Privredni rast u BiH

[Vladimir RUS]

Naime, dok u svijetu ljudi od ničega kroz vrijeme prave fabrike i velike kompanije samo u nas proces je obrnut.

Pa takva nam je Reformska Agenda


Inače, od ničega (ne) nastaje ništa

Da i nemam ništa protiv toga. Ova tema i jeste nastala u tom stilu. U stilu reforme nepotrebnih propisa.

Čuo si za Hellena šampone i Barpeh. Sve su to firme koje su nastale od ničega da bi izrasle u proizvođačke kompanije. Iza Hellene ti stoji banjalučki Dukat koji se bavi uvozom roba da bi kasnije prešli i u proizvodnju šampona. Barpeh je nekada bio trgovačka firma da bi par godina kasnije počeli da se bave proizvodnjom čokolade i kremova. U Hrvatskoj Vivax (M San) je počeo kao trgovačka firma za uvoz tehničke robe iz Kine pod brendovima Vivax i M San, a danas se bave prozvodnjom (sklapanjem) računara i televizora. To je samo par brzinskih primjera koji su mi pali na pamet, a koji govore da se može od faktički ničega napraviti čak fabrika.

Problem je što toga (da se od ničega ne da se može napraviti nešto nego čak i fabrika) ovdje mnogi još uvijek nisu svjesni (ne znaju) pa nije ni čudo zašto nas političari još uvijek "vozaju".

[Vladimir RUS]

Ukidanje RS-a i Federacije?

Ovo je ekonomska, a ne politička tema.

Krvi ti?
Hajde sad guglaj i vidi koliko BiH ima administracije...medju vodecim u Europi.
Znas koji je to udar na budzet?
Ali,poglup si ti momak...ja te jos nisam vidio u normalnoj diskusiji...samo bezveze trabunjas.Isto si robot.

Vidi se da neke stvari nisi razumio, a što se i vidi iz priloženog pošto ničim izazvan donosiš ovakve uvrede. Ako neke stvari nerazumiješ onda zašto se javljaš pošto samo džaba pokazuješ ono što pripisuješ meni.

Tema i jeste pokrenuta da bi se dotakli i te teme između ostalog tako da ako su ti neke stvari strani pojam onda imaš demokratsku mogućnost da pređeš na neku drugu temu.

[mehaning]

Nije mi jasno zašto svaka država izumlja neki svoji model, kad se ga možw jako jednostavno iskopirati od onih, kojima je uspjelo...

[Vladimir RUS]

Tokom prve godine poslovanja (koja je ujedno i presudna dali će neka kompanija uspjeti nastaviti dalje da radi ili neće) sve firme da budu oslobođene od poreza. To bi poboljšalo rad mnogih firmi tako što bi u drugoj godini bile još jače nego da su u startu poreski tretirane isto kao mnogo veće kompanije.

Odlično Da li bismo istu poresku politiku trebali primijeniti i na građane, da oni s manjim primanjima (ili oni koji su se tek zaposlili) budu oslobođeni plaćanja PDV-a? Da recimo npr. neki portir, rudar ili zidar ne plaća isti porez (ili da čak bude posve oslobođen istog) na hljeb, mlijeko... kao i članovi predsjedništva, čitave bulumente vlada i parlamenata itd.

Ovu temu sam prije svega osmišlo za davanje prijedloga vezanih za brži privredni rast što na kraju vuče i sve drugo. Tema nije osmišljena u pravcu da se priča ni o trajnim poreskim olakšicama već o kratkoročnim poreskim olakšicama, a koje bi za rezultat imale bolju ekonomsku krvnu sliku, a samim tim bi država na kraju mogla da više zahvati od poreza nego što bi zahvatila da u startu oporezuje (čitaj ubije) malog čovjeka/privrednika i malu privredu.

