Voće
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120404
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7901 times
- Status: Offline
Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Od davnina je poznata kao simbol sreće, ljubavi, plodnosti, pameti, ljepote, neprolaznosti. Uzgoj dunje počeo je jako rano, neki kažu i prije jabuke.
Jabuka ju je, međutim, pretekla zahvaljujući svom atraktivnijem ukusu. Ima malo kalorija i masti, a više ugljenih hidrata, dijetnih vlakana i nešto proteina.
Sastav i ljekovitost dunje
Plod dunje raste na istoimenom stablu srednje veličine, koje doseže visinu između 2,5 i 4 metra. Ružičasto - bijeli cvjetovi niču u proljeće te se razvijaju u zlatnožute plodove. Sezona branja dunje počinje u septembru, a plod je kruškastog oblika. Ono što će vas posebno obradovati je to da je dunja niskokalorično voće koje na 100 grama sadrži samo 57 kalorija.
Obiluje vlaknima, sadrži vitamin C, vitamine B kompleksa tiamin, riboflavin i piridoksin, a od mineral bakar, gvožđe, kalijum i magnezijum. U nekim izvorima se navodi da sjemenke dunje sadrže vitamin B17, jedan od najljekovitijih prirodnih lijekova protiv raka.
Svakodnevno konzumiranje dunje pokazalo se blagotvornim kod tuberkuloze, insuficijencije jetre, proliva, dizenterije, čira na želucu te bolesti jetre i očiju.
Visoka koncentracija dijetalnih vlakana pomaže kod mršavljenja. Kod problema s crijevima ili želucem nema boljeg lijeka od kompota od dunja. Sok od ove voćke pomaže kod kardiovaskularnih, respiratornih i gastrointestinalnih poremećaja, a njeni antioksidansi značajno smanjuju rizik od raka.
Dunju možete još iskoristiti i kao osvježivač prostora: jednostavno je stavite tamo gde želite da lijepo miriše.
Dunjine sjemenke
Zahvaljujući visokom procentu sluzi, sjemenke dunje njeguju i hidriraju kožu i regulišu proces prirodnog hidriranja, zbog čega postaju sve zastupljeniji sastojak u kozmetičkoj industriji. Preporučuju se kao jedno od najboljih sredstava protiv dekubitusa, opekotina, ispucale kože, svraba i kao oblog za upaljene oči.
Čaj od sjemenki
U oralnoj primjeni čaj od dunjinih sjemenki pomaže u oslobađanju od stresa i nesanice. Pomaže i kod upala usne duplje i ždrijela te kao sredstvo za ublažavanje bolova. Ostavite kašičicu sjemenki preko noći u vodi. Zagrijte prije konzumiranja i pijte 3 šoljice na dan. Isti čaj, ali ohlađen možete koristiti kod kožnih problema kao lokalno sredstvo.
Losion protiv bora
Kožicu dunje (200 g) prelijte sa tri decilitara rakije. Poslije dvije sedmice procijedite, sipajte u bočice i dobro zatvorite. Pripremljenim losionom mažite bore dvaput dnevno - ujutro i uveče, piše zadovoljna.hr
online
- Heidi
- Forum [Bot]
- Posts: 45896
- Joined: 01 Sep 2011, 22:10
- Location: Kosmicki raspor
- Been thanked: 5 times
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Poslije limuna - dunja.
Ukusna i posebno mirisna vocka. Volim da jedem samo svjezu, ponekad ubacim par komadica caj.
I nostalgicna
Ukusna i posebno mirisna vocka. Volim da jedem samo svjezu, ponekad ubacim par komadica caj.
I nostalgicna
Be mindful of your self-talk. It's a conversation with the universe.
- lejlamo
- Forum [Bot]
- Posts: 12993
- Joined: 23 Feb 2018, 18:17
- Location: kamen i drača
- Mood:
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
- Socrates
- Forum [Bot]
- Posts: 44805
- Joined: 09 Jan 2016, 07:50
- Location: . . . . . . . . .
- Been thanked: 2 times
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Ne mogu je jesti.
Usta mi se skupe.
Mogu je mirisati.
Nos mi se ne skupi.
Usta mi se skupe.
Mogu je mirisati.
Nos mi se ne skupi.
. . . . . . . . .
- Čupava
- Forum [Bot]
- Posts: 45445
- Joined: 16 Feb 2016, 13:35
- Location: Kad zatvorim oci, budem gdje pozelim...<3
- Been thanked: 8 times
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Slatko od Dunja kolači... a i u voćnim salatama ...extra, kao i svježu volim .
