TROSJED

[Sheval]

Da vidite te face, na sta lice, te sto rigaju vatru po internetu, sve bi vam bilo jasno.
Ja upoznao slučajno jednog lika, imao neki zajeban nick...osvetnik nesto tako...pravo opak lik na svemrezju. 1,60, 40kg, obozava cokoladno mlijeko.

[rethna]

Kad pokisne

[Zagorka]

E jesu i komentari: sta je ovo jebovasalah

Sto niste horistkinje poredali od vece ka manjoj, a ne ovako

Joj pa je li halid bas morao ubacit triler?

Boze pa ova hanka izgleda ko alien...


Itdisl....'nači golo govno od komentara


Pomrli bi kad ne bi probali ispasti najpametniji na dunjaluku. Hrpa konjusina.

Niko ziv da kaze jednu o samoj ideji, svrsi,poenti.

Daleko cemo.

[Zagorka]

Jos samo da dodam da na neke "pjesme" koje su tipa i ranga one "sto si mucko kolu" nasa se raja odvaljuje, ono praaaoo je zajebana pjesma, joj sjo mu čuke na ruci, tebra, ono....

Konjine.

[Bla]

na stranu ideja
malo sam poslušao i nije sad da pričam o ukusima, nego je ovo najobičnije smeće
to što su okupili neke poznate face koje se nisu udostojile ni da se potrude oko onoga od čega inače žive, ne znači ništa pozitivno, naprotiv

[Zagorka]

Prva recenica ti sve kazuje

Ljudi rade besplatno.

A ti insinuiras da namjerno losije pjevaju.

Nije pozitivno, naprotiv, sta ti to znaci, da je negativno?

Nije ovo pjemsa bitlesa, nece se pjevati na koncertu,ne treba biti evergrin, nije uopce u tome poenta

Ej, sto nije pjesma bolja. Uopce ne kontate.

[Tokmak]

Nakon više od mjesec dana radnici firme Tisa komerc iz Žepča završili su svoj poduhvat pravljenja najveće matice šarafa, koja je za pola metra većeg obima nego matica iz Sjedinjenih Američkih Država koja je upisana u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća na svijetu.
S obzirom na to da se firma bavi proizvodnjom šarafa i matica, njen direktor Nagib Uzbrdica je odlučio napraviti zaštitni znak firme. Međutim, htio je da bude unikatan i najveći.

[Mutevelija]

Meci zavoj masiraju da dise

[Čupava]

Odkad je “križ” bosanski jezik ...

[storm]

Odkad je “križ” bosanski jezik ...

Križ/krst...konstitutivno
Suprotno nekim misljenjima, nema tu nikakve vjerske konotacije...temelji na nacelima ženevske konvencije...

Sedam temeljnih načela čine bit Pokreta. Prihvaćena su na 20. međunarodnoj konferenciji u Ženevi 1965. godine. Države su obvezne u svako doba poštovati privrženost svih sastavnih dijelova Osnovnim načelima Pokreta:

Humanost
Pokret CK/CP nastao je u želji da bez diskriminacije pruži pomoć ranjenicima na bojnom polju. Njegov cilj je zaštititi život, zdravlje i poštovanje ljudske osobe.

Nepristranost
Pokret ne pravi razliku prema klasi ili rasi pojedinaca, te nastoji ublažiti njihove patnje vođen samo njihovim potrebama.

Neutralnost
Da bi sačuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u raspravama vjerske, klasne, rasne ili političke prirode.

Neovisnost
Pokret je neovisan, jer nacionalna društva kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada, moraju sačuvati svoju autonomiju, kako bi mogla djelovati u skladu s načelima.

Dobrovoljnost
Pokret ne pokreće želja za stjecanjem dobiti, on je dobrovoljan.

Jedinstvo
U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo CK/CP i ono mora biti dostupno svima i provoditi svoju djelatnost na cijelom teritoriju.

Univerzalnost
Pokret je univerzalan, jer sva društva u njemu imaju jednak status, pomažu se i dijele jednaka prava.

Logo-Shadowed@2x.gif

[Nice try]

Ideja za pohvalu, a izvođačima je možda stajala knedla u grlu, zbog raznoraznih razloga.
Što se tiče pjevanja, šta ima veze za što pjevaš, pjevaj najbolje što znaš.