Kakav mali čovjek, kakva mala privreda Tržišna pravila su jednaka za sve (tako bar vi suvremeni ekonomski mislioci tvrdite i zahtijevate ) pa šta onda hoćete Bujrum, istrčite na teren Nego odma kukum(j)aukanje, oslobodite nas poreza, bla-bla, truć-truć. Ako nisi sposoban, sjedi i šuti. Jel' tako @stormaga Eno, recimo npr. u Srbiji su Fiat/Zastavu oslobodili plaćanja poreza i doprinosa na plate zaposlenih i još im pritom dali po 10.000 (slovima: desethiljada) evra po zaposleniku i još plus po 1000 za nekakvo tobožnje prekvalificiranje, pa jope' ne ide, jope' najavljuju otkaze itd. Da čovjek ne povjeruje da ni gigantu ne koriste takve povlastice, al' istina živa

Pravila su inače jednaka za sve, ali očigledno je da to nije tako u BiH čim imamo ogroman broj propisa koji onemogućavaju ekonomski napredak na godišnjem nivou ozbiljniji od nivoa statističkog napretka. Tržišna pravila jesu jednaka, ali početna tržišna pozicija nije jednaka za sve pošto je mala privreda u startu izjednačena sa velikom privredom u smislu nivoa oporezivanja. Očigledno je da u našem zakonodavstvu ne postoji pojam malih firmi koje treba da se razvijaju (start up) već se pod malom privredom podrazumijeva onaj ko će uložiti određenu svotu novca i čitavo vrijeme svog poslovanja na godišnjem nivou ostvarivati prihod u nivou inicijalnog kapitala. Takve privrede već godinama u svijetu nema već velike firme nastaju iz malih sredstava. Kod nas ne postoji progresivno oporezivanje tj. progresivna stopa oporezivanja (da bogatiji plaćaju sve veću stopu poreza, a siromašniji manju) već svi plaćaju pod istom stopom tako da nije ni čudo zašto ne postoji ekonomski jaz. U svijetu, kako raste firma tako raste i oporezivanje, što ti je veća firma to plaćaš više poreza. Ovdje je drugačije, ovdje čim kreneš "šišanje" kreće kao da si kao Filip Višnjić.

FIAT Automobili Srbija je specifična i posebna priča koja se razlikuje po tome što je država FIAT-u dala sve, a da pritom (namjerno ili slučajno) nije čvrsto u ugovornom odnosu uslovila svog strateškog partnera obavezom da se vrate uložena sredstva. To se na kraju svelo na čisto davanje para.

Ovdje kod mog prijedloga se nikakve pare ne daju već se traži poreska olakšica kako bi država kasnije mogla da ima mnogo veću poresku dobit od privrede. Tu je suštinska razlika između poreske olakšice i subvencije koja se usred nedovoljne ugovorne regulacije pretvorila u faktički bespovratnu donaciju.

[Vladimir RUS]

Gdje to ima ekonomije koja nije politička ili obrnuto

Politike itekako ima u ekonomiji, nisam mislio na ekonomsku politiku. To se podrazumijeva.

Mislio sam na politiku podsticanja ekonomije zarad ekonomskog napretka zasnovanog na tržišnim principima. Da ekonomija može i bez politike dokaz su mnoge firme koje dobar dio svojih proizvoda izvoze u Njemačku i druge zemlje veće od nas. Mnogi ne znaju za te firme (pošto se ne reklamiraju i ne zavise od domaćeg tržišta), a one rade i doprinose domaćoj ekonomiji tako što izvoze proizvode i usluge, a uvoze pare.

To je dokaz da neka firma može da radi i bez partijskog poznanstva sa predstavnicima režima.

OK, na kojim to tržišnim principima? Šta su to, ustvari, tržišni principi? Koliko ih ima, na koje misliš, malo nam to rastumači

Tržišni princip je princip otvorenog tržišnog poslovanja. Da poslovanje neke firme ne zavisi od budžeta javnih institucija (vojske, elektroprivrede itd), granta i nekog drugog sličnog vida finansiranja već od samog otvorenog tržišta, dakle poslovanje po principima tržišne ekonomije.

[Vladimir RUS]

Nije mi jasno zašto svaka država izumlja neki svoji model, kad se ga možw jako jednostavno iskopirati od onih, kojima je uspjelo...

Zato oni i jesu tamo gdje jesu (sa mnoštvo malih i naprednih kompanija. Mislim na zapad), a mi tamo gdje jesmo (i ove velike kompanije propadaju).

[Rockefeller]

Nije mi jasno zašto svaka država izumlja neki svoji model, kad se ga možw jako jednostavno iskopirati od onih, kojima je uspjelo...

Zato što su drugačiji ljudi, okolnosti i resursi?

Alija Izetbegović je u Islamskoj deklaraciji dao baš dobar primjer ovog, doduše ne tiče se ekonomije tiče se pismenosti ali je i dalje dobar primjer. Uporedio je Japan i Tursku, gdje kaže da kada su Turci preuzeli latinicu kopiravši zapad nepismenost je naglo porasla.