.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator
- Posts: 120404
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 6970 times
- Been thanked: 7901 times
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Meni u sjećanju slatko od dunje. Najslađa tvar koju sam probao. Ubija na licu mjesta
online
- Julia-Klara
- Forum [Bot]
- Posts: 81228
- Joined: 02 Dec 2011, 23:48
- Location: u gajevima
- Has thanked: 10201 times
- Been thanked: 7059 times
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
moja mama jos uvijek pravi to slatko doduse, njeno svako slatko ubija - uvijek omjer 1:1 ...uzmes kasicicu - padnes u nesvjest odmah
a ja pamtim "kitnikez", zele od slatka od dudja...kako je to doooobroooooo
a ja pamtim "kitnikez", zele od slatka od dudja...kako je to doooobroooooo
ju mast lov jor femili end bi najs tu komsija
- Rum
- Sebijin pulen
- Posts: 96424
- Joined: 17 Oct 2010, 17:29
- Mood:
- Has thanked: 34382 times
- Been thanked: 21119 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Dobro je slatko njam
Neka si nam Živa I Zdrava Sultanija
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Muškarac bi trebao biti naspram žene, kao što je to hridina naspram morskih valova. Čvrst, nesalomljiv i postojan!!!
Re: Dunja, kraljica jeseni: Mirisna vitaminska bomba
Dunja na ormaru
1n73LL1g3nc3 15 7h3 4b1L17Y 70 4D4P7 70 CH4NG3
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Re: Voće
Najveće voće na svijetu – Nangka
Nangka (lat. Artocarpus heterophyllus, eng. Jackfruit) je vrsta voća koje se naširoko uzgaja u tropskim krajevima, a koje u prirodi raste u krajevima južne i jugoistočne Azije. Plod drveta nangka je najveće voće na svijetu koje može narasti do neverovatnih 90 cm dužine, 50 cm širine, koje može biti teško i do 45 kg.
Zanimljivosti o voću
Nangka je nacionalno voće Bangladeša, a takođe se uzgaja kao jedna od osnovinih namirnica u Indiji, Nepalu, Šri Lanki, Kambodži, Vijetnamu, Tajlandu, Maleziji, Indoneziji, te na Filipinima, kao i u nekoliko afričkih država. Bogata je vlakanima, mineralima i vitaminima, a sve to bez zasićenih masnoća i holesterola, što je čini jednom od zdravih i ukusnih namirnica.
Istraživači kažu da upravo nangka može biti zamjena za pšenicu, kukuruz i druge usjeve kojima prijete klimatske promjene. Svjetska banka i UN su upozorili da su porast temperature i porast padavina već smanjili prinose pšenice i kukuruza, a ovo može dovesti do ozbiljnijih problema u narednih deset godina. Dok naučnici tvrde da nam ovo najveće voće na svijetu – nangka, može pružiti rješenje.
Ovo voće koje raste na drveću, a takođe je prepuno hranjivih materija i kalorija. Čak i male voćke teže oko 5-7 kg, a farmeri su zabilježili neke teške čak i do 45 kg.
Lako se uzgaja. Otporno je na štetočine i bolesti i visoke temperature. Otporno je na suše. Nangka voće postiže ono što poljoprivrednicima treba u proizvodnji hrane, kada se suočavaju sa puno izazova kao što su ove klimatske promjene, tvrdi Danielle Nierenberg, predsednica organizacije Food Tenk, koja radi na održivoj poljoprivredi.
Nangka (lat. Artocarpus heterophyllus, eng. Jackfruit) je vrsta voća koje se naširoko uzgaja u tropskim krajevima, a koje u prirodi raste u krajevima južne i jugoistočne Azije. Plod drveta nangka je najveće voće na svijetu koje može narasti do neverovatnih 90 cm dužine, 50 cm širine, koje može biti teško i do 45 kg.
Zanimljivosti o voću
Nangka je nacionalno voće Bangladeša, a takođe se uzgaja kao jedna od osnovinih namirnica u Indiji, Nepalu, Šri Lanki, Kambodži, Vijetnamu, Tajlandu, Maleziji, Indoneziji, te na Filipinima, kao i u nekoliko afričkih država. Bogata je vlakanima, mineralima i vitaminima, a sve to bez zasićenih masnoća i holesterola, što je čini jednom od zdravih i ukusnih namirnica.
Istraživači kažu da upravo nangka može biti zamjena za pšenicu, kukuruz i druge usjeve kojima prijete klimatske promjene. Svjetska banka i UN su upozorili da su porast temperature i porast padavina već smanjili prinose pšenice i kukuruza, a ovo može dovesti do ozbiljnijih problema u narednih deset godina. Dok naučnici tvrde da nam ovo najveće voće na svijetu – nangka, može pružiti rješenje.
