Pozitivna dešavanja u BiH

[Pasaga]

Ekstra pozitivna vijest: Aplikacija "Zaposli se" bilježi izvanredne rezultate

Odmah nakon zvanične promocije 19.7.2016. godine, aplikacija je privukla veliku pažnju javnosti, a već nakon prva 24 sata korištenja našla se na prvom mjestu rating aplikacija u Bosni i Hercegovini. Preko "Zaposli se" aplikacije svakodnevno se ostvari između 12.000 i 15.000 posjeta sadržajima portala Službe, a u svakom trenutku u realnom vremenu aplikaciju koristi između 10 i 25 korisnika.

Aplikacija "Zaposli se" prva je ovakve vrste u službama za zapošljavanje u regionu, a cilj joj je da korisnicima brže i jednostavnije dostavi informacije o oglasima za posao, mogućnostima i prijave oglase koji se nalaze na stranici JU "Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo“. Iako je aplikacija namijenjena svim korisnicima koji posjeduju odgovarajuće telefonske aparate, ipak se očekuje da će je najviše koristiti 28.000 nezaposlenih mladih osoba u Kantonu Sarajevo, kojima će ušteda vremena, nastala korištenjem aplikacije, omogućiti da se aktivnije posvete svakodnevnom traženju posla.

"Mladi imaju specifične ineterese, kanale informisanja i interakcije uopšte", kazao je Igor Kamočaji, direktor JU "Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo", "i čini se da su prepoznali našu aplikaciju, jer je u jednom trenutku po svojoj popularnosti bila odmah nakon globalno popularne aplikacije o Pokemonima".

Osmišljena je kao dio strateške reforme Službe u koju spada i uvođenje modernih alata u rad Službe. Aplikacija je nastavak unapređenja IT usluga, pored portala i pružanja besplatne pravne pomoći, očekuje se da poveća interes, kako nezaposlenih, tako i poslodavaca, da putem Službe nude, odnosno traže posao.

Aplikaciju "Zaposli se" možete preuzeti putem App Store i Google Play.

(klix)

Ovo je dobra ideja...tips....
Tako funkcionise svugdje na zapadu.
Razlika je u tom sto to ovdje daje neki uspjeh,korist ...u % novozaposlenih.
Kako ovi nisu naveli rezultate tog projekta?

[Krokodil Behko]

Javne pošte ruše granice: Usluga brze pošte od 1. oktobra u cijeloj BiH

BiH uskoro više neće imati kantonalnih i entitetskih granica, barem kada je u pitanju brza pošta. BH Pošta, Pošte Srpske i Hrvatska pošta Mostar pokreću novi zajednički projekat pod nazivom "Brze pošte na nivou BiH".

Tri javne pošte u BiH bile su ograničene na određene teritorije unutar države i to uglavnom po nacionalnoj liniji. Također, na pošiljku iz jednog grada u FBIH do grada u RS-u trebalo je čekati nekoliko dana. Ovim projektom bi se situacija trebala promijeniti.

Iz Pošte Srpske kazali su nam kako se u ovaj projekat ušlo s ciljem poboljšanja usluge te zadovoljstva korisnika poštanskih usluga sva tri javna poštanska operatera u BiH.

"S obzirom na to da su međuoperaterski dogovori u završnoj fazi, na radost nas i svih korisnika, ova usluga će uskoro zaživjeti na kompletnom području BiH i to po najpristupačnijim cijenama. Odnosno, uskoro će pošiljka poslana brzom poštom iz Republike Srpske u bilo koji grad ili mjesto u Federaciji BiH biti uručena u roku od 24 sata, a isto tako i iz FBiH u RS. Izražavamo posebno zadovoljstvo saradnjom s druga dva javna poštanska operatera u BiH kojom smo pokazali da su nam korisnici na prvom mjestu", kazala je za Klix.ba Željka Koljančić, glasnogovornica Pošte Srpske.

Usluga brze pošte bila je namijenjena samo za područja na kojima su radili poštanski operateri pa su privatne firme koje se bave brzim prenosom pošiljki preuzele njihov zadatak, ali i zaradile novac.

Pružanje usluge brze pošte na nivou BiH sve tri pošte počinju od 1. oktobra ove godine. Prvi rezultati očekuju se u prvoj polovini 2017. godine.

