Dejtonski ustav - ustroj BiH i alternativni preustroj

[Krokodil Behko]

HLADAN PRIJEM IDEJE GRABAR-KITAROVIĆ: "Opasno raspakivanje Dejtonskog sporazuma"

Na sastanku sa Jean Claudeom Junckerom, predsjednikom Evropske komisije, Kitarovićeva, kao šefica države-garanta Dejtonskog sporazuma i članice EU, faktički je pokrenula zvaničnu inicijativu o promjeni Dejtona. U najkraćem, hrvatska politika smatra da se trenutna evropska inicijativa prema BiH "ne može fokusirati samo na ekonomske i socijalne procese, već mora biti i politička".

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je prije nekoliko dana da će Srbija, kada je riječ o BiH, podržati samo dogovor tri naroda u toj zemlji.

Upitan kako komentira činjenicu da je na sastanku hrvatske predsjednice Kolinde Grabar- Kitarović s Jeanom-Claudeom Junckerom iznesena ideja o reviziji Daytonskog sporazuma, Vučić je rekao da će Srbija podržati samo ono što bude dogovor Srba, Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“To je sve što mogu odgovoriti”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare.

Političari u BiH i lideri partija, s izuzetkom HDZ-a, također oprezno pristupaju ovoj inicijativi.

Adil Osmanović, zamjenik predsjednika SDA, podsjeća na poznati stav stranke o tome da konstitutivnost naroda "mora da bude vidljiva na cijelom prostoru BiH".

"Inicijativa koja bi išla u pravcu da se posmatra cijeli prostor BiH, po regionalnom principu, za SDA bi bila prihvatljiva. No, bilo bi bolje posvetiti se dosljednoj primjeni svih aneksa Dejtonskog sporazuma", ističe Osmanović. Poručuje da je raspakivanje Dejtona "jako opasan politički proces". "Ne bi se moglo ništa uraditi bez volje građana i naroda", zaključuje on, prenose Nezavisne novine.

Sličnog je stava i Mirko Šarović, potpredsjednik SDS-a, koji naglašava da će onaj ko želi da promijeni jedan zarez na Dejtonu "imati teške muke", a kamoli da mijenja neke temeljne odrednice Dejtona. "Smatram da je ovo samo inicijativa radi inicijative. To je uludo potrošeno vrijeme i posao. Mislim da nema prostora za tako nešto, potreban je konsenzus i prosto u to lično ne vjerujem", istakao je Šarović.

Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a, poručuje da prije bilo kakvog konkretnog stava "mora nešto više znati u ovoj inicijativi". "Već se nekoliko godina pokreću različite inicijative o novom pristupu BiH. Moram više znati o tome, dakle, teško mi je dati konkretan odgovor na nešto što mi nije do kraja jasno", kaže Špirić.

Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a, poručuje da BiH mora da dobije ustav po mjeri svih. "Dejtonski ustav jeste zaustavio rat, ali je zaustavio i sve drugo u BiH. Sve dok ne budemo imali političku stabilnost i ustav po mjeri sva tri konstitutivna naroda, kako možemo da govorimo o napretku", kaže Krišto, navodeći da je neophodno pronaći kompromis, jednako dobar ili jednako loš za sve.

Claire Bodonyi, francuska ambasadorica u BiH, smatra da Dejton 2 nije rješenje, iako se slaže kako postoje institucionalni problemi u BiH. "Dejtonski sporazum je okončao rat, ali nisam sigurna ni da je bilo ko mogao misliti da će toliko dugo ostati na snazi. Mislim da je nedostajalo poglavlje u sporazumu koje bi bilo posvećeno tranziciji, članak koji bi rekao da će se za određeno vrijeme oformiti skupština u kojoj će biti ne samo svi konstitutivni narodi, nego predstavnici svih onih koji žive u BiH kako bi zajednički razmislili o jednom ustavu koji odgovara ovoj zemlji", kazala je Bodonyieva..

Američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack poručila je da SAD čvrsto stoji iza Daytonskog mirovnog sporazuma.

-SAD čvrsto podupire Daytonski sporazum kao temeljnu garanciju mira u Bosni i Hercegovine a promjene koje su potrebne treba provoditi kroz prilagodbu standardima koji vrijede u demokratskim državama, posebno članicama Evropske unije, izjavila je američka ambasadorica u BiH Maureen Cormack komentirajući ocjene hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o prevladanosti mirovnog sporazuma iz 1995. godine.