Ovo voće koje raste na drveću, a takođe je prepuno hranjivih materija i kalorija. Čak i male voćke teže oko 5-7 kg, a farmeri su zabilježili neke teške čak i do 45 kg.
Lako se uzgaja. Otporno je na štetočine i bolesti i visoke temperature. Otporno je na suše. Nangka voće postiže ono što poljoprivrednicima treba u proizvodnji hrane, kada se suočavaju sa puno izazova kao što su ove klimatske promjene, tvrdi Danielle Nierenberg, predsednica organizacije Food Tenk, koja radi na održivoj poljoprivredi.
- KREMENAC
- Aktivni forumaš
- Posts: 3115
- Joined: 27 Jul 2018, 02:43
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Voće
FINI ĆEVAB SA DUNJAMA
Za 4 obroka: 80 dkg masnog bravljeg mesa sa kostima, 1 kg dunja, 25 dkg šećera, malo cimeta u kori, koji karanfilić.
Meso se opere isiječe na pače (komade) i složi u šerpu. Dodaje se šećer i voda toliko da meso "zamakne", te se kuha sve dok meso ne omekša. Dunje se očiste, izrežu na kriške i kuhaju posebno, odvojeno od mesa.
Kada dunje provriju, ocijedi se prva voda, doda nova sa malo šećera i nastavi kuhanje.
Kuhano meso se sastavi sa dunjama i dalje kuha. Zasebno se iskuha malo cimeta u kori i koji karanfilić, te dobiveni sok doda u ćevab. Prilikom serviranja cvrkne se (začini) uzavrelim mladim maslom (maslacem). M. Duranović preporučuje drugačiji tehnološki proces da se ne bi izgubila aroma dunja ako se baca prva voda, Dakle, dunje izrezati, oguliti i staviti u vodu da ne bi pocrnjele. Ocijediti dunje, sastaviti sa mesom, šećerom i karanfilićima i polahko dinstati. Paziti da se dunje ne raspadnu.
Za 4 obroka: 80 dkg masnog bravljeg mesa sa kostima, 1 kg dunja, 25 dkg šećera, malo cimeta u kori, koji karanfilić.
Meso se opere isiječe na pače (komade) i složi u šerpu. Dodaje se šećer i voda toliko da meso "zamakne", te se kuha sve dok meso ne omekša. Dunje se očiste, izrežu na kriške i kuhaju posebno, odvojeno od mesa.
Kada dunje provriju, ocijedi se prva voda, doda nova sa malo šećera i nastavi kuhanje.
Kuhano meso se sastavi sa dunjama i dalje kuha. Zasebno se iskuha malo cimeta u kori i koji karanfilić, te dobiveni sok doda u ćevab. Prilikom serviranja cvrkne se (začini) uzavrelim mladim maslom (maslacem). M. Duranović preporučuje drugačiji tehnološki proces da se ne bi izgubila aroma dunja ako se baca prva voda, Dakle, dunje izrezati, oguliti i staviti u vodu da ne bi pocrnjele. Ocijediti dunje, sastaviti sa mesom, šećerom i karanfilićima i polahko dinstati. Paziti da se dunje ne raspadnu.
- Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1386 times
- Status: Offline
Re: Voće
Volem
Japanska jabuka ili ti kaki
Magična voćka, idealna za zimske dane
Japanska jabuka je slatko jesenje-zimsko voće, za koje stručnjaci kažu da je prijateljica imuniteta i pomoćnik u prevenciji kancera.
Japanska jabuka je poznata u svijetu i pod imenom kaki jabuka. Iako je njeno ime pomalo neobično, njeno dejstvo je nesvakidašnje.
Kod nas ova voćka nije toliko poznata, uglavnom raste u vrtovima kao ukrasna biljka, a najveći dio ploda dolazi do nas iz inostranstva. Japanska jabuka šire je poznat naziv za biljku kaki, koja je porijeklom iz Azije, a može se naći u Japanu, Burmi i Kini. U Evropu je došla oko 15. vijeka, dok se danas uzgaja u toplijim predjelima svijeta. Boja ovog voća može da varira od svijetložute, preko narandžaste pa sve do tamnocrvene. Za nju se može reći da je pravi izvor zdravlja.