(klix)

[Krokodil Behko]

TUZLANSKI AVIO BUM: Do kraja godine više od 300.000 putnika!

Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT) u 2015. godini prevezeno je više od 256.000 putnika, što je za 100.000 putnika više u odnosu na broj putnika u 2014. godini – potvrdio je za Fenu direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.

Po njegovim riječima, planom za 2016. godinu predviđen je promet od 305.000 putnika, a ostvareni rezultat za prvih šest mjeseci ove godine je 170.000 putnika.

Karasalihović naglašava da je tuzlanski aerodrom u 2015. godini imao 45 zaposlenih radnika, a u ovog godini ih ima 150, što je više od 100 novih radnih mjesta za pola godine.

Pored postojećih letova na osam destinacija na koje se saobraća s ovog aerodroma, a to su Stockholm, Gotheburg, Malme, Dortmund, Frankfurt Hahn, Memmingen, Basel i Eindhoven, do kraja godine avio kompanija Wizz Air najavila je letove za dvije nove destincije – Berlin i Billund.

Karasalihović navodi da je iz budžeta kantonalne vlade za ovu godinu predviđeno pola miliona KM za kapitalna ulaganja te da je u prvom tromjesečju već povučen iznos od 250.000 KM za opsluživanje kargo saobraćaja koji je odnedavno uspostavljen.

Ističe također da su kapitalna ulaganja federalne vlade za ovaj aerodrom u tekućoj godini 1.570.000 KM, od kojih je 1.300.000 KM namijenjeno za projekt nadogradnje prilaznih svjetala na MAT-u koji je u toku, a ostatak sredstava za kupovinu aerodromske opreme.

S ovog aerodroma u protekla dva mjeseca ostvareno je 35 cargo letova avionom Airbus 330 turske kompanije Turkish Cargo, koji djeluje u sastavu Turkis Airlinesa, a Karasalihović izražava zadovoljstvo saradnjom sa spomenutom kompanijom.

Tuzlanski aerodrom pozicionirao se na drugo mjesto u BiH po broju prevezenih putnika, odmah iza Sarajevskog aerodroma kroz koji je u prošloj godini prošlo 772.851 putnik. dok se u ovoj godini očekuje 130 hiljada više, odnosno oko 900.000 putnika.

Zračna luka Mostar je prošlu godinu završila sa cca 75.000 putnika, a prema najavama u 2016. godini očekuje se blagi rast od 5 posto, na približno 82.000 putnika.

Kroz Međunarodni aerodrom Banja Luka u 2015. godini prošlo je oko 22.800, što je pad od 15 posto u poređenju s prethdnom godinom.

Zaposleni na banjalučkom aerodromu, odakle je moguće direktno poleteti jedino za Beograd, objašnjavaju da je na gubitak putnika tokom 2015. godine uticala obustava redovne linije iz ovog grada za Cirih.

S.B. /Agencije

[Krokodil Behko]

A taj zeytinyagi, jel to maslinovo ulje?

[Hannibal]

Gdje su nam ba one turkinje

[dobre.vibracije]

FIPA: Češka će investirati u bh. drvnu industriju



Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Gordan Milinić razgovarao je sa predstavnicima češke firme Creative Imperial CZ o investiciji koju planiraju realizirati u sektoru drvne industrije BiH.

Češka firma posluje već 20 godina u oblasti energetike, izgradnje, građevinske tehnologije i drvnom sektoru.

Svoje proizvodne pogone posjeduju u Češkoj i Slovačkoj, a Bosna i Hercegovina je sljedeća zemlja u kojoj će pokrenuti nove pogone. Imaju osigurano tržište za proizvode koje će proizvoditi u BiH.

Predstavnici FIPA-e su investitorima predstavili trenutno raspoložive projekte iz drvne industrije, te pružili pomoć oko obilaska lokacija za koje je investitor iskazao interes na sastanku.


ovdje cu malo bit aktivan dok ne nadjem sebi odgovarajucu temu

[Hannibal]

Ko nam je to doso

[dobre.vibracije]

Ko nam je to doso

haha sta cu, moram malo

[dobre.vibracije]

Presadnice povrća iz Gabele putuju po Evropi



Kompanija Adria Hishtil Rasadnik d.o.o. smještena je u samoj dolini rijeke Neretve u mjestu Gabela, svega par kilometara od granice sa Republikom Hrvatskom i trenutno plasira značajne količine presadnica rajčice u Moldaviju.

