Sirija

[storm]

Sirija danas...dobar članak

http://www.bbc.co.uk/news/resources/idt ... 04890e8fc9

[storm]

Ne gledati sa slabijim zelucem

http://www.youtube.com/watch?v=MxRtT5Wk0Lk

[storm]

http://www.youtube.com/watch?v=BfAaBf6OWjM

[storm]

kad kozojeba spali sa kilometar u lijevo mudo

[storm]

Primirje u Siriji stupilo na snagu, neizvjesno je koliko će trajati
Klix.ba

Nakon više mjeseci pregovora, u Siriji je večeras počelo primirje između strana u sukobu. Nejasno je u kojoj mjeri će ono biti poštovano, piše BBC.



Foto: AFP
Ako prekid vatre zaživi narednih sedam dana, SAD i Rusija će izvršiti koordinirane zračne udare protiv džihadističkih militanata.

Sirijska vojska je poručila da prati poštivanje sporazuma, ali se ne zna hoće li ga se držati pobunjenici.

Prestanak nasilja uslijedio je nakon vikenda u kojem su vladine snage izvršile zračne udare na nekoliko pobunjeničkih područja.

Aktivisti Sirijske opservatorije za ljudska prava izvijestili su da je na većini frontova mirno.



Foto: AFP


Sporazum o primirju dogovoren je u petak u Ženevi nakon višemjesečnih pregovora SAD-a i Rusije.

Opoziciona Slobodna sirijska armija poručila je da će sarađivati u slučaju prekida vatre, ali su izrazili zabrinutost da bi ono zapravo koristilo samo vladi te zemlje. Još jedna velika pobunjenička grupa, tvrdokorni Ahrar al-Sham, na početku je odbila sporazum, ali su kasnije ublažili svoj stav.

Ranije je predsjednik Sirije Bashar al-Assad pozdravio ovaj dogovor, ali i rekao da je njegova zemlja odlučna da svaki svoj dio odbrani od terorista i obnovi se.

Prestanak nasilja trebalo bi da bude obnavljan svakih 48 sati.

[Krokodil Behko]

Kakvo primirje?
Sad Independent javio, da je sirijska vojska oborila izraelski avion

[Pasaga]

Kakvo primirje?
Sad Independent javio, da je sirijska vojska oborila izraelski avion

...nisu mogli odolit.....

[Krokodil Behko]

Sad javljaju i da su Rusi upetljani u sve to, a Izrael demantuje da im je avion oboren.
Bit će da lažu, pošto bi priznavanje pada aviona narušilo ugled Izraela, a znaju da ne mogu ništa protiv Rusije.

[storm]

Čitam demantiraju Izraelci... Njihovim otvorenim upetljavanjem biti će žestoko... Novi moment

[storm]

...i mrcvare i mrcvare...rusi tuku pobunjenike....ameri i saveznici "greškom" potuku citavu formaciju...
Često se spominje, kako je BIH bila zaboravljena od svijeta 92-95.... možda to i nije bilo tako loše...eto u Siriji su svi tamo ....




Sirijska vojska i saveznici stežu obruč oko Alepa koristeći sve razornije oružje

Foto: FaH

SIRIJSKA vojska i njihovi saveznici zauzeli su u subotu područje sjeverno od Alepa, stežući obruč oko istočnoga dijela grada koji je u rukama pobunjenika, a za to vrijeme ga neprestano bombardiraju ruski zrakoplovi, prenose mediji.

Zauzimanje Handarata, palestinskoga izbjegličkog logora smještenog nekoliko kilometara sjeverno od Alepa prvo je važnije napredovanje vojske u sklopu ofenzive o kojoj je vlada izvijestila u četvrtak navečer. Logor, koji se nalazi na uzvišenom dijelu grada iznad jedne od glavnih ulica Alepa, u rukama pobunjenika je već godinama.

"Handarat je pao", rekao je za Reuters jedan od časnika sirijske vojske. U priopćenju vojske stoji da je "u napadu ubijen velik broj terorista".

Napad na istočni Alep, u kojemu je opkoljeno više od 250.000 civila, mogao bi biti najveća bitka u sirijskome građanskom ratu u kojem su dosad ubijene stotine tisuća ljudi, a iz domova je na bijeg bilo prisiljeno 11 milijuna stanovnika.