Puna antioksidanasa
Japanska jabuka je puna antioksidanasa poput vitamina A, C i K. Antioksidansi štite organizam od posljedica oksidativnog stresa, što može pomoći u jačanju imunog sistema i odbrani od bolesti. Posljedice oksidativnog stresa često su povezane sa hroničnim oboljenjima poput srčanih oboljenja i raznih vrsta kancera. Jedan plod japanske jabuke sadrži 12,6 mg vitamina C, što čini 21 odsto preporučljivog dnevnog unosa ovog vitamina.
Poželjna u dijeti
Japanska jabuka je bogata dijetalnim vlaknima, koja su presudna za dobro funkcionisanje digestivnog trakta. Dijetalna vlakna stimulišu probavu i pomažu kod problema opstipacije podsticanjem crijeva, što za rezultat ima izbacivanje štetnih toksina iz organizma. Naučnici tvrde da visok sadržaj vlakana, fenola, minerala i elemenata u tragovima čine japansku jabuku poželjnom u dijeti.
Plod
Plod japanske jabuke ili kakija se može iskoristiti u ljekovite svrhe i na drugi način, osim kao svježi plod ili njegov sok. Oguljen plod ostavljen na suncu i preko noći poprimiće izvana bijelu boju i na taj način dobiti nova ljekovita svojstva. Plod se može iskoristiti i za pečenje aromatične rakije. Čak i list japanske jabuke se može iskoristiti zbog svojih svojstava koja potpomažu stezanje tkiva. Kada je riječ o plodu japanske jabuke, najbolje je da birate one koji su meki pod rukom. Ako se odlučite ipak za tvrdi plod, sačekajte nekoliko dana da sazri. Biće dovoljno da plod kaki jabuke ostavite na sobnoj temperauri i za četiri-pet dana će omekšati i biti idealan za korištenje.
vijesti.ba
Japanska jabuka ili ti kaki
Magična voćka, idealna za zimske dane
Japanska jabuka je slatko jesenje-zimsko voće, za koje stručnjaci kažu da je prijateljica imuniteta i pomoćnik u prevenciji kancera.
Japanska jabuka je poznata u svijetu i pod imenom kaki jabuka. Iako je njeno ime pomalo neobično, njeno dejstvo je nesvakidašnje.
Kod nas ova voćka nije toliko poznata, uglavnom raste u vrtovima kao ukrasna biljka, a najveći dio ploda dolazi do nas iz inostranstva. Japanska jabuka šire je poznat naziv za biljku kaki, koja je porijeklom iz Azije, a može se naći u Japanu, Burmi i Kini. U Evropu je došla oko 15. vijeka, dok se danas uzgaja u toplijim predjelima svijeta. Boja ovog voća može da varira od svijetložute, preko narandžaste pa sve do tamnocrvene. Za nju se može reći da je pravi izvor zdravlja.
Puna antioksidanasa
Japanska jabuka je puna antioksidanasa poput vitamina A, C i K. Antioksidansi štite organizam od posljedica oksidativnog stresa, što može pomoći u jačanju imunog sistema i odbrani od bolesti. Posljedice oksidativnog stresa često su povezane sa hroničnim oboljenjima poput srčanih oboljenja i raznih vrsta kancera. Jedan plod japanske jabuke sadrži 12,6 mg vitamina C, što čini 21 odsto preporučljivog dnevnog unosa ovog vitamina.
Poželjna u dijeti
Japanska jabuka je bogata dijetalnim vlaknima, koja su presudna za dobro funkcionisanje digestivnog trakta. Dijetalna vlakna stimulišu probavu i pomažu kod problema opstipacije podsticanjem crijeva, što za rezultat ima izbacivanje štetnih toksina iz organizma. Naučnici tvrde da visok sadržaj vlakana, fenola, minerala i elemenata u tragovima čine japansku jabuku poželjnom u dijeti.
Plod
Plod japanske jabuke ili kakija se može iskoristiti u ljekovite svrhe i na drugi način, osim kao svježi plod ili njegov sok. Oguljen plod ostavljen na suncu i preko noći poprimiće izvana bijelu boju i na taj način dobiti nova ljekovita svojstva. Plod se može iskoristiti i za pečenje aromatične rakije. Čak i list japanske jabuke se može iskoristiti zbog svojih svojstava koja potpomažu stezanje tkiva. Kada je riječ o plodu japanske jabuke, najbolje je da birate one koji su meki pod rukom. Ako se odlučite ipak za tvrdi plod, sačekajte nekoliko dana da sazri. Biće dovoljno da plod kaki jabuke ostavite na sobnoj temperauri i za četiri-pet dana će omekšati i biti idealan za korištenje.
vijesti.ba
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 27 guests