Osnovana je 2009 godine od strane četiri partnera, koji su udružili svoje dugogodišnje znanje, vrhunsku tehnologiju i poznavanje tržišta iz oblasti proizvodnje i distribucije mladih presadnica voća i povrća kao što su paprike, rajčica, lubenica, bostan, krastavaci i mnogih drugih vrsta.

Ivica Borovac, iz Adria Hishtil Rasadnika za poslovni portal Akta.ba govori o uspjesima i razvoju kompanije.

"Naša kompanija se prvenstveno bavi proizvodnjom i prodajom sadnog materijala povrća ali nudimo i savjetovanje naših kupaca po pitanju novih tehnologija, odabira hibrida sa boljim genetskim potencijalom u cilju što efektivnije proizvodnje i plasmana finalnih proizvoda. Vlastita iskustva su nas naučila da je kvalitetna sadnica pored genetskog potencijala sorte glavni uvjet za visoki i siguran prinos. Radi toga je naša kompanija okrenuta kontinuiranom istraživanju i razvoju", govori Borovac.

POSLOVANJE BAZIRANO NA IZVOZU

Jedan od ciljeva kompanije je podmiriti potrebe novonastalog tržišta sadnica na području srednje Europe, Balkana kako i brzo rastućeg tržišta kalemljenih sadnica u Italiji i ostalim zemljama Europe zato je svoje poslovenje bazirala na izvoz proizvoda.

"Evropsko tržište je otvoreno za uvoz presadnica voća i povrća, stalna je potražnja i potreba za kvalitetnim presadnicama. Trenutno smo aktivni na više tržišta u zemljama regije pa sve od Italije, Austrije, Francuske, Grčke do dalekih i manje popularnih zemalja kao što su Rumunjska, Bugarska i Moldavija", govori Borovac.

Oko 30 posto proizvodnje kupusnjača izvoze u Hrvatsku, 50 posto proizvodnje čine patlidžani koji se izvoze za Italiju, za njihove stalne partnere. Ostatak presadnica se plasira u Moldaviju koja im je sada jedan od značajnijih partnera, a radi se o nakalamljenim rajčicama. "Prve količine rajčica isporučili smo krajem travnja, a sada se u posao uključila još jedna tvrtka za koju upravo vršimo isporuke", kaže Borovac.

"Sve presadnice osim kupusnjača možemo raditi standardno i kalemljeno po čemu smo jedinstveni u regiji. Naime, kalemljeno povrće je dosta zahtjevan posao i cijena koštanja je znatno veća, ali je u njemu budućnost rasadničara. Budući da živimo u vremenu gdje je stanovništvo u porastu a površine za obradu i uzgoj hrane sve manje sa ovim tipom sadnica se višestruko povećava prinos, štiti se od bolesti koje uništavaju proizvodnje i sezona aktivnih berbi se produži i do 50 posto", kaže Borovac.

Presadnice koje ova kompanija nudi u svom asortimanu proizvodnje nalaze se u standardnom i kalemljenom tipu, različite starosti tj. uzrasta, tipu kontejnera i supstratu od kamene vune ili treset-a ovisno o željama i potrebama kupaca. Radi se o presadnicama rajčice, paprike, krastavca, patlidžana, tikvice, lubenice, bostana i kupusnjače.

PROIZVODNJA TOKOM CIJELE GODINE

Ono što je posebno interesantno za ovu kompaniju je da svoju proizvodnju i plasman presadnica vrši tokom cijele godine.

"Naši pogoni se nalaze u južnoj Hercegovini, u malom mjestu Gabela, to je selo u dolini Neretve na pet kilometara prije granice sa Metkovićem. Imamo 1,6 hektara proizvodnih površina sa grijanjem i samim time imamo mogućnost proizvodnju kroz cijelu godinu", pojašnjava Borovac.

Budući da je poljoprivreda naše zemlje na niskim granama tako i samo rasadničarstvo nije na nekom velikom nivou popularnosti.

"Ima više malih rasadničara koji su prisutni na našem tržištu i proizvode za lokalno tržište ali jedino naša kompanija radi i za Europsko tržište po visokim standardima", kaže Borovac.

Izvoz sadnica u zemlje u okruženju je taj koji ovu kompaniju održava i čini proizvodnju profitabilnom. Borovac kaže kako je u BiH proizvodnja na niskim granama, tako da samo 10 posto njihove proizvodnje je plasman u BiH.

