog zločina
Za organizaciju i izvođenje napada na tuzlansku vojnu kolonu od strane Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije 15. maja 1992. osumnjičena su sledeća lica:
Beslagić Selim, gradonačelnik Tuzle,
Hadžić Izet, predsjednik okruga Tuzla,
Delibegović Enver, komandant opštinskog štaba Tuzla,
Bajrić Mehmed zvani Mešo, načelnik Centra javne bezbjednosti Tuzla,
Zilić Mehmed zvani Zila,
Zaimović Sher, rukovodilac „Patriotske lige“ u Tuzli i organizator privatnih zavora za Srbe,
Prcić Faruk, direktor Rudarskog instituta u Tuzli,
Rančić Hazim, načelnik CSB Tuzla,
Knez Zeljko, bio potpukovnik u JNA,
Dervišević Hamza iz Tuzle,
Pavlović Ado rođen 1970. u Tuzli,
Pavlović Jasmin iz Tuzle,
Okanović Suljo, bivši vozač GSP iz Tuzle,
Okanović Ismet,
Dedić Muhamed iz Tuzle, komandir milicije u Tuzli,
Hamzić Hamza, bivši pripadnik DB u Tuzli,
Pjanić Mefrudin iz Tuzle,
Pjanić Mirsad iz Tuzle,
Bekić Cusa iz Tuzle,
Blagojević Zoran iz Jasenića, sa prebivalištem u Tuzli,
Bassić Galib, aktivni milicioner u Tuzli,
Zlatanović Jasmin, zamjenik načelnika SUP-a Tuzla, šef kriminalističke službe,
Alilović Cazim iz Tuzle,
Čehajić Musto iz Plana kod Tuzle,
Šepić Kame iz Tuzle, vlasnik privatne prodavnice auto dijelova u selu Slavinovići,
Brčvanović Juro iz Krizana kod Tuzle,
Buković Jakub iz sela Slavinovića kod Tuzle,
Đug Kemal iz Tuzle,
Šehović Mirha iz Tuzle, snaha od doktora Šehovića,
Fazlić Munivera iz Tuzle, supruga doktora Fazlića,
Bajić Osman, bivši potpukovnik JNA saobraćajne službe,
Šadić Azim iz Tuzle,
Šarić Hamza, bivši poručnik JNA,
Šarić salih, bivši zastavnik JNA i upravnik pekare u Tuzli,
Šljivić Asim,
Delić Sead, bivši major JNA,
Zulić Salih, poručnik u rezervi,
Delibegović Mirsad, stariji vodnik u rezervi,
Brkić Muhamed, član kriznog štaba CJB u Tuzli,
Nikolić Budimir, član kriznog štaba CJB u Tuzli,
Jurišić Ilija, član kriznog staba SJB u Tuzli,
Badža Đorđe, bivši poručnik JNA, načelnik tehničke službe u 2. korpusu A BiH,
Livadić Nihad, bivši poručnik JNA, načelnik bezbjednosti u Tuzli,
Vidić Mladen, bivši poručnik JNA, komandir specijalne manevarske brigade MUP-a za napad na kolonu, pripadnik 115. brigade Hrvatskog vjeća odbrane „Zrinjski“ u Tuzli,
Pekarić Kadro, milicioner, komandir interventnog voda manevarske čete MUP-a za napad na kolonu,
Gligorić Sime Slavko, bivši potpukovnik JNA, rođen u Srpcu 1942, zamjenik komandanta logističke baze u Tuzli,
Krasnići Halila Agim, bivši kapetan 1. klase JNA, rođen 1956. u Peci, sada u 2. Korpusu A BiH,
Gaši Alije Damir, bivši stariji vodnik JNA rođen 1956. u Srbiji, komandanr minobacacke baterije u 2. korpusu armije BiH,
Zrimić Jakova Mato, rođen 1963. u Đakovu, Hrvat, stariji vodnik u JNA,
Beganović Mustafa, bivši kapetan 1. klase JNA,
Bjedić Mahmut, kapetan 1. klase u rezervi,
Mot Neda, snajperista A BiH,
sin Jukić Mije, snajperista A BiH,
kći Jukić Mije, snajperista A BiH,
kći Zarić Živana, snajperista A BiH iz Požarnice,
Bajrića Sadija, snajperista A BiH,
Salković Nedžad, pjevač,
Kolar Ivan, bivši podoficir JNA,
Suđenja
Istražioci Haškog Suda su 2003. godine predmet „Tuzlanska kolona“ ustupili Tužilaštvu BiH, smatrajući da ima dovoljno dokaza pokretanje istražnog postupka protiv 9 osoba, a za 4 osobe da se osnovano sumnja da su počinili krivično delo: ratni zločin. Prema navodima iz krivične prijave, u koloni je poginulo oko 212 starešina i vojnika, dok je 140 zarobljeno i mučeno.
U maju 2007. godine na teritoriji Srbije uhapšen je Ilija Jurišić, koji je u vreme napada bio visoki starešina MUP BiH i dežurni Operativnog štaba Javne bezbednosti Tuzla. Prvostepena presuda Specijalnog Suda za ratne zločine u Beogradu je za Iliju Jurišića glasila, 12 godina zatvora, ali je 11. oktobra 2010. Apelacioni Sud u Beogradu vratio taj predmet na početak. A to ponovljeno suđenje i danas nije završeno. Dana 2. decembra 2013. Apelacioni sud u Beogradu ga je osudio na 12 godina zatvora.
Decembra 2009. godine Tužilaštvo BiH obustavlja istragu vezano za okrivljenog Selima Bešlagića i predmet „Tuzlanska kolona“.