Dva tjedna nakon što su Moskva i Washington najavili primirje, sirijski predsjednik Bashar al-Assad i njegovi ruski i iranski saveznici krenuli su u odlučujuću bitku za pobjedu, koja isključuje bilo kakvu diplomaciju.

Otkad je vojska najavila novu ofenzivu, u istočnom je Alepu izginulo više desetaka ljudi. Američki državni tajnik John Kerry, koji je nakon intenzivnih višemjesečnih diplomatskih nastojanja konačno dogovorio primirje, ovaj tjedan uzalud moli Rusiju da prekine zračne napade.

Stanovnici kažu da su napadi na istočni Alep intenzivniji nego ikada dosad te da se koristi razornije oružje.

Voditelj službe za civilnu zaštitu Amar al Selmo za Reuters je kazao da njegovi ljudi i dobrovoljci izvlače preživjele, ali i mrtve iz ruševina, često golim rukama. Kaže i da je silina napada tolika da ne stižu svima pomoći.

Sirijski Opservatorij za ljudska prava izvijestio je da je najmanje 45 ljudi, među kojima desetero djece, ubijeno u subotu u istočnom dijelu grada, a spasioci su u petak izvijestili o pogibiji stotinu ljudi.

Vojska i dalje tvrdi da granatira isključivo pobunjeničke položaje, kako je i najavila u četvrtak navečer.

[storm]

smeća jedna izvana svi ....svi



RUSKI borbeni zrakoplovi u velikoj ofenzivi u subotu bombardiraju pobunjenička područja sjeverno od Alepa, a vojska je granatirala opkoljenu staru gradsku četvrt, rekli su pobunjenici i promatračka skupina.

Meta zračnih napada glavne su linije opskrbe pobunjeničkih područja - cesta Castello i četvrt Mala - dok borbe bijesne u četvrti Sulejman al Halabi, gdje je crta razdvajanja sa sjevernim starim gradom Alepa.

Vojni izvor koji citiraju državni mediji rekao je da su vojne snage postigle napredak što pobunjenici opovrgavaju te kažu da su odbili najnoviji napad.

"Teško granatiraju stari grad nakon ponovnog neuspjela pokušaja da zauzmu teritorij. Izgubili su nekoliko boraca i mi smo nepopustljivi", rekao je Abu Hamam, pobunjenik iz skupine Failak al Šam.

Teško bombardiranje vladinih snaga

Sirijski opservatorij za ljudska prava izvješćuje o teškom bombardiranju vladinih snaga i o borbama "naprijed-nazad" u četvrti Sulejman al Halabi.

Vojska je rekla da će pojačati pritisak nakon preuzimanja strateški važnog logora Hadarat sjeverno od Alepa u četvrtak.

Izvori civilne zaštite rekli su da je ubijeno najmanje 30 ljudi u zračnim napadima zapaljivim i fosfornim bombama na stambene četvrti u područjima koja drže pobunjenici.

Opservatorij je priopćio da je ubijeno najmanje 20 ljudi u neprekidnim ruskim i sirijskim napadima i u vojnom granatiranju u petak i u ranim satima u subotu.

Zauzimanje istočnog Alepa

Državni mediji kažu da je u napadima pobunjenika na Midan, područje pod nadzorom vladinih snaga, i druga područja u gradu ubijeno najmanje 20 ljudi.

Sirijska vojska i njezin saveznik Rusija pokrenuli su veliku ofenzivu prije deset dana svrha koje je zauzeti istočni Alep u kojemu je više od 250.000 ljudi.

Alep, sirijski najveći grad, poznato trgovačko središte prije građanskog rata koji je počeo 2011., podijeljen je četiri godine u dva dijela, jedan drže snage Bašara al Asada a drugi pobunjenici.

[storm]

GLASNOGOVORNICA ruskog ministarstva poslova Marija Zaharova dala je danas do znanja da bi u slučaju "direktne agresije" Sjedinjenih Američkih država protiv snaga lojalnih sirijskom režimu, došlo bi do "zastrašujućeg, tektonskog poremećaja", prenosi ruska agencija RIA.