"Zemlje u okruženju su dosta sređenije, imaju bolju ekonomsku situaciju i spremni su platiti kvalitetu koju mi nudimo i zato smo od nastanka firme orijentirani na izvoz ali se trudimo da i u BiH maksimalno podižemo svijest o važnosti poljoprivrede i razvoja te grane na prostorima na kojima živimo."

Trenutno Adria Hishtil Rasadnik broje više od 70 zaposlenih djelatnika, a zbog proširenja kapaciteta i potreba svojih kupaca, taj broj namjeravaju i dalje povećavati.

"Imamo za cilj zapošljavati mlade i školovane kadrove i tako sa jakim kadrom i pametnim ljudima podizati nivo proizvodnje u kompaniji. Želimo da svoje stečeno znanje širimo na ostale proizvođače, da ih usmjeravamo prema novim tehnologijama i načinima rada sa smanjenom upotrebom kemijskih preparata i drugih štetnih djelovanja u proizvodnji", naglasio je Borovac.

Partnerstvo sa renomiranim svjetskim proizvođačima rasada, Hishtil gupacijom, omogućio im je da uz posljednje, vrhunske tehnologije proizvode sadnice vrhunske kvalitete koje tržišta prepoznaju i traže.

http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/pr ... ad-image-0

[Mirelam]

Ne bih da budem sitnicav, ali ne znam kakva je razlika izmedju lubenice i bostana?

[Tokmak]

Ne bih da budem sitnicav, ali ne znam kakva je razlika izmedju lubenice i bostana?

nema razlike,to su sinonimi ,a isto znacenje ima i rijec karpuza

[dobre.vibracije]

Uskoro 15 vjetroelektrana, 3 mini hidroelektrane i velika solarna elektrana



Hercegbosanska županija uskoro bi mogla dobiti novih 15 vjetroelektrana. Prema riječima predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Draška Dalića, ova županija ima velike potencijale na području obnovljivih izvora energije, bilo da je riječ o vjetroenergiji, solarnoj energiji, biomasi ili o malim hidroelektranama, piše Večernji list BiH.

Energetska suglasnost

“Do sada imamo 15 izdanih koncesija za vjetroelektrane ukupne planirane snage vjetroagregata od oko 1000 MW. Neke od ovih tvrtki su već ishodile energetsku suglasnost i očekujemo početak izgradnje njihovih vjetropolja”, kaže Dalić. Dodaje kako je na području općine Livno tvrtka Solbus dobila koncesiju za eksploataciju solarne energije i izgradnju solarne elektrane koja će imati instalirani kapacitet od 450 MW. Ako projekt bude realiziran, bila bi to jedna od najvećih solarnih elektrana u Europi.

Uređenje Livanjskog polja

Također, grad Livno već ima kogeneracijsko postrojenje / toplanu na biomasu koje ujedno proizvodi i solarnu energiju, a uz to, postoje određene aktivnosti koje bi trebale omogućiti investitorima da vrlo brzo uđu u izgradnju još dva kogeneracijska postrojenja na području Hercegbosanske županije. “Planira se i izgradnja dva hidroenergetska postrojenja - CHE Vrilo (62 MW) na području općine Tomislavgrad i RHE Kablići (52 MW) na području općine Livno. U razgovorima s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije i HEP-a, između ostalog, bilo je riječi i o aktivnostima na realizaciji RHE Korita te uređenju Sinjskog polja s njihove strane i realizaciji projekta RHE Kablići, retencije Čaprazlije te crpne stanice Lusnić, kao i uređenju Livanjskog polja kako bi se u isto vrijeme planirala proizvodnja energije i razvoj poljoprivrede na tim prostorima. Za jedan ovakav projekt, uz zajednički nastup HEP-a i JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, kao i naših dviju susjednih županija lakše se može prekograničnom suradnjom doći do vanjskih izvora financiranja za izradu potrebnih dokumenata, kao i provesti ostale aktivnosti koje je potrebno završiti prije same izgradnje istih”, navodi Dalić.

Dodaje kako postoji i zanimanje pojedinih investitora za realizaciju projekta izgradnje RHE i VE Široka Draga.