Ambasadorica Cormack je kazala kako SAD čvrsto stoji iza Daytonskog mirovnog sporazuma jer je on ispunio svoju temeljnu zadaću i osnov je mira koji u BiH traje već 21 godinu.

"Kada pogledate sve zemlje koje su se pridružile EU-u, sve su one prošle i proces socijalno-ekonomskih reformi ali u određenom trenutku i proces usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a. I o tome smo i ranije govorili. Kada pogledate Hrvatsku, koja se nedavno pridružila EU-u, ona je morala u nekoliko navrata usvojiti čitav niz amandmana u svoj ustav da bi ga uskladila s europskom pravnom stečevinom", kazala je američka veleposlanica.

Dodala je kao je isključivo na građanima BiH odlučiti kakve točno promjene žele odnosno kako je izbor imeđu "većeg paketa" i postupnih promjena kroz svako od pregovaračkih poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.

Cormack je ponovno osudila provedbu referenduma u Republici Srpskoj od 25. septembra istaknuvši kako se takvo što ne bi smjelo ponoviti.

"Moramo otkloniti prijetnje budućim referendumima, moramo otkloniti prijetnju referendumom o secesiji", kazala je američka veleposlanica upozoravajući kako u protivnom postoji rizik od neuspjeha provedbe plana gospodarskih reformi koje su ključne za stabiliziranje stanja u BiH.

(SB)

[dr laganini]

..normalno da su hladni prema ideji sto mislis zasto..

[STrendzer]

raska,duklja,srbija ili kao je sad nazvat-nema je nikako...a tako i hrvatske..

hocu samo reci-odjebite vise od Bosne !

[dr laganini]

..koje bi na celu..mustafa..sulejman...il da nije tvrtko..

[STrendzer]

ali nema Hrvatske...ili "pametnjakovicu" ako vec pametujes onda je,slijednom logike sve do Austrije i Slovenije trebalo nazvat Drzava Bosna?!...ha ja..

a eto nek bude i Tvrtko ako bas hoces...pa sta?!...Bio je Kralj one drzave koju je volio ili smatrao pravom drzavom za sebe...a ne tvoja Hrvatska...po cemu Hrvatska,ako se smatrao Hrvatom onda je trebao i nazvati je Hrvatskom...

ma mozemo se mi svadjat do 22 vijeka...isto kao i vi sa srbima u Krajini....rjesenje je-AKO je MOguce,samo ono sto ste i morali ucinit i sto ste im ucinili..

I CUDA li velikog,niko vise od srba i ne pominje kojekakvu konstitutivnost u Hrvatskoj...a toliko su se bili zainatli o tome da su cekali da ich se "otpuse"..

jel treba da nastavim ??...rekoh ja,nije demokratija za Balkance..

Pametnjakovicu,postuj zakon vecine i tacka.

[dr laganini]

..evobsazna sam da zivim u imagionarnoj drzavi ...sto t je poliiticki anliticar..

[STrendzer]

nije vaLJda da su te srpske tvrdnje da je to slucajno nastala-drzava pokolebale tako brzo?

eto vidis Pajdo kako je to u zivotu,sve na svijetu ima svoje 2-3 pa i vise Istina...

a najsitinitija je,ona koju pise onaj,koji je u stanju da,bilo kako,neutralise one druge istine...

[dr laganini]

..to srbi rekli ja mislio milanovic.. ..

[Krokodil Behko]

Krajem oktobra rezolucija EU o Dodiku

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Dubravka Šuica ocijenila je u razgovoru za "Avaz" da u BiH niko više ne može biti zadovoljan dejtonskim statusom quo te da treba razborito pristupiti budućnosti, pomno vodeći računa o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti.
Odgovarajući na to kako iz perspektive Brisela vidi postizborno vrijeme u BiH te o zabrinutosti zbog flagrantnog kršenja odluka Ustavnog suda BiH i održavanja nelegalnog referenduma u manjem bh. entitetu, Šuica najavljuje da posebna grupa evropskih parlamentaraca za kraj oktobra sprema rezoluciju "kojom se svakako želi osuditi Dodikova politika u BiH".

Što se tiče Dodikovog referenduma, nema sumnje, kaže Šuica, da će međunarodna zajednica "ostati na pozicijama Ustavnog suda BiH".