Ova prijeteća izjava ruske strane dolazi nakon što je u srijedu američki državni tajnik John Kerry upozorio ruskog kolegu Sergeja Lavrova da se "Sjedinjene Države pripremaju na prekid bilateralne suradnje s Rusijom u vezi sa Sirijom, napose što se tiče uspostave zajedničkog centra" za vojnu koordinaciju predviđenog američko-ruskim sporazumom potpisanim u Ženevi 9. rujna. Tim je sporazumom uspostavljeno primirje u Siriji koje je propalo deset dana poslije.

Washington je dao Moskvi ultimatum o prekidu suradnju u slučaju da "Rusija odmah ne donese mjere kako bi zaustavila napad na Alep i ne obnovi prekid vatre". Nakon propasti primirja uslijedila je dosad najžešća kopnena i zračna ofenziva na pobunjenička područja u istočnom Alepu. SAD, Britanija i generalni tajnik UN-a Ban Ki Moon optužili su Rusiju za ratne zločine.

Kerryev glasnogovornik Mark Toner izjavio je u srijedu da je "diplomacija na aparatima za održavanje života, ali još nije mrtva". Dodao je: "U slučaju da napustimo diplomatski proces, makar bio na samrti, koje nam mogućnosti preostaju?"

The New York Times prenosi da se na raspravi s diplomatima i predstavnicima sirijske oporbe na Generalnoj skupštini UN-a Kerry požalio kako je nedostatak prijenje vojnom intervencijom učinio oslabio njegovu pregovaračku poziciju.

Unutar američke administracije, kritičari nastavka pregovora tvrde da SAD na taj način gube svaki kredibilitet, ohrabruju daljnju sirijsko-rusku agresiju i potiču Saudijsku Arabiju i druge Asadove protivnike opskrbe pobunjenike razornijim oružjem na svoju ruku, bez prethodnog dogovora s Washingtonom.

SAD razmatra nekoliko vojnih opcija

Washington navodno razmatra nekoliko vojnih opcija. Prva je nastavak obuke i naoružanja sirijskih pobunjenika, ali ne i prenosivim protuzračnim projektilima. Druga je slanje zrakoplova s humanitarnom pomoći koje bi pratili vojni zrakoplovi, kako bi se ispitala ruska i sirijska reakcija. Treća su zračni ili krstareći projektili na neku od sirijskih zračnih baza, tvornica barel-bombi ili drugih vojnih meta.

Međutim, Kerry upozorava da u slučaju da SAD vojno interveniraju ulozi postaju veći.

"Svi će podići uloge, zar ne? Rusija će ih podići, kao i Iran, Hezbolah, Nusra, Turska i Saudijska Arabija, i svi (Sirijci) su uništeni", rekao je.

S druge strane, izvori bliski pobunjenicima tvrde da bi SAD mogle dopustiti svojim saveznicima da pošalju u Alep protuzračne projektiče, kako javljaju Reuters i Middle East Eye.

"SAD neće dopustiti da Alep padne. Možete očekivati da da ćete vidjeti sirijske helikoptere kako padaju u idućih nekoliko tjedana", kaže neimenovani izvor.

Drugi američki dužnosnik upozorio je da "opozicija ima pravo na samoobranu i da neće biti ostavljena bez obrane od neselektivnog bombardiranja."

Prenosivi protuzračni projektili (MANPAD) bili bi učinkoviti protiv helikoptera koje Asadove snage koriste za bacanje barel-bombi, ali ne i protiv zrakoplova koji lete znatno brže i na mnogo većim visinama.

SAD ipak nema potpuno povjerenje u saveznike

MANPAD-ovi su dosad vrlo rijetko korišteni u sirijskom ratu. SAD su zabranile svojim saveznicima da šalju ovo oružje pobunjenicima zbog straha da ono ne padne u ruke terorista poput Islamske države. Naime, MANPAD predstavlja značajnu prijetnju civilnim zrakoplovima tokom polijetanja i slijetanja.

Ostaje za vidjeti hoće li se SAD zaista odlučiti za ovaj rizičan potez ili za neki drugi vid izravnog uključenja u razorni sukob u Siriji, a što bi moglo dovesti do daljnjeg pogoršanja odnosa s Rusijom.