Napomena: to što sam dao primjer iz islamske deklaracije nema veze sa tim da li se slažem sa sadržajem te knjige ili ne.

Mi smo dijete socijalizma a u socijalizmu su se koristile šok metode - nagle promjene ne uzimavši u obzir reakcije tržišta (nije bilo ni nužde jer je ono bilo monopolosko). Odluke su se donosile otprilike ovako: svi krojači čarapa od danas će desetinu dobijene vune koristiti za proizvodnju džempera.

Moramo se navići na eksperimentisanje, na mala testiranja prije nego nešto uradimo. I iz toga ne treba nam kopiranje zapada nego rezultati naših malih eksperimenata.

U gornjem primjeru o vuni puno je pitanja koje treba postaviti prije nego se donese takva odluka: da li je bolje iskoristiti navedenu količinu vune za proizvodnju čarapa ili džempera? Mjeri.

Dizajniraj eksperiment tako da ne oštećuješ. Jedan od načina kako se da to uraditi bi bio u katalogu (koji pretpostavimo šalješ kupcima) staviti sliku džempera, cijenu, napraviti kao da džemperi postoje na policama i mjeri reakciju - koliko će kupaca naručiti dati proizvod po toj cijeni. Mjeri: ako je isplativije proizvesti datu količinu džempera namjesto čarapa proizvodi. Ako nije možda si targetirao krivo tržište? Ravnaj se po povratnim informacijama tržišta. Napravi još jedan eksperiment ako je potrebno, ovaj put promijeni ciljnu grupu. I tako dalje.

Suština je da se u kapitalističko doba odluke donose na osnovu povratnih informacija dizajniranog eksperimenta koji je testiran na tek reprezentativnom uzorku (na toliko malom broju ljudi da ne boli) a ne na osnovu dekreta koji često zna biti mimo svijeta.

Ima jedan dobar primjer (kog ću zbog širine priče skratiti) iz Kine u prijašnjom stoljeću iz doba mao Ze Donga kada je seljacima naredio proizvodnju željeza jer je njegova pretpostavka bila. Mnogi seljaci su izgradili peći na sred bašte da bi proizvodili željezo (ili čelik?). Pošto nisu mogli ispuniti normu topili su predmete iz kuće i iz njih proizvodili potrebno željezo da bi zadovoljili normu. Iz željeza su proizvodili željezo.

I jer su se mnogi seljaci odlučili da proizvode željezo vlada je odlučila da se hrana (riža) čiju je proizvodnju bilo potrebno nadoknaditi sadi tjesnije. Pošto su preostali zemljoradnici rižu počeli saditi tjesnije ni ona nije mogla uspjeti i ono što se desila je velika glad. Sama Kina je priznala da je u to vrijeme umrlo oko 30 miliona ljudi.

Sve ovo napisah jer pokušavam objasniti kako trebamo izbjeći kopiranja i kako za privredni rast poštovati domaće tržište i njegove potrebe jer nas povratne informacije domaćeg tržišta vode u maksimalno moguću efikasnost u iskorištavanju resursa.

[Mohr]

Tržišna pravila jesu jednaka, ali početna tržišna pozicija nije jednaka za sve

Eee jarane, prvobitna akumulacija je aksiom kapitalističke ekonomije, neizbježna u svakom pojedinačnom društvu, tako da na tzv. početnu tržišnu poziciju mo'š slobodno zaboraviti. Šta ti misliš, ko donosi zakone i propise u kapitalističkom društvu, nekakva liga humanista, udruženja građana, asocijacije za rodnu/spolnu jednakopravnost ili dobrotvorna društva To se care nikad ne prepušta slučaju i vazda je pomno (o)smišljeno i odabrano.

Kao što svi znamo, nama su mentori strogo odredili privredu malih i poneko srednje preduzeće, a svi bivši giganti moraju nestati s lica zemlje, a ako pak neki i (pre)ostane (poput Fiata/Zastave) on onda obavezno mora biti u stranom vlasništvu i obilato podržan/subvencioniran od strane države, koja pritom obezbjeđuje i jeftinu radnu snagu, silujući i ponižavajući vlastito stanovništvo. Valjda ti je jasno kako funkcioniše današnji svijet, šta je kome namijenjeno i kakva je čija uloga u globalnim ekonomskim odnosima Čak i da se sve to predlažeš sutra ili danas, sad odma', provede neće biti nikakve svrhe. Proš'o voz, (početno) pozicioniranje (o)davno završeno I pritom još valja imati na umu da nam je kompletan (javni) finansijski sektor u rukama (privatnih) stranih banaka...