“Prije dva mjeseca, zajedno sa zainteresiranim investitorima, obišli smo lokacije gdje bi trebale biti izgrađene hidroelektrana i vjetroelektrana. Uz to, planira se i izgradnja 3 mini hidroelektrane u općinama Tomislavgrad i Drvar od po 3 MW”, zaključio je Dalić.

http://www.vecernji.ba/uskoro-15-vjetro ... na-1110504

[Hannibal]

Mirza teletovic po cijeli dan prica kako ce ulozit velike pare u tu struju

[dobre.vibracije]

S PARKINGAAAAAAAA

[Krokodil Behko]

POVRATAK TEŠKE INDUSTRIJE: Prevent u Ilijašu izgradio najmoderniju livnicu u Evropi. Bili smo u posjeti...

Na lokaciji stare, u ratu uništene Livnice Ilijaš, kompanija Prevent podigla je modernu livnicu koja će tokom narednih nekoliko sedmica početi proizvodnju u punom obimu. Trenutno se privodi kraju testna faza novih postrojenja u čiju je nabavku i instaliranje Prevent investirao oko 40 miliona KM. Riječ je o najmodernijem pogonu te vrste u Evropi i jednom od najznačajnijih industrijskih pogona izgrađenih nakon rata, ne samo na tlu Sarajevskog kantona nego i cijele BiH.

Nasuprot globalnom trendu sveopće deindustrijalizacije, u kojom su nestala brojna proizvodna preduzeća na čijim su temeljima iznikli šoping centri i stambeni objekti, Prevent je odlučio na temeljima već izraubovane a u ratu skoro potpuno uništene livnice podići novi, moderni pogon kako bi zaokružio integralnu proizvodnju kočionih diskova, što je jedan od glavnih proizvodnih aduta kompanije Prevent.

Preventovi kočioni diskovi proizvode se u Jelahu u tamošnjoj Fabrici autodijelova (FAD), no repromaterijal (metalne odljevke) uvozio se iz Evrope, najčešće iz Italije. Uskoro će znatan dio ovog uvoza (oko 40 hiljada tona godišnje!) biti smanjen jer će skoro 50 posto odljevaka u Jelah stizati iz novoizgrađene livnice u Ilijašu.

Ćazim Hamzić, član Uprave Preventa zadužen za razvoj metalne divizije, pojasnio je za Slobodnu Bosnu kako je krajnji cilj Preventa integralna proizvodnja kočionih diskova.

“Prevent je to već ostvario u segmentu automobilskih sjedišta. Sada proizvodimo vlastito platno i kožu od kojih šijemo autopresvlake, u vlasništvu imamo tvornicu spužve i tvornicu za proizvodnju nemetalnih dijelova, tako da smo zaokružili proizvodnju automobilskih sjedišta. To isto sada pokušavamo dostići i u proizovdnji kočionih diskova”, pojasnio je Hamzić.

On kaže da novoizgrađena livnica ne može zadovoljiti sve potrebe Preventove proizvodnje u FAD Jelahu, i zato planiraju izgraditi još jednu livnicu identičnog kapaciteta, ali i osposobiti i modernizirati staru, naslijeđenu livnicu čiji je “kostur” preživio ratno pustošenje.

“FAD Jelah trenutno proizvodi oko 3,5 miliona kočionih diskova godišnje, a cilj nam je da taj broj znatno povećamo i da sadašnji izvoz kočionih diskova sa 70 miliona KM povećamo na više od 100 miliona KM godišnje. To je sasvim realan cilj koji možemo ostvariti u relativno kratkom roku od dvije godine”, kazao je Hamzić.

Livnica sivog liva uobičajeno se tretira kao “prljava tehnologija” no ta kvalifikacija važi za stare pogone koji nemaju čak ni elementarnu ekološku zaštitu od prašine i buke.

“Moderne livnice potpuno su ekološki prihvatjive i njih se ne odriču ni najrazvijenije države Evrope, poput Njemačke i Italije, iz kojih uostalom i uvozimo odljevke koje onda finalno obrađujemo u FAD Jelahu. Naša nova tvornica u Ilijašu u rangu je najboljih evropskih, pa i svjetskih livnica”, tvrdi Hamzić koji naglašava da će livnica 95 posto repromaterijala nabavljati u BiH.