[storm]

[storm]

[SPINERKA]

Eerily similar, albeit on a different scale, to what I saw in Sarajevo

Christiane Amanpour

http://www.wsj.com/articles/there-are-n ... 1477409238

[storm]

Nastavlja se ofanziva u Alepu, poginulo više od 150 osoba za dva dana


FENA

Silovite borbe vodile su se u nedjelju u zapadnim predgrađima Alepa, trećeg dana ofanzive pobunjeničkih grupa koje nastoje prekinuti opsadu pod kojom sirijski režim drži grad, pri čemu je u raketiranju poginulo 38 civila.

Foto: EPA
Pobunjenici su u nedjelju optuženi da su se koristili "otrovnim plinom", pišu službena glasila koja javljaju o 35 slučajeva gušenja u četvrtima pod vladinom kontrolom, prenosi Hina. Ofanziva koju je u petak povela koalicija islamističkih i džihadističkih pobunjenika, ima zadaću prekinuti opsadu pod kojom režim Bašara al Asada drži pobunjeničke četvrti.

Zauzimanje Alepa podijeljenog na pobunjeničke četvrti na istoku i režimske na zapadu presudno je za zaraćene strane kako bi učvrstile vlast na sjeveru Sirije kojom od 2011. bjesni građanski rat u kojemu je izginulo više od 300.000 ljudi.

Od petka je "38 civila poginulo a 250 je ranjeno pošto su pobunjenici ispalili stotine raketa i granata na zapadne četvrti Alepa", javio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).

Više od 64 pobunjenika i najmanje 55 pripadnika režimskih snaga i njihovih saveznika poginulo je u sukobima, navodi SOHR. Opservatorij navodi da su "borbe dosegnule vrhunac" u Dahijet al-Asadu, vladinoj četvrti na jugozapadu Alepa, gdje su pobunjenici u petak napredovali zauzevši glavninu sektora, nakon čega su ih režimske snage djelomično potisnule.

Službena agencija Sana optužila je "terorističke grupe", kako naziva pobunjenike, da su "četvrt Hamdanije gađale otrovnim plinom", navodeći "35 slučajeva gušenja" te slučajeve "grčenja mišića" i "širenja zjenica".

[KOMESAR]

U najnovijoj ofanzivi brigada Džejšul Fetha i njihovih pobunjeničkih saveznika na Halep, a s ciljem slamanja opsade istočnog dijela grada, ostvareni su veoma značajni napretci.

Osim uspostavljanja kontrole nad nekoliko distrikta, kota i strateških vojnih tačaka, snagama Assadovog režima, regionalnih šiitskih milicija i libanonskog šiitskog Hizbullaha nanijeti su veliki gubici u ljudstvu.

Osim što je u protekla 2 dana u Halepu poginuo brigadni general Muhammed Ali Muhammed Husejni, komandant specijalne jedinice Iranske revolucionarne garde, u borbama je također stradalo na stotine režimskih i pro-režimskih vojnika, a samo u jednoj današnjoj akciji Džejšul Fetha na stambeni projekt/kotu ”1070” poginulo je preko 40 iranskih terorističkih vojnika.

Također, osim što su mudžahidi za kratko vrijeme efikasno eliminisali nekoliko stotina neprijateljskih terorističkih vojnika i boraca, uspjeli su zarobiti čak 160 vojnika libanonskog šiitskog Hizbullaha, javljaju arapski mediji i aktivisti.

[storm]

.....onako samo

[storm]

General Mamluk, koji se sviđa i Rusima i Arapima i Zapadu, zamijenit će al-Assada u slučaju potrebe

Zoran METER



NATO savez nedavno se oglasio priopćenjem kako Rusija u Siriju prebacuje „svoju čitavu Sjevernu flotu i dio Crnomorske flote“. Naravno kako se tu radi o brojčanom preuveličavanju ali je stvarni cilj koncentriranja ruskih snaga pred sirijskom sredozemnom obalom pravilno detektiran – potpuno oslobađanje Aleppa od islamističkih snaga tijekom sljedećih nekoliko tjedana, najkasnije do kraