Koliko zaista troši vaše računalo?
400 W, 500 W, 750 W, 1000 W, 1250 W, napajanja postaju sve snažnija i snažnija. Kada dođe vrijeme kupovine jednog od njih ili čak kompletnog računala, tada nam često pod izgovorom ”To vam neće biti dovoljno, radije kupite ovo skuplje” preporučuju silne vate ako ne i kilovate za vaše kućno računalo. Pa koliko zapravo mi zaista snage trebamo? Odgovor na to pitanje pokušati ćemo dati u nekoliko grafova kako bi vam približili pojam potrošnje energije te na koje komponente moramo obratiti pozornost kada računamo potrošnju računala.
Malim vatmetrima najjednostavnije je provjeriti koliko električne energije troše vaša trošila a među njima i računalo. U obzir treba uzeti kako se ovdje radi o ulaznoj snazi.
Zelena akcija
U današnje doba svi govore o uštedama i efikasnosti, no malo ljudi u principu na to obraća pozornost. Tako, barem vezano uz napajanja, na tržištu imamo mnogobrojna napajanja koja na sebi nose ”neke čudne oznake” – 80PLUS. Upravo su te oznake u zadnje vrijeme postale sinonim za kvalitetu ali i vrlo jednostavan način provjere koliko je zapravo traženo napajanje efikasno. Sva kvalitetnija napajanja danas nose barem običan, 80PLUS standard certifikat odnosno običan bijeli koji nam govori kako to određeno napajanje pri 50% svog opterećenja postiže stopu iskoristivosti od 80%. To je dobro iz dva razloga, prvi jer takvo napajanje troši manje energije kao bi napajalo vaše računalo jer ima manje gubitaka pri konverziji izmjeničnog napona u istosmjerni no u drugu ruku zbog manjih gubitaka i manje disipacije topline ono se i manje zagrijava što znači da će trebati i skromnije hlađenje te će biti tiše.
Osim standardnog certifikata tu su još brončani, srebrni, zlatni i platinasti. Naravno što je certifikat višeg ranga to napajanje nudi bolju stopu iskoristivosti. Tako 80PLUS Bronze pri 50% opterećenja nudi faktor efikasnosti od 85%, srebrni ljestvicu podiže na 88%, zlatni na 90% a 80PLUS Platinum pri opterećenju od 50% garantira minimalan faktor efikasnosti od čak 92%. Drugim riječima od 100 vata ulazne snage, ono će isporučiti 92 vata izlazne snage.
Kvalitetnija napajanja posjeduju certifikat koji označava u koju grupu efikasnosti spadaju, a oznaka je vidljiva i na deklaraciji napajanja.
Dakle prilikom kupovine napajanja, ako već želite štedjeti, obratite pozornost na to ima li traženo napajanje 80PLUS certifikat te ako ima koje razine. Popis svih modela napajanja možete provjeriti i na njihovoj službenoj stranici
http://www.plugloadsolutions.com/80Plus ... plies.aspx.
Mnogi misle kako je ovo u principu zanemarivo, u neku ruku možda i jest. Ako vaše računalo troši svega 100-150 vata onda uštede i nisu toliko velike, no za korisnike čija računala gutaju i po 750-800 vata razlike znaju biti izrazito velike.
Svaki mW pomaže
Drugi dio panike oko uštede energije odnosi se i na same komponente kao što su procesori, matične ploče te grafičke kartice. Grafičke su kartice ovdje neprikosnoveni kraljevi. Iako svi govore o uštedama energije i dalje se prave grafičke kartice sa sve višim TDP-om i sve većom potrošnjom energije. Do prije nekoliko godina bilo je nezamislivo da će jedna grafička kartica nositi dva 8-pinska PCIe naponska konektora od kojih svaki može isporučiti do 150 vata. A već odavno postoje kartice sa i po tri dodatna naponska konektora. Naravno grafičke su kartice najveći potrošači, te bez obzira na napredak tehnologije i smanjenje proizvodnog procesa grafički procesori postaju sve žedniji.
Nepoznanica nisu niti desktop matične ploče s čak dva 8-pinska EPS konektora.
