Zanimljivosti

[toxic]

Ma nije se on zalio, nego se hvalio.

[rethna]

Dječak je policiji priznao da su se seksali

[storm]

Ma nije se on zalio, nego se hvalio.

ok....i tata mu je glupson

[greeneyes]

Kakav danak neiskustvu

[Krokodil Behko]

Nezavisni naučnik Denis Mekarti i profesor Koledža “Lafajet” Džun Šliter vjeruju da je djelo Džordža Nota pod naslovom “Kratka rasprava o pobuni" (A Brief Discourse of Rebellion ) poslužilo kao inspiracija za nekoliko čuvenih dijaloga u Šekspirovim djelima, nakon što su ih testirali putem programa za detektovanje plagijata "WCopyfind".

U više od 20 pasusa, uključujući i proročanstvo Lude u tragediji “Kralj Lir” i poređenje rasa pasa sa različitim klasama muškaraca u “Makbetu”, naučnici su prepoznali Nortovo djelo.

- Do sada još nijedan stručnjak za Šekspira nije proučavao rukopis i vjerovatno ga je malo ko pročitao. Naša analiza međutim, pokazuje da ova rasprava ne samo da je jedini postojeći, vjerovatno nekopirani, dokument koji je bitno uticao na Šekspirov kanon, već i jedan od tekstova koji su najviše uticali na njega - pišu naučnici u novoj knjizi objavljenoj u saradnji s Britanskom bibliotekom.

Kao primjer naučnici navode uvodni monolog Vojvode od Glostera u drami “Ričard III”, gdje je program detektovao osam termina koji se nalaze "veoma blizu jedan drugom": staklo, proporcija, lijepo, odlika, deformisan, svijet, sjenka i priroda. Pošto su te riječi - koje se pojavljuju među 77 riječi u Nortovom rukopisu i među 92 riječi u Šekspirovom - propustili kroz bazu podataka o 60.000 engleskih djela, Mekkarti i Šliterova nisu uspjeli da nađu nijedno u kome se u samo jednom pasusu od 200 riječi pojavljuje tih osam riječi.

Naučnici tvrde da “vjerovatnoća slučajnog preklapanja tih pojmova iznosi jedan prema milijardu”. Inače, Šekspir se prema više različitih izvora, smatra za najvećeg pisca na engleskom jeziku i dramaturga svjetskog glasa. Opus Šekspirovih djela koja su sačuvana do danas sastoji se od 38 pozorišnih komada, 154 soneta, dve duge narativne i nekoliko drugih poema. Njegovi pozorišni komadi su prevedeni na mnoge žive jezike i prikazuju se svuda u svetu češće nego bilo koji drugi.

Malo pisanih svjedočanstava je ostalo o Šekspirovom privatnom životu, te postoje mnogobrojna nagađanja oko njegove seksualnosti, vjerskih ubjeđenja i da li su djela koja mu se pripisuju stvarno njegova.


(SB)

[storm]

Mali kradu, veliki prisvajaju...

[Maja]

Cula sam za ovo davno.
Sva sreca pa sarajlije nisu Pamuku dale nagradu.
Mozda se za 500 godina otkrije da je i on bio plagijator pa sramota za nas

[Socrates]

Jest, treba politicarima davati titule počasnih građana. Oni ništa ne kradu.

[Maja]

Soc salila sam se...bezizrazajni smajli ravnih usta.

[Socrates]

I ja sam se šalio bez smajlija.

Evo sad taj ženski.

Došlo je dotle da se bez smajlija nećemo znat' ni sporazumjet'.

Neki dan pišem poslovni e-mail i na kraju dodam

[lejlamo]

„U čokoladi i čokoladnim tečnostima koje se koriste za proizvodnju takvih proizvoda kao što su Hersijeva (Hershey´s) čokolada dozvoljeno je do 120 fragmenata insekata po šolji (227 grama) ili dvije dlake glodara po šolji“. Obična Hersijeva čokolada je teška 20 grama, što znači da svaki put kada jedete tablu čokolade, ona može da sadrži dlaku glodara i 16 djelova insekata, a da i dalje ima blagoslov FDA.
U čokoladnom prahu ili presovanom komadu ne smije biti više od 75 fragmenata insekata u 3 supene kašike praha. Mnoge osobe koje vjeruju da su alergične na čokoladu su u stvari alergične na životinjske djelove koji se nalaze u čokoladi. Četiri procenata sjemenja kakaoa može biti zaraženo insektima. Životinjski ekskreti (kao što je vidljivi izmet pacova) ne smiju da premaše 12 miligrama po kilogramu čokolade! Izgleda neobjašnjivo da je čokolada ikada mogla da se smatra kao dobra hranu za djecu.

e, štaš.

[Socrates]

Jel' to vazi i za Lindt?

[lejlamo]

čak i lindt. ako stavljaju kakao, naravno.

[Bla]

pa nije to samo s čokoladom slučaj. u proizvodnji hrane na veliko je jednostavno neizbježno.

[lejlamo]

ovo je navedeno zbog načina na koji se kakao priprema za proizvodnju čokolada.