Ona kaže da je referendum pokazao kako je u BiH, zbog takvih i sličnih političkih zloupotreba, došao trenutak da se pokrene proces promjena Dejtonskog sporazuma, i to bez odgađanja.

- Referendum je bio nelegalan, pravno suvišan, ali politički zapaljiv. Međunarodna zajednica definitivno je sada na potezu. Prema mom mišljenju, međunarodna zajednica sada mora pokrenuti razgovore o postdejtonskom uređenju BiH kako bi spriječila daljnju eskalaciju političke situacije u zemlji - kaže Šuica.


Reforma Dejtona

Na pitanje šta će službeni Brisel učiniti ako u Washingtonu ipak, za sada izostanu sankcije Dodiku, ona potcrtava da bi svako razilaženje bilo pogubno.

- Sankcije nisu same sebi svrha, nego bi trebale polučiti određeni učinak. U ovom slučaju željeni učinak je stabilnost BiH. Smatram da će se s postojećim ustavnim uređenjem kriza produbljivati. Hrvatska je spremna biti aktivan dio koordiniranih nastojanja međunarodne zajednice da se pokrene razgovor o reformi Detona -zaključuje sagovornica.

Komentirajući izborne rezultate u BiH, u odgovoru na naš upit strahuje li Brisel zbog buđenja duhova prošlosti, kandidata poput Mladena Grujičića u Srebrenici, koji je otvoreno sarađivao s Vojislavom Sešeljom, događaja u Sto-cu te povratka Fikreta Abdića na političku scenu, ona potencira da BiH upravo zbog toga mora ustrajati na unutrašnjem dogovoru i ne smije ni po koju cijenu odustati od evropskog puta.

- Bez unutarnjeg konsenzusa u BiH o njenom euroatlantskom putu, teško je očekivati veći napredak na tom putu -kaže Suica.

(Vijesti.ba / FENA)

[dr laganini]

..konsezus je ono sto ja ovdje ponavljam godinam ovdje a uzivanje u nekakvim besmismislenim dnevno politickim pobjedama..sistemo jesam ti ga..il za tebe je dobro ono sto ja mislim da je dobro..

[dr laganini]

..konsezus je ono sto ja ovdje ponavljam godinam ovdje a uzivanje u nekakvim besmismislenim dnevno politickim pobjedama..sistemo jesam ti ga..il za tebe je dobro ono sto ja mislim da je dobro..

[Krokodil Behko]

Raspakivanje Dejtona ne može ići u pravcu trećeg entiteta

Dejtonski mirovni sporazum se ne može raspakivati u pravcu trećeg eniteta, prudskog rješenja ili slično. Dejton ne treba dirati, izuzev implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to imamo kao obavezu. Nismo iskoristili prednosti koje smo imali 2013.godine, ali to ne treba da bude razočaranje za sve nas, istakao je za TV1, predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.
TV1: Organizujete prijem povodom 21.godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma. U trenutku potpisivanja sporazuma SDS nije bio zadovoljan. Kada se pogleda 21.godina nazad, kakav je stav SDS-a danas?

GOVEDARICA: Koliko mogu da primjetim nije bila zadovoljna nijedna strana, i to je poseban kvalitet dogovora koji je postignut prije 21.godinu. Dejton je uspio napraviti mir u BiH a poslije 21.godine možemo konstatovati da je uspio da napravi stabilnost u BiH ali i cijelom regionu. Pomirio je dvije potpuno različite koncepcije, jednu koja je bila unitaristička i drugu koja je bila separatistička. Naprosti Dejton je uspio da uvjeri i Srbe i Hrvate i Bošnjake da suživot u BiH je moguć. Danas mi vidimo da BiH može da funkcioniše. Populističke politike koje nas koče predstavljaju jednu vrstu tereta ali ja vjerujem da dolazi jedna mlada generacija političara koja će preuzeti odgovornost u oba entiteta.

TV1: Kakav je stav SDS-a kada su ustavne promjene u pitanju?

GOVEDARICA: Večerašnju noć sam doživio između ostalog i kao momenat i povod da kažem kako SDS gleda na ustavnu poziciju BiH. Mi smatramo da je Aneks IV dao sasvim dovoljno prostora svima da riješe svoje nacionalne probleme i pitanja u jednoj konsocijaciji. S druge strane smatramo da nema potrebe za promjenom Ustava, ukoliko se ugovorene strane ne obavežu na nešto drugačije. Dejtonski mirovni sporazum se ne može raspakivati u pravcu trećeg eniteta, prudskog rješenja ili slično. Dejton ne treba dirati, izuzev implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to imamo kao obavezu. Nismo iskoristili prednosti koje smo imali 2013.godine, ali to ne treba da bude razočaranje za sve nas.