(SB)

[Krokodil Behko]

Sutra polaganje kamena temeljca za most na rijeci Savi kod Svilaja

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Ismir Jusko i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Oleg Butković sutra će svečano položiti kamen temeljac za početak radova na izgradnji mosta na rijeci Savi kod Svilaja, općina Odžak, a otvaranju radova prisustvovat će i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

Riječ je o velikom infrastrukturnom projektu na Koridoru 5-C kojim će biti povezana autocesta s bosanskohercegovačke i hrvatske strane rijeke Save.


Za svaki smjer predviđene su po tri kolovozne trake širine 3,5 metra, bez zaustavne trake sa zaštitnim saobraćajnim pojasevima od 0,5 metra s obje strane, kao i betonska monolitna pješačka staza širine 0,75 metra. Dužina mosta je 640, a širina 29 metara, s betonskom-čeličnom konstrukcijom, koja je teška oko 5.000 tona.

Izvođači radova na mostu su Poslovna udruga Viadukt d.d. Zagreb i kompanija Hering d.d. Široki Brijeg.

Planirani rok završetka radova izgradnje mosta je dvije godine od uvođenja izvođača u posao, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

(avaz)

[dobre.vibracije]

Poljoprivrednik iz Bugojna Mirzet Kesten: Najgore je ne raditi ništa

Da se rad i upornost uvijek isplate potvrđuje priča zabilježena u bugojanskom naselju Čipuljić, na imanju uspješnog stočara i poljoprivrednika Mirzeta Kestena.



Kao izbjeglica iz Šipova bukvalno je, kaže, s kesom u ruci došao u Bugojno ratne '93., od kada se puno toga, priznaje, promijenilo u njegovom životu.

Danas je vlasnik više od dvadeset grla stoke, a posljednjih godina uspješno se bavi prodajom mlijeka i uzgojem silaže na, uglavnom, iznajmljenim zemljišnim parcelama.

-Kada je rat završio, kao i svi mladi ljudi, počeo sam tražiti posao. Najprije sam bio vozač u jednom privatnom preduzeću, u kojem sam proveo pet-šest godina - prisjeća se Mirzet.

Nakon toga se, dodaje, počeo baviti stočarstvom. Prvo je imao ovce da bi, nešto kasnije, počeo nabavljati krave, među kojima je danas osam muznih.

- U međuvremenu, kupio sam ovdje kuću, još jedan plac, zemljište u dijelu Milanovića. Naravno, sagradili smo štalu i prateće objekte, koji su nam bili potrebni - naglasio je.

Kaže da je, sve što ima, stekao „sa svojih deset prstiju“, skupa sa suprugom koja mu pomaže u poslovima, na koje su već odavno navikli svi ukućani.

-Kada god zatreba, u pomoć priskoče sin i kćerka. Stalnim mušterijama dnevno prodamo oko šezdeset litara mlijeka, a ostatak preuzme gornjovakufska mljekara „Agrocentar" - kaže ovaj poljoprivrednik.

Otkup je, dodaje, redovan, ali bi zadovoljstvo bilo još veće, kada bi i naplata bila bolja.

Ipak, Mirzet se ne žali već se, u dogovoru s ostalim članovima porodice, odlučio na skoro proširenje proizvodnje.

- Stvaramo preduvjete za to. Najvažnije je da nikome ne dugujemo ništa, i mislim da smo, kada podvučemo crtu, kao porodica uspjeli - kaže Mirzet.

Poručuje, na kraju, kako bi svaki čovjek trebao voljeti posao kojim se bavi i da je „rad, rad i samo rad“ parola s kojom počinje i završava svaki dan u njegovoj kući.

-Kada se trudite i jako želite to što hoćete, onda vam se želja i ostvari. Najgore je ne raditi ništa - poručuje ovaj vrijedni Bugojanac.

http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/bi ... sta/180447

[dobre.vibracije]

FOTO/VIDEO Sutra početak gradnje turističkog grada u Trnovu: Pogledajte kako će izgledati

Općina Trnovo najavila je za sutra početak gradnje, svečano polaganje kamena temeljca za prvi Integrisani turistički grad "Buroj Ozone" na Prečkom polju.

Prema najavi, svečanosti će prisustvovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, državni zvaničnici, ugledni privrednici, članovi diplomatskog kora i brojni građani.

Prvi Integrisani turistički grad "Buroj Ozone" bit će na površini od oko 137 hektara na lokalitetu Sportsko-rekreacioni centar Bjelašnica - Donja Grkarica – Prečko polje - Kolijevka.