[Mutevelija]

U BiH se nije zvao crveni križ ili krst.

Crveni križ Federacije BiH je nastao kao odgovor na politička i druga zbivanja u Bosni i Hercegovini pred kraj dvadesetog stoljeća. Naime, raspadom bivše Jugoslavije dolazi do osamostaljenja Bosne i Hercegovine, koja je 1992. godine i međunarodno priznata. Slijedom tih događanja tačnije 10.novembra 1992. godine od strane Predsjednika Republike Bosne i Hercegovine proglašava se Uredba sa zakonskom snagom o položaju i ovlaštenjima Crvenog krsta/križa Bosne i Hercegovine. Uredbom su bila predviđena javna ovlaštenja koja se prenose na Crveni krst/križ BiH. Primjena ovog zakonskog propisa je podrazumijevala kontinuitet u radu Crvenog križa koji na prostorima BiH prema nekim zapisanim podacima datira iz vremena Balkanskih ratova 1912 i 1913 godine. U arhivi sa kojom raspolaže Crveni krst/križ BiH zapisano je da je početkom prvog svjetskog rata u BiH formirano „Bosansko-Hercegovačko društvo za pomoć i sanitarnu njegu u ratu i u slučaju opće nevolje u mirno doba“ čiji su ciljevi identični kao i ciljevi Crvenog križa. Po završetku rata, 1918 godine to društvo se gasi odnosno prerasta u Crveni križ. U arhivi CK Republike Bosne i Hercegovinezapisano je da je Crveni križ u BiH osnovan 1912. godine. Najnovija saznanja i istraživanja na prostorima BiH pokazuju da se u nekim dijelovima zemlje Crveni križ formirao upravo početkom 1912 godine (npr. u knjizi „Tuzlanski vremeplov“ autora Dragiše Trifkovića, zapisano je da je Crveni križ u Tuzli oformljen 1912 godine).

Izbijanjem rata u Bosni i Hercegovini zemlja se podijelila kako politički tako i teritorijalno i zbog nemogućnosti jedinstvenog djelovanja Crvenog križa/krsta u BiH dolazi do njegove disolucije. U to vrijeme neke političke i vojne snage, iako je BiH bila međunarodno priznata, željele su totalnu podjelu zemlje. Zapravo može se reći da su, iako to nije formalno-pravno učinjeno, ipak počela funkcionisati tri različita teritorijalno i politički ustrojena sistema vlasti. Analogno ovim dešavanjima i Crveni križ/krst u BiH se organizuje i djeluje na istim teritorijalnim principima što dovodi do formiranja Crvenog krsta Republike Srpske, Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i svoj rad nastavlja pravno utemeljeni Crveni križ/krst BiH. Ovako podijeljena organizacija Crvenog križa/krsta u BiH djeluje sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine u kojoj su započete određene konsultacije sa mogućim „ujedinjenjem“ Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Prvi sastanak u vezi sa udruživanjem ova dva Crvena križa održan je 23 i 24 05.1995. godine u Čitluku. Nakon toga slijedi nekoliko zajedničkih sastanaka koje organizuje tada formirano Privremeno koordinacijsko tijelo (PKT). Članovi Privremenog koordinacijskog tijela bili su: Franjo Tolić, Branko Leko, Asim Hasurdžić, Miljenko Vukšić, Džemaludin Mutapčić i Marinko Šimunović). U ovom vremenskom razdoblju značajno je spomenuti sjednicu Predsjedništava Crvenog križa/krsta BiH i Crvenog križa Hrvatske zajednice Herceg-Bosna zajedno sa Privremenim koordinacijskim tijelom, održali 30.09.1996. godine, u Sarajevu kada je donesen zaključak da se održi Izborna skupština CKFBiH. Ovim sastankom je predsjedavao gospodin Franjo Tolić, u to vrijeme član Predsjedništva CKBiH i predsjednik PKT. Ubrzo potom održan je još jedan sastanak sa istim sudionicima tačnije 21.10.1996. godine u prostorijama MKCK u Sarajevu. Na ovom sastanku je određen datum za održavanje Izborne Skupštine CKFBIH.