Procesori su također vrlo veliki potrošači te se njihov TDP već godinama kreće oko iznosa od 100 vata. No svi oni u isto vrijeme zagovaraju uštedu energije i reklamiraju se raznim ”zelenim” značajkama. Po tom pitanju trebate samo pogledati brošure matičnih ploča. Svaki brand ima neki svoj ”zeleni” naziv za neku od značajki koja osigurava, u teoriji barem, uštedu energije. Naravno svi oni funkcioniraju na isti način a to je dinamičko reguliranje radnoga takta i radnoga napona. Stvar je jednostavna niži radni takt i prvenstveno radni napon rezultiraju nižom potrošnjom. Tako primjerice vaš novi četverojezgreni procesor ne treba raditi na svom punom radnom taktu od primjerice 3,5 GHz za vrijeme čitanja mailova, surfanja internetom ili pak streamanja glazbe. U to vrijeme on će raditi na kakvih 800-1000 MHz a kako mu za to ne treba 1,25 volti, spustiti će i radni napon na primjerice 0,8 volti. Istu stvar uraditi će i power management grafičke kartice. Dok je u 2D okruženju nema potrebe da radi punim radnim taktom. Nove Radeonke HD 7000 serije idu toliko daleko da gase sve nepotrebne funkcije a ponekad i ventilator hladnjaka. Sve te male sitnice kada se pribroje, na kraju mogu rezultirati osjetnom uštedom.
Najveći potrošači
No krenimo mi s pričom vezanom za stvarnu potrošnju računala. Od svih komponenti koje čine jedno stolno računalo, samo su dva generalno najveća potrošača prema kojima se odabire napajanje – procesor i grafička kartica.
Mnogi sad misle što je s diskovima, radnom memorijom, zvučnim karticama, ventilatorima, no činjenica je da sve te komponente čak zajedno čine praktički zanemarivo opterećenje. Ipak sama grafička kartica high-end segmenta može trošiti više no neko kompletno uredsko računalo s integriranim grafičkim rješenjem.
Kao primjer uzmimo računalo bazirano na Intel LGA1155 platformi. Iako jedan Intel Core i7 2600K nikako ne spada u low-end segment, za potrebe testa koristiti ćemo baš njega. Ako ga uparimo s nekom Z77 baziranom matičnom pločom na kojoj se još nalaze dva DDR3 modula, jedan optički uređaj te jedan tvrdi disk kompletno rješenje će u praznom hodu trošiti mizernih 70-ak vata. No zanimljivo je kako će u slučaju igranja primjerice DiRT3 potrošnja i dalje iznositi tek nešto više od 110 vata. Pri punom opterećenju koje simuliramo istovremenim pokretanjem Furmark i Prime95 benchmarka to računalo i dalje troši svega 170 vata. No ako tom računalu pridodamo jednu AMD Radeon HD 6970 grafičku karticu, već će u igrama potrošnja narasti na 265 vata, a pri punom opterećenju računala ono će trošiti i do 380 vata što je i više no dvostruko od potrošnje bez dodatne grafičke kartice. Dakle prilikom odabira napajanja za vaše računalo pažnju treba posvetiti na odabranu grafičku karticu i procesor.
Overclcoking
Iduća stavka o kojoj morate voditi računa jest hoće li vaše računalo raditi na tvorničkim postavkama ili ćete podizati radni takt i napon. Overclocking je također vrlo bitna stavka jer osjetno podiže potrošnju komponenti. Što više podižete radni napon to će više rasti i potrošnja. I ovoga smo puta izveli jedan test gdje smo mjerili potrošnju računala s Intel Core i7 2600K procesorom na tvorničkim postavkama te overclockiranog na 4,5 GHz uz radni napon podignut na 1,35 V.
Rezultati su očekivani, Računalo s posve opterećenim procesorom na tvorničkim postavkama trošilo je oko 175 vata. No kada smo podigli radni takt i napon procesora u istim je uvjetima potrošnja porasla na oko 220 vata dakle za nešto više od 25%. Identično se ponaša i potrošnja grafičkih kartica prilikom overclockinga. Stoga ako imate na umu overclocking komponenti uzmite i tu činjenicu u obzir prilikom odabira napajanja.
Koliko troše grafičke kartice
Kao glavni dio ovog testa donosimo vam uvid u potrošnju kompletnog računala ovisno o seriji grafičke kartice. Prema izmjerenim vrijednostima okvirno smo vam pokušali dočarati kolike su razlike u potrošnji obzirom na to imate li neku mainstream karticu poput AMD Radeon HD 7850, high-end karticu poput Nvidie GeForce GTX 680 ili pak više grafičkih kartica. Dva prikazana grafa prikazuju ukupnu izmjerenu potrošnju dviju različitih platformi kako bi vam dočarali koliku ulogu u potrošnji ima i verzija procesora. Prva platforma s četverojezgrenim Intel Core i7 2600K procesorom i uključenim Hyper Threadingom, te druga bazirana na šesterojezgrenom Intel Core i7 3960X procesoru s također uključenim Hyper Threadingom. Kao što imate prilike očitati sa grafova razlike su osjetne, a potrošnja doslovce leti u nebo dodavanjem druge ili treće grafičke kartice.