Početna investiciona vrijednost je oko milijardu dolara.

http://www.youtube.com/watch?v=ldI3jXCUEi8

http://bportal.ba/fotovideo-sutra-pocet ... izgledati/

[dobre.vibracije]

Azerbejdžanci spremni uložiti milijardu eura u cestovnu infrastrukturu u BiH



Republika Azerbejdžan spremna je biti investitor i sudjelovati na natječajima za izgradnju velikih infrastrukturnih objekata u Bosni i Hercegovini. Gradnja autoputa, kao što su dionica poznata kao zaobilaznica Mostar, brza cesta Sarajevo – Tuzla i tunel Prenj bili su glavna tema razgovora predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića, veleposlanika Hasanova i predstavnika velike nacionalne kompanije AzVirt Murata Turkoglua.

Radončić je istaknuo veliki interes domaće vlasti za hitnim početkom na ovim više stotina milijuna KM vrijednim projektima i namjeri da u naredne dvije godine Bosna i Hercegovina postane najveće gradilište u regiji, prenosi Klix.

Također, Radončić i veleposlanik su dodatno razgovorali i o energetskim projektima za koje su zainteresirani Azerbejdžanci. Odnosno, o toplovodu Kakanj – Sarajevo, Termobloku VIII u Kaknju i o termovalorizatoru Sarajevo (postojenje za spaljivanje otpada i kanalizacijskog mulja i istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije).

Radončić je veleposlanika, u nazočnosti ministra energetike, rudarstva i industrije Nermina Džindića upoznao sa situacijom da su se trojica lidera vladajuće koalicije u FBiH personalno uključili u dinamiziranje ovih procesa.

Zato će nadležne institucije i domaće javne tvrtke u najkraćem mogućem roku pripremiti svu neophodnu dokumentaciju za raspisivanje natječaja. Na njima bi, pored ostalih zainteresiranih ponuđača, azerbejdžanski investitori imali priliku natjecati se za dobivanje poslova pod jednakim uvjetima.

Kako je veleposlanik informirao Radončića i Džindića, predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev je jako naklonjen BiH i stoga su vlada njegove zemlje i AzVirt spremni kroz različite modele financiranja uložiti milijardu Eura u BiH. I to sa devedeset posto sudjelovanja domaće radne snage prilikom izgradnje infrastrukturnih objekata.

Inače, jučer je azerbejdžanska državna tvrtka AzVirt potpisala memorandum o sporazumijevanju o budućoj poslovnoj suradnji u oblasti energetike s Elektroprivredom BiH, uz posredovanje i prisustvo Hasanova, priopćeno je iz SBB-a.

http://www.vecernji.ba/azerbejdzanci-sp ... ih-1114120

[Krokodil Behko]

Otkriveno kako će izgledati nova Trebevićka žičara: Olimpijske boje i panoramski pogled

Prva gondola Trebevićke žičare prezentirana je danas ispred sarajevske Vijećnice. Italijanska firma Leitner koja je izabrana za gradnju žičare, isporučila je jednu gondolu koja je kao mini instalacija izložena da bi se građani Sarajeva mogli upoznati o njenom izgledu i tehničkim karakteristikama.

- Ovo je svečani dan za grad Sarajevo i ovo je nastavak kontinuiteta realne priče koju Grad Sarajevo priča zadnjih šest mjeseci. Rođen sam neposredno pored Sarajevske žičare i ovo je za mene jako emotivan trenutak. Gondola je nova kao i čitava oprema – kazao je zamjenik gradonačelnika Abdulah Skaka i najavio da će žičara biti gotova do 6. aprila 2017. godine.



Podsjetio je da je već srušena i polazna i dolazna stanica, završen je međunarodni tender za izvođača radova a to je svjetska kompanija Leitner.

U ovom trenutku, kazao je on, Grad Sarajevo radi master plan čitavog Trebevića, „ali ono što je najbitinije je da smo ovaj projekt, koji je bio obustavljen, vratili na tračnice, da vratimo donatora i da čitav projekt stavimo u funkciju“.

Poznati arhitekt Mufid Garibija dao je idejno rješenje za Žičaru, boje gondole, polaznu i dolaznu stanicu kao i za sam restoran Vidikovac.