TV1: Gospodin Dodik večeras nije ovdje. Jučer ste rekli da Vam šalje neke ljude kako bi se približili. Ima li tih ljudi večeras sa nama?

GOVEDARICA: Mislim da nema. Gospodinu Dodiku sam uputio poziv za večerašnji prijem. Učinio sam to prije užasnog skandala koji nam je priredio, gdje govori kako će praviti Crne knjige. Poslije toga SDS je zauzela stav da prekida saradnju sa gospodinom Dodikom, tako da Dodik mora ozbiljno razmisliti da li su RS-u potrebne Crne knjige kako bi se on i njegova partija obračunavali sa političkim neistomišljenicima ili je RS-u potreban prosperitet, mir i stabilnost.

(Vijesti.ba)

[Melek]

Politička situacija na Balkanu se pogoršava, a analitičar prestižnog lista Foreign Affairs predlaže kontrolisani raspad država kako bi se očuvao mir u krhkom dijelu Evrope.



U Bosni i Hercegovini, najslabijoj državi regiona, Srbi i Hrvati izazivaju postulate Dejtonskog sporazuma. U Makedoiji Albanci žele federalizaciju zemlje. Na Kosovu Srbi traže povezivanje srpskih općina i njihovu autonomiju. U Srbiji Albanci iz Preševske doline traže manju zavisnost od Beograda. U Crnoj Gori Albanci također zagovaraju autonomiju, a Albanci na Kosovu i u Albaniji teže jedinstvenoj državi.

Politički analitičar prestižnog lista Foreign Affairs Timothy Less u tekstu originalnog naziva "Dysfunction in the Balkans" piše da se situacija može shvatiti kao bezrazložna buka oportunista, ali on smatra da je ignorisanje Balkana greška. Less piše da se Zapad mora opredijeliti – ili priznati zahtjeve separatista i time radikalno promijeniti svoju politiku, ili nastaviti pritisak očuvanja stanja i time riskirati novi sukob.

Prelijepa ideja, ali...


Zapad je odlučio priznati nove države u okviru starih granica saveznih republika Jugoslavije misleći da će time izabrati soluciju koja umanjuje nacionalizam. Ipak, granice nisu odgovarale mnogim nacijama koje nisu željele ostati u državama "onih drugih". Kada separacija nije uspjela, ostala je težnja autonomiji, a ona u nekim balkanskim državama danas stvara etničke tenzije.

Tenzije je nakon ratova održavala jaka prisutnost SAD-a koju je u posljednjoj deceniji zamijenila mekša Evropska unija. EU je problemu pristupila kroz primanje članica pod svoje političko okrilje vjerujući da će proces pristupanja Evropskoj uniji riješiti mnoge probleme.

Iako se činilo da će uspjeti, EU je ubrzo uvidjela da nacijama u državama "onih drugih" teritorija i sigurnost predstavljaju prioritet iznad fokusiranja na ekonomiju i prosperitet. Problemi obrazovanja ili prirodne okoline gurnuti su u stranu, a prednost su dobili identitet, životni prostor i balans između centralizovane i decentralizovane vlasti. Zbog toga Bosna, Kosovo i Makedonija stagniraju u disfunkcionalnosti dok se Albanija, Hrvatska i Srbija razvijaju.

Rusija dodatno komplikuje situaciju. Podržavajući nezadovoljne etničke grupe kao što su bosanski Srbi, ona učestvuje u povećanju želje za separatizmom, a u Crnoj Gori podstiče pobunu protiv proevropske vlade.

Turska njeguje odnose sa Bošnjacima i makedonskim muslimanima, a Kina pridobija nekoliko vlada u regionu kroz povoljne kredite, rušeći tako evropske ponude koje zahtijevaju veće uslove kao što su unutardržavne reforme.

Građani bez obzira na etnicitet sve češće žestoko protestuju zbog teške društvene situacije, što onda predstavnici etničkih grupa koriste kako bi promovisali separatizam.