[Zogo]

Jel' to vazi i za Lindt?

Radis kao SUPER?

[srculence7]

Ko je Baba Marta i zašto se nose vunene crveno-bele narukvice?



Kada sredinom marta, sve zabeli pod snežnim pokrivačem, prva pomisao koja protutnji kroz glavu jeste da se Baba Marta ponovo nešto naljutila.

A onda se postavi i pitanje – zbog čega?

Legenda o Baba Marti

Legenda kaže da se ona prvi put razgnevila kada joj je rimski kralj Numa Pompilius oduzeo mesto prve dame u kalendaru, dodavši ispred nje još dva meseca.

Od tada je ta uvređena starica postala vrlo ćudljiva. Čas se u njoj budi ratni duh boga Marsa, po kome i nosi ime, pa se tako sveti šaljući na zemlju hladnoću, čas svojim toplim osmehom donosi prolećnu radost.

Koliko god znao da bude neprijatan, njen bes i nije tako neopravdan.

Prema narodnom verovanju, Baba Marta je oličenje proleća, ponovnog rađanja, novih zamisli i, kao najvažnije, neophodnosti sklada u prirodi i životu ljudi. Kad toga nema, ona na zemlju, kao neka zabrinuta baka, pošalje sneg da opomene unuke kako treba da pripaze na ponašanje.

Prema drugom predanju Deda Sečko (januar) se zaljubio u Baba Martu pa joj je u znak ljubavi, poetično slao pahulje da njima okiti svoj prolećni dom.

Kako god Baba Marta je prilično nepredvidiva, baš kao i ovo vreme sada.

Postoji i verovanje da je Ana Perena, rimska boginja dugovečnosti, zdravlja, obilja i regeneracije koja je u svom mesecu martu, kada je slavljena, pozivala na veliko spremanje, čišćenje radi pripreme za novi životni ciklus.
Dakle Ana Perena, starica, simbol novog početka, darežljiva ali i sklona prevarama je kroz narodne priče i tradiciju postala „Baba Marta“.
Pravila je divne kolače i obično ih je poklanjala siromašnim Rimljanima. Bila je starica, prilično duhovita i sklona raznim šalama i podvalama.

Jednom prilikom, kada se Mars požalio da ne može nikako da zavede boginju Minervu, Ana Perena mu je obećala pomoć. Rekla je Marsu gde da dođe u određeno vreme i da će ga tamo čekati Minerva. Ana Perena se preobukla, stavila veo na glavu i sačekala Marsa, koji zaslepljen strašću nije ni primetio koga ljubi, dok Ana Perena nije počela da se smeje.

Običaji i Baba Marta

Koreni mita o Baba Marti zalaze veoma duboko u istoriju. Mart je bio mesec kada su muškarci, posle zimskog sna, često kretali u vojne pohode.

Žene, nesrećne i uplašene za svoje muževe, pravile su male vunene figure kao amajlije protiv zlih duhova. Lutkice su ujedno imale zadatak da umilostive Baba Martu kako ne bi često menjala raspoloženje.

Martenice

Taj običaj i danas se zadržao kod Bugara, ali i na jugu Srbije. Sem što celog prvog dana marta ne skidaju osmeh s lica, Bugari jedni drugima daruju vunene narukvice ili lutkice koje prema martu i nose ime – „martenice”.

Po običaju „martenica” se pravi od belog i crvenog vunenog kanapa, pa na taj način označava belinu snega koji odlazi sa zimom i tople crvene sunčeve zrake koji najavljuju dolazak proleća.

Takođe, prema verovanjima, bela boja čini život dužim, dok crvena štiti od bolesti. Ponekad „martenica” može da bude ukrašena perlama, zlatnim novčićima, zmijskim zubima ili raznobojnim končićima okačenim o krajeve niti.

Oni veruju da će, ako celog marta budu nosili „martenice”, imati zdravu i uspešnu godinu. Štaviše, njima kite i kućne ljubimce, ulazna vrata, a na selu domaće životinje, vinograde, voćnjake…

„Martenice” se nose sve dok ne počnu da se javljaju prvi znaci proleća – pupoljci, rode, laste…

Rituali skidanja martenitsa su različiti. Običaj je da se odabere jedan dan od 1. do 22. marta, i zavisno od toga kakav će biti taj dan takva će biti i cela godina – ako je sunčan dan godina će biti uspešna, a ako je ružno vreme takva će nam i čitava godina biti.



Crveno-bele lutkice prema verovanju donose zdravlje, sreću i dug život. U seoskim sredinama martenicama se ukrašavaju stabla voćaka kako bi godina bila što plodnija.

Pižo i Penda su imena dve male lutke od vune tipičnog bugarskog martenitca. Pižo je muška lutka, obično u beloj boji, a Penda je ženska lutka u suknji, obično u crvenoj boji. Slična tradicija postoji u Makedoniji, pojedinim delovima Grčke i Rumuniji.

(Naissus.info)

[Bla]

imal' ona veze s babinim hukama

[Bla]

i kakva koincidencija, danas je treće džemre u zemlju

[Mala_Mu]

Ovako su 1930. godine izgledali putnički avioni...