Grafičke kartice sve su ''žednije'' te stoga nose i po nekoliko dodatnih PCIe naponskih konektora
Primjerice Intel Core i7 3960X konfiguracija s jednom AMD Radeon HD 7950 grafičkom karticom će u igrama trošiti tek oko 250 vata. Pod punim opterećenjem računala dakle posve opterećenom procesoru i grafičkoj kartici ta se potrošnja penje do kakvih 400 vata. Dakle ako uzmemo u obzir da se ovdje radi izmjerenim ulaznim vrijednostima koja se dodatno umanjuju ovisno o stupnju iskoristivosti napajanja dolazimo do zaključka da bi jedan ovakav high-end stroj bez ikakva problema pogonilo kvalitetno napajanje snage 450 vata. Dakle nema potrebe za nekim ultra skupim napajanjem snage 750-800 vata osim ako ne mislite ugrađivati dodatnu grafičku karticu. No ako učinimo upravo to i ugradimo još jednu AMD Radeon HD 7950 tada izmjerena potrošnja u igrama iznosi već oko 390 vata. S trećom karticom ista se potrošnja penje i do 570 vata, a posve opterećeno računalo sa posve opterećenim procesorom i sva tri grafička procesora izmjerena potrošnja iznositi će oko 755 vata. Dakle u ovom slučaju, ako odbijemo gubitke zbog efikasnosti napajanja, možemo reći da nam treba kvalitetno napajanje snage 750-850 vata.
Jeftino nije uvijek i najpovoljnije
Ponovno napominjemo kako su svi ovi brojevi predstavljaju ulaznu izmjerenu potrošnju računala, a ne stvarne energetske zahtjeve komponenti. Kako bi dobili tu brojku potrebno bi bilo saznati točan stupanj iskoristivosti napajanja u tom trenutku i njime pomnožiti izmjerene ulazne vrijednosti. Dakle ako primjerice koristite napajanje koje pri opterećenju od 400 vata postiže faktor efikasnosti od 80%, tada će ono iz utičnice vući 500 vata kako bi računalu isporučilo 400 vata jer 20% energije odlazi na gubitke.
Analogno ako mi izmjerimo potrošnju računala s takvim napajanjem od 500 vata, ono u tom trenutku troši 400 vata. Kada bi zamijenili napajanje modelom koji ima faktor efikasnosti 90% ono bi iz mreže vuklo oko 445 vata jer bi samo 10% energije otišlo na gubitke. Ovdje možete vidjeti kako uštedjeti pravilnim odabirom napajanja.
Naravno nije preporučljivo odabrati niti napajanje koje bi pri punom opterećenju bilo stalno na svojoj granici. Osim što bi time životni vijek napajanja bio nešto kraći, ono bitno je da bi u tim situacijama napajanje bilo i vrlo glasno. Dakle ovisno o svojim potrebama odaberite napajanje koje ima dodatnih barem 100-150 vati rezerve. I za kraj nemojte se dati smesti kada vam netko govori kao za vaše uredsko računalo trebate kupiti skupo napajanje nazivne snage 750 vata. Našim primjerima nadamo se da smo dovoljno jasno dočarali koliko zapravo troše vaša računala.
Marin Ujdur
Rezultati testiranja
Način testiranja i mjerenja potrošnje računala
Za potrebe testiranja koristili smo dva računala. Prvo računalo tvorile su sljedeće komponente: Intel DZ77GA, Intel Core i7 2600K, Intel LCS vodeno hlađenje, 2x 8GB DDR3 1600 MHz, 2TB SATA3 WD Black HDD, DVD-RW, Thermaltake Toughpower Grand 1050W. Drugo računalo tvorile su komponente: Intel DX79SI, Intel Core i7 3960X, Intel LCS vodeno hlađenje, 2x 8GB DDR3 1600 MHz, 2TB SATA3 WD Black HDD, DVD-RW, Thermaltake Toughpower Grand 1050W.
Testni primjerak napajanja nazivne snage 1050 vati posjeduje zlatni 80PLUS certifikat. Izmjerena stopa iskoristivosti pri 215 vati opterećenja iznosi 89,35%, pri 535 vati 91,13% te pri 1060 vati 88,74%.
Mjerenja su se izvršila putem vatmetra koji je prikazao trenutnu i maksimalnu potrošnju kompletnog računala i to iz naponske mreže. Dakle okvirno kada bi sve rezultate pomnožili s ~0,90 dobili bi stvarnu potrošnju konfiguracije.
Rezultati potrošnje ovisno o grafičkoj kartici mjereni su prilikom igranja igre DiRT3, te kasnije pri maksimalnom opterećenju računala kada smo istovremeno pokrenuli Furmark i Prime95. Naravno uzmite u obzir da do te mjere nećete gotovo nikada opteretiti računalo, već će igre u većini slučajeva predstavljati najveće opterećenje vašeg računala.