[Mohr]

Kod nas ne postoji progresivno oporezivanje tj. progresivna stopa oporezivanja (da bogatiji plaćaju sve veću stopu poreza, a siromašniji manju) već svi plaćaju pod istom stopom tako da nije ni čudo zašto ne postoji ekonomski jaz. U svijetu, kako raste firma tako raste i oporezivanje, što ti je veća firma to plaćaš više poreza. Ovdje je drugačije, ovdje čim kreneš "šišanje" kreće kao da si kao Filip Višnjić.

Navedi nam primjere gdje postoji progresivna stopa oporezivanja, gdje to bogatiji plaćaju sve veći a siromašniji sve manji porez?

Svugdje je (isto) tako, kako raste firma raste i porez, što je i sa stanovišta elementarne logike jasno, jer se radi naprosto o većoj oporezivoj masi (sredstava) Kakvo "šišanje", platiš onoliko poreza koliko imaš (ili prikažeš ) prometa Ako radnik ne može zaraditi (nijednu, dakle ni prvu) platu a da na nju ne budu plaćeni porezi i doprinosi, zašto bismo nekom vrlom poduzetniku davali privilegiju da posluje i ostvaruje prihod i profit bez plaćanja istih? Imaš brate pijacu, pa bujrum

[Krokodil Behko]

Moj (prvi) konkretan prijedlog. Zamjeniti šaltere internetom, u svemu, a naročito prilikom registracije kompanije, da se preduzeće može registrovati putem interneta i to u roku od 24 sata. Kao što pojedine banke reklamiraju kredite sa rokom odovrenja od 24 sata tako i da se može registrovati preduzeće, bez čekanja u redovima, bez gomile papirologije i strahovanja da će neki papir faliti, već sve na jednom mjestu, uz par klikova i uštedu vremena, novca, životne sredine (štednja na benzinu, na štampanju papira, tinti, broju administrativnih radnika i drugim resursima administracije i stranaka).

Registrirati firmu u 24 sata, može i sada, samo je potrebno malo volje i sječe nepotrebnih pravila i zakona. Ništa od tog tvog prijeldoga, jer nema dubinu, a ni suštinu.

Istina je da su nam administrativni aparati ogromni, s tim da njihovo puko smanjenje neće mnogo popraviti situaciju. Samo će iz statusa zaposlenih, preći u nezaposlene i ponovo će biti teret onom dijelu stanovništva koje privređuje, a preko naknada za nezaposlene, besplatnog zdravstvenog i boga pitaj kakvih i kolikoh otpremnina, pošto je riječ o uposlenicima u državnim institucijama.

Nakon zdravstvenog, negativno bi se odrazilo i na penzioni fond, pa tako da je bolje ići na njihovo prezapošljavanje, na nekim drugim radnim mjestima, a gdje fali ljudi.

Naš je problem korupcija i to bi bio jedini prijeldog koji je prioritetan za rješavanje.
Sve ostalo teklo bi lakše i bolje, samo da nema korupcije.
Naš je problem Ustav, koji garantuje nekažnjavanje svim političarima, bez obzira na to šta oni da urade i koliki kriminal da počine.

Nema smisla predlagati, jer kad se nešto i razmaše u ovoj državi, opet to ne dolazi do izražaja, jer imamo sistem koji guta novac, plus korupcija, plus poremećene metode vrjednovanja, po kojima je neka Dodikova izjava, o nekom referendumu, neuporedivo značajnija od bilo koje ekonomske vijesti.

Svi mi znako koji su to naši resursi: Drvo, željezo, ugalj, hidro potencijal, pitka voda, agrar, turizam i to je sve. Svega nekoliko oblasti i nema šanse da se ne možemo fokusirati na to.