EU nije uspjela riješiti dvogodišnju krizu vlasti u Makedoniji, velike su poteškoće u medijatorskoj ulozi u pregovorima Prištine i Beograda, a najopasniji problem leži u Republici Srpskoj, odnosno dopuštanju referenduma o odluci Ustavnog suda BiH o ukidanju praznika koji diskriminiše nesrbe u tom entitetu.

Uzastopni neuspjeh Evropske unije da kazni lidere bosanskih Srba mogao bi ih ohrabriti u organizovanju referenduma o nezavisnosti.

Sumorna stvarnost


Šta će se desiti sutra, to je podložno spekulacijama. Etničke grupe mogu imati neku vrstu funkcionalne nezavisnosti čekajući pravi trenutak za potpuno otcjepljenje. Ukoliko se problem ne prepozna, situacija bi mogla kulminirati novim sukobom jer većinski narodi neće dozvoliti raspad svojih matičnih država.

Predstavnici većinskih naroda pozivaju predstavnike EU da budu strožiji prema separatistima kao što je Washington radio u prošlosti. To bi možda bilo moguće kada bi Evropa htjela da se do kraja uplete u balkanske probleme, ali niko u Briselu ne želi nove misije, a kažnjavanje bosanskih Srba samo će otjerati tu etničku grupu u naručje Moskve.

Rješenje


Ono što preostaje, piše Less, jeste da Zapad odustane od idealizma i prepusti se pragmatizmu. To znači da Evropa i SAD moraju prepoznati da je 20-godišnji plan propao i da, ukoliko zaista žele sačuvati mir na Balkanu, pristupe crtanju novih granica koje bi zadovoljile osnovne potrebe svih etničkih zajednica.

Za taj proces potreban je Washington jer je Evropa podijeljena. Sjedinjene Američke Države bi kratkoročno trebalo da podrže fragmentaciju država, npr. poslušati želju Albanaca za federalizaciju Makedonije i želju bosanskih Hrvata za treći entitet u BiH.

Dugoročno, Washington bi trebao dopustiti povezivanje tih autonomnih regija sa susjedima kroz kreiranje nekih zajedničkih tijela dok u isto vrijeme ostaju dio originalnih država.

U posljednjoj fazi, ističe analitičar Foreign Affairsa, sporne teritorije bi se otcijepile od svojih originalnih država i spojile sa susjednim zemljama. Hrvatski entitet bi se spojio sa Hrvatskom, RS i sjeverno Kosovo sa Srbijom, Preševska dolina, zapadna Makedonija i većina Kosova sa Albanijom, a Crna Gora koja možda izgubi male djeliće teritorije mogla bi postati dio proširene Srbije.

Less piše da će proces biti lakši nego što se na prvi pogled čini, izuzevši Bošnjake i Makedonce koji će se morati odreći teritorija svojih država bez kompenzacije.

Evropa i SAD će potom, u partnerstvu sa Rusijom i Turskom, morati značajno investirati u države sa novim granicama kako bi kreirali prosperitet. Posebna pažnja morat će se pokloniti novoj Albaniji, Srbiji i Hrvatskoj kako bi se povećala njihova sigurnost, uključujući pomoć Amerike u čuvanju njihovih granica.

Proces kontrolisanog prekrajanja država prihvatljiviji je od prekrajanja kao rezultata nekontrolisanog novog sukoba koji može izbiti kao rezultat trenutnih tenzija, zaključuje Foreign Affairs.

klix.ba

[Melek]

Ne znam koji li je sad lobi platio za spektakl?

[Bla]

A logika je u principu, rješenje problema je da napravimo još problema. Expert za istočnu evropu.

[Socrates]

Ovaj je bio konzul u Banja Luci.

Inace je propustio da ovim planom "zadovolji" I sandzacke Bosnjake.

[Melek]

Samo, eto, hajde da svima recimo pukne i taj film pa da se svi i okrenu toj podjeli.. Zasto je kontenta svega ta da bas Bosnjaci moraju ostati na minimumu minimuma svih teritorija?
U cemu je fazon? Kad vec stvaraju te kojekakve kvazi drzave, de onda predlozi da svima bude mjesta

Koji kreteni..

[Bla]

Ma ima ovdje prostora, 70% države je totalno pusto i nenaseljeno.

[Melek]

Frapantno je kako se na Poskoku raduju ovome, kao da je vec sve razgraniceno

[Bla]

Pa mape se crtaju od kad su ljudi naučili da crtaju. Lijep je to četverobojni hobi.