Održavanju I – sjednice Skupštine Crvenog križa FBIH prethodio je sastanak sekretara svih općinskih organizacija Crvenog križa održan u Novom Travniku, a nešto kasnije i savjetovanje predsjednika svih organizacija održano u Zenici 06.03.1997. godine.

PRVA IZBORNA SKUPŠTINA CKFBiH
Od zvaničnog usvajanja Odluke o formiranju CKFBiH do održavanja Izborne Skupštine prošlo je punih 17 mjeseci. Prva Izborna Skupština CKFBiH održana je 18.10.1997. godine u Sarajevu. Skupštinu je otvorio i njenim radom do izbora predsjednika Skupštine rukovodio gospodin Marinko Šimunović. Radno predsjedništvo su sačinjavali još Jelena Štrbac, Sead Hasić, Asim Hasurdžić i Sead Jašarević.I zbornoj Skupštini je od 107. pozvanih prisustvovalo 88. zastupnika. Za predsjednika Skupštine CKFBiH izabran je prim.dr. Fadil Jahić. Za članove Predsjedništva izabrani su:

– Husein Kličić, Unsko-sanski kanton
– Šimo Dominković, Posavski kanton/županija,
– Sead Hasić, Tuzlansko-podrinjski kanton,
– Sead Smailbegović, Zeničko-dobojski kanton,
– Prim.dr. Fadil Jahić, Gornjodrinski kanton,
– Namik Hodžić, Srednjobosanski kanton,
– Marinko Šimunović,Hercegovačko-neretvanski kanton/županija,
– Branko Leko, Zapadnohercegovački kanton/županija,
– Mr Refik Kravić, Sarajevski kanton,
– Adela Škaro, Herceg-bosanski kanton/županija,
– Marko Pejčinović, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH,
– Sadžida Rašidagić, Ministarstvo zdravstva,
– Božo Vukoja, Crveni križ Herceg-Bosne

Za prvog predsjednika CKFBiH izabrana je prim.dr. Sadžida Rašidagić, a kasnije na prvoj sjednici Predsjedništva za prvog sekretara CKFBIH imenovan je Franjo Tolić.

Od tada pa sve do današnjih dana, punih 10 godina Crveni križ FBiH ima uzlaznu putanju kako u svom organizacionom tako i operativnom radu. Prilika je ovo da se kaže da je CKFBiH snažno podržavao inicijativu za uspostavu DCK/K na nivou Bosne i Hercegovine. Ta podrška i zalaganja cjelokupne strukture CKFBiH bila su od velikog značaja za uspostavu DCK/K BiH koje je formirano 15.12.2000. godine održavanjem Izborne Skupštine DCK/K BiH. Društvo je priznato od strane Vijeća ministara BiH 07.09.2000. godine, a Odluka je objavljena u Sl.glasniku BiH br. 24/2000. Međunarodno priznanje DCK/K BiH od strane MKCK uslijedilo je 08.maja 2001. godine a Upravni odbor Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca je 16.maja 2001. godine primio Društvo CK/K BiH u privremeno članstvo Međunarodne federacije što je potvrđeno na Generalnoj Skupštini Međunarodne Federacije održanoj od 07. do 11. novembra 2001. godine u Ženevi. Tako je DCK/K BiH postalo punopravna 177 članica MFDCK i CP.Crveni križ Federacije BiH ima 10 kantonalnih i 79 opštinskih organizacija CK.

[Bla]

šta ima da kontam oko sfušerenog promotivnog spota

[Rum]

Načelnik sarajevske općine Novi Grad Semir Efendić danas je oko 14 sati u Zagrebačkoj ulici pokosio dvojicu pješaka od kojih je jedan oko 18 sati podlegao povredama u Kliničkom centru.

Kako saznajemo, smrtno je stradao 77- godišnji Emir Selimović.

Efendić se trenutno nalazi u prostorijama MUP-a Kantona Sarajevo radi davanja izjave.

[REMB]

Steta kako za stradale tako i za mladog nacelnika. Jednostavno se to moze svakom desiti.

[Zagorka]

Haman postalo popularno gazit ovaj svijet po cesti

[Julia-Klara]

Ma vala ne moze se desiti ako vozis polako i pazis na cestu

[KOMESAR]

Hem vara ,hem tuce,a sad i gazi? Nema nam spasa!

[Rum]

Dekicu zgazio

[Zagorka]

Koga tuce?