[Vladimir RUS]

Tržišna pravila jesu jednaka, ali početna tržišna pozicija nije jednaka za sve

Eee jarane, prvobitna akumulacija je aksiom kapitalističke ekonomije, neizbježna u svakom pojedinačnom društvu, tako da na tzv. početnu tržišnu poziciju mo'š slobodno zaboraviti. Šta ti misliš, ko donosi zakone i propise u kapitalističkom društvu, nekakva liga humanista, udruženja građana, asocijacije za rodnu/spolnu jednakopravnost ili dobrotvorna društva To se care nikad ne prepušta slučaju i vazda je pomno (o)smišljeno i odabrano.

Kao što svi znamo, nama su mentori strogo odredili privredu malih i poneko srednje preduzeće, a svi bivši giganti moraju nestati s lica zemlje, a ako pak neki i (pre)ostane (poput Fiata/Zastave) on onda obavezno mora biti u stranom vlasništvu i obilato podržan/subvencioniran od strane države, koja pritom obezbjeđuje i jeftinu radnu snagu, silujući i ponižavajući vlastito stanovništvo. Valjda ti je jasno kako funkcioniše današnji svijet, šta je kome namijenjeno i kakva je čija uloga u globalnim ekonomskim odnosima Čak i da se sve to predlažeš sutra ili danas, sad odma', provede neće biti nikakve svrhe. Proš'o voz, (početno) pozicioniranje (o)davno završeno I pritom još valja imati na umu da nam je kompletan (javni) finansijski sektor u rukama (privatnih) stranih banaka...

Nismo mi bitni zapadu toliko da moramo da uništimo svoju proizvodnju da bismo kupovali njihove proizvode. Mislim da smo mi sami prije svega krivi za propast naših velikih firmi pošto nisu nas oni uništili već mi sami pošto nismo dovoljno u vremenu kada smo odlučivali o privatizaciji znali šta to znači do kraja, da to ne znači prodaja mašina po principu kilograma željeza, zidova po principu prodaje polovne cigle i crijepova i zemlje po principu bivše periferije koja je u međuvremenu postala atraktivna gradska lokacija.

Tu recepturu su osmislili naši lokalni majstori prodaje porodične srebrenine pod staro željezo tako da ono što je bilo (možda) se ne da ponovo podići (mada opet može u okviru reindustrijalizacije), ali zato se može stvoriti ambijent u kome mnoštvo malih firmi mogu da nadomijeste gubitak nastao propadanjem velikih privrednih giganata.

Zato je dobro što više stvarati ambijent za pvoljnije poslovno okruženje kako bi država imala od koga da ubire porez i finansira administraciju, zdravstvo, obrazovanje, pravosudni sistem, penzije i druge budžetske korisnike. Samo jaka privreda znači i jak socijalni sistem.

Osim toga, ni Evropi nije potrebna nerazvijena država, već razvijena s obzirom da nerazvijena država znači veći broj doseljenika u njihovo dvorište.

[Vladimir RUS]

Kod nas ne postoji progresivno oporezivanje tj. progresivna stopa oporezivanja (da bogatiji plaćaju sve veću stopu poreza, a siromašniji manju) već svi plaćaju pod istom stopom tako da nije ni čudo zašto ne postoji ekonomski jaz. U svijetu, kako raste firma tako raste i oporezivanje, što ti je veća firma to plaćaš više poreza. Ovdje je drugačije, ovdje čim kreneš "šišanje" kreće kao da si kao Filip Višnjić.

Navedi nam primjere gdje postoji progresivna stopa oporezivanja, gdje to bogatiji plaćaju sve veći a siromašniji sve manji porez?

Svugdje je (isto) tako, kako raste firma raste i porez, što je i sa stanovišta elementarne logike jasno, jer se radi naprosto o većoj oporezivoj masi (sredstava) Kakvo "šišanje", platiš onoliko poreza koliko imaš (ili prikažeš ) prometa Ako radnik ne može zaraditi (nijednu, dakle ni prvu) platu a da na nju ne budu plaćeni porezi i doprinosi, zašto bismo nekom vrlom poduzetniku davali privilegiju da posluje i ostvaruje prihod i profit bez plaćanja istih? Imaš brate pijacu, pa bujrum

Baš zato pijaca i jeste ataktivno okupljalište za mnoge kupce. Ti što rade na pijaci to su uglavnom sve ljudi koji bi da pokrenu legalan posao, ali ih država u startu odvraća da posluju legalno tako što pred njima nameće izazove koji guše mogućnost legalnog poslovanja. Zar nebi bilo bolje da neko ko tek pokreće biznis biva ohrabren da to uradi umjesto što u startu ima prepreke koje su za većinu njih nepremostive. Drugi su oni koji pokreću biznis sa milion KM, takvih je nažalost malo, većina malih privrednika su oni koji pokreću biznis sa 2-3 hiljade KM do nekoliko hiljada KM, a neki i sa manje. Za njih porezi u startu znače kraj i prije ozbiljnijeg početka. Takvi privrednici (koji počinju sa malim početnim kapitalom) su 90 odsto ljudi koji se odluče da pokrenu nešto svoje. Ako država njima ne ponudi olakšice barem u prvoj godini poslovanja onda nema ni privrede koja će vući konce napretka, nema povećanog obima naplate poreza, uplate penzionog, socijalnog. Ostaćemo na sadašnjem nivou koji je nedovoljan da pokrije postojeći nivo socijalnih davanja, a kamoli da imamo suficit. Pa nije ni čudo zašto se država zadužuje. Nema privrede u onoj mjeri u kojoj bi mogla da izdrži dostignuti nivo socijalnih prava. Zato nam penzije i druga davanja nam isplaćuje bukvalo MMF i to putem novčanih sredstava koji nisu poklon jer treba da se vrate, a od čega kada nemamo dovoljno razvijenu privredu. E upravo zato treba razvijati privredu kako bismo bili svoji na svome, a ne zavisnici od MMF-ovih kredita.

[Vladimir RUS]

Moj (prvi) konkretan prijedlog. Zamjeniti šaltere internetom, u svemu, a naročito prilikom registracije kompanije, da se preduzeće može registrovati putem interneta i to u roku od 24 sata. Kao što pojedine banke reklamiraju kredite sa rokom odovrenja od 24 sata tako i da se može registrovati preduzeće, bez čekanja u redovima, bez gomile papirologije i strahovanja da će neki papir faliti, već sve na jednom mjestu, uz par klikova i uštedu vremena, novca, životne sredine (štednja na benzinu, na štampanju papira, tinti, broju administrativnih radnika i drugim resursima administracije i stranaka).

Registrirati firmu u 24 sata, može i sada, samo je potrebno malo volje i sječe nepotrebnih pravila i zakona. Ništa od tog tvog prijeldoga, jer nema dubinu, a ni suštinu.

Istina je da su nam administrativni aparati ogromni, s tim da njihovo puko smanjenje neće mnogo popraviti situaciju. Samo će iz statusa zaposlenih, preći u nezaposlene i ponovo će biti teret onom dijelu stanovništva koje privređuje, a preko naknada za nezaposlene, besplatnog zdravstvenog i boga pitaj kakvih i kolikoh otpremnina, pošto je riječ o uposlenicima u državnim institucijama.

Nakon zdravstvenog, negativno bi se odrazilo i na penzioni fond, pa tako da je bolje ići na njihovo prezapošljavanje, na nekim drugim radnim mjestima, a gdje fali ljudi.

Naš je problem korupcija i to bi bio jedini prijeldog koji je prioritetan za rješavanje.
Sve ostalo teklo bi lakše i bolje, samo da nema korupcije.

A gdje se to u BiH može sada registrovati firma za 24 sata? Koji grad, mjesto, entitet? Unaprijed zahvalan na informaciji.

Otpuštanje viška radnika u administraciji ne znači samo ostanak bez posla i odlazak na biro već i napuštanje statičnog radnog mjesta na kome je plata bila najčešće fiksna i eventualni odlazak u privatne privredne vode (bilo da je riječ o pokretanju vlastitog biznisa ili pronalazak posla kod drugog privrednika ili da je riječ o poljoprivredi). U takvim uslovima, samo nebo je granica, pošto zavisiš prije svega od svog rada, a ne od fiksnog mjesečnog prihoda.

U našoj zemlji gubitak posla u administraciji znači kao da se cijeli svijet srušio, dok na zapadu upravo je to šansa da čak još više doprineseš ekonomiji svoje zemlje. Na taj način bi se smanjio broj nezaposlenih i povećali prihodi i to više nego da država ubire porez na osnovu prosječne plate.

[Mohr]

Kod nas ne postoji progresivno oporezivanje tj. progresivna stopa oporezivanja (da bogatiji plaćaju sve veću stopu poreza, a siromašniji manju) već svi plaćaju pod istom stopom tako da nije ni čudo zašto ne postoji ekonomski jaz. U svijetu, kako raste firma tako raste i oporezivanje, što ti je veća firma to plaćaš više poreza. Ovdje je drugačije, ovdje čim kreneš "šišanje" kreće kao da si kao Filip Višnjić.

Navedi nam primjere gdje postoji progresivna stopa oporezivanja, gdje to bogatiji plaćaju sve veći a siromašniji sve manji porez?

Svugdje je (isto) tako, kako raste firma raste i porez, što je i sa stanovišta elementarne logike jasno, jer se radi naprosto o većoj oporezivoj masi (sredstava) Kakvo "šišanje", platiš onoliko poreza koliko imaš (ili prikažeš ) prometa Ako radnik ne može zaraditi (nijednu, dakle ni prvu) platu a da na nju ne budu plaćeni porezi i doprinosi, zašto bismo nekom vrlom poduzetniku davali privilegiju da posluje i ostvaruje prihod i profit bez plaćanja istih? Imaš brate pijacu, pa bujrum

Baš zato pijaca i jeste ataktivno okupljalište za mnoge kupce. Ti što rade na pijaci to su uglavnom sve ljudi koji bi da pokrenu legalan posao, ali ih država u startu odvraća da posluju legalno tako što pred njima nameće izazove koji guše mogućnost legalnog poslovanja. Zar nebi bilo bolje da neko ko tek pokreće biznis biva ohrabren da to uradi umjesto što u startu ima prepreke koje su za većinu njih nepremostive. Drugi su oni koji pokreću biznis sa milion KM, takvih je nažalost malo, većina malih privrednika su oni koji pokreću biznis sa 2-3 hiljade KM do nekoliko hiljada KM, a neki i sa manje. Za njih porezi u startu znače kraj i prije ozbiljnijeg početka. Takvi privrednici (koji počinju sa malim početnim kapitalom) su 90 odsto ljudi koji se odluče da pokrenu nešto svoje. Ako država njima ne ponudi olakšice barem u prvoj godini poslovanja onda nema ni privrede koja će vući konce napretka, nema povećanog obima naplate poreza, uplate penzionog, socijalnog. Ostaćemo na sadašnjem nivou koji je nedovoljan da pokrije postojeći nivo socijalnih davanja, a kamoli da imamo suficit. Pa nije ni čudo zašto se država zadužuje. Nema privrede u onoj mjeri u kojoj bi mogla da izdrži dostignuti nivo socijalnih prava. Zato nam penzije i druga davanja nam isplaćuje bukvalo MMF i to putem novčanih sredstava koji nisu poklon jer treba da se vrate, a od čega kada nemamo dovoljno razvijenu privredu. E upravo zato treba razvijati privredu kako bismo bili svoji na svome, a ne zavisnici od MMF-ovih kredita.

Ono gore largeovano je bilo moje pitanje (a ustvari tvoja konstatacija), a ne vidim ni da si se osvrn'o na nj Takođe nisi ni pokuš'o odgovorit ni na drugo pitanje No dobro, hajmo dalje...

[Mohr]

Baš zato pijaca i jeste ataktivno okupljalište za mnoge kupce. Ti što rade na pijaci to su uglavnom sve ljudi koji bi da pokrenu legalan posao, ali ih država u startu odvraća da posluju legalno tako što pred njima nameće izazove koji guše mogućnost legalnog poslovanja.

Kakav je ovo kalambur Šta, država guši mogućnost legalnog poslovanja tako što zahtijeva da se posluje po zakonu i propisima, s urednim knjigovodstvom, urednim plaćanjem poreza i doprinosa? Alal' ti ćufte Man' se jarane tih budalaština

[Mohr]

Drugi su oni koji pokreću biznis sa milion KM, takvih je nažalost malo

Nažalost malo, veliš. Lutrija nam izgleda slabo radi, ne proizvodi milijunaše u onoj mjeri koja nam je potrebna da procvatemo Odakle nekome milijun(i) da pokrene biznis? I šta će mu biznis kad je eto i bez njega stek'o milion(e) Hebo ga ti, oroči, i od kamate sasvim pristojno i lagodno može živjeti porodica, pa i malo širi krug Ali da, zaboravio sam to su filantropi koji su neumorni u svojoj radn(ičk)oj revnosti i koji ljube bližnjega svoga ne samo kao, nego čak i više doli same sebe Pa hoće da ulože svoje milionče na sveopću korist i dobrobit

[Krokodil Behko]

A gdje se to u BiH može sada registrovati firma za 24 sata? Koji grad, mjesto, entitet? Unaprijed zahvalan na informaciji.

Ako pročitaš još jednom, možda skontaš da sam htio reći, da to nije tako ni napisano, nego, sam zapravo rekao, da to ne bi trebao biti neki problem u rješavanju, kad bi administracija stvarno riješila da to odradi, ali nisam rekao da postoji. Izvoli, još jednom pročitaj i pohvataj smisao.

Registrirati firmu u 24 sata, može i sada, samo je potrebno malo volje i sječe nepotrebnih pravila i zakona.

To znači da sam rekao kako treba imati volje, da se riješimo nepotrebnih odredbi i pravila, pa će biti tako. Eto.

[Konsultant]

Pitanje mladih osoba je najvažnije za naše društvo i mladi moraju biti tema broj jedan te se mora naći način da ostanu u svojoj državi. Oni odlaze, jer se mi bavimo svim drugim kategorijama više nego njima – istakao je u razgovoru za Fenu premijer Federacije BiH Fadil Novalić.
Naglasio je da je aktuelna Vlada Federacije BiH kreirala programe kojima je cilj rješavanje ključnih problema mladih osoba.

– Vlada je uvela programe koji se odnose na poticaj prvog zapošljavanja, rješavanje stambenog zbrinjavanja mladih i uvođenje obaveznih konkursnih procedura pri zapošljavanju u javnom sektoru – naveo je Novalić.

– Vlada Federacije BiH u protekle dvije godine izdvojila više od 30 miliona KM za poticaj prvog zapošljavanja i samozapošljavanja, što je rezultiralo zapošljavanjem više od 4.000 mladih, a preko Union banke koja je u vlasništvu FBiH, Vlada je osigurala 30 miliona KM za projekat stambenog zbrinjavanja mladih sa predviđenom kamatnom stopom od 2,99% koja je najniža kamatna stopa na tržištu, što je vrlo pozitivno utjecalo na smanjenje kamatnih stopa drugih komercijalnih banaka za kredite iste namjene – naglasio je Novalić.

Potcrtao je da je zaprimljeno 319 zahtjeva iz cijele FBiH, iz 45 općina, od kojih je većina već odobrena.

Premijer ističe i da je Vlada pripremila i predložila Parlamentu FBiH izmjene Zakona o radu, kojima se, po prvi put, konačno osigurava transparentno zapošljavanje novih radnika u javnom sektoru i njihov tretman pod jednakim uslovima.

– Po novom Zakonu, svi pravni subjekti u javnom sektoru: zavodi, agencije, ustanove i preduzeća u državnom vlasništvu će moći zapošljavati nove radnike isključivo nakon provedene procedure javnog oglašavanja, čime bi se trebala prekinuti dosadašnja nepopularna praksa zapošljavanja podobnih umjesto sposobnih, odnosno svojevrsnog privatiziranja državnih firmi i institucija od strane pojedinaca čime bi osigurali jednaka prava za sve kandidate – dodao je Novalić.

Takođe podsjeća da je ovaj zakon usvojen od strane Parlamenta Federacije BiH i da njegova primjena slijedi čim predsjednik Federacije Marinko Čavara potpiše njegovo proglašenje i zakon bude objavljen u Službenim novinama.

– Mi smo uradili dosta toga i sve što smo uradili pokazalo je dobre rezultate. Stvari smo pokrenuli sa mrtve tačke i u narednom periodu treba značajno proširiti sve te aktivnosti – naglašava premijer Novalić.

Fena će u narednim danima objavljivati odgovore premijera Novalića i na druga pitanja vezana za rad Vlade u ovom mandatu.

[lisko]

ove politicare istjerat jer ich vecina nepismeno treba dat vlast mladjim ljudima skolovanim i za buducnost spremnim

[Socrates]

Realno gledano, ako vec nema posla i perspektive, bolje je da omladina ide vani. Vratice se nekad, na ovaj ili onaj nacin, barem u nekom broju.

U takvoj situaciji, ako omladina ostaje, dolazi do opasnosti koja se zove youth bubble, i koja je jedan od simptoma nastupajuceg oruzanog sukoba ove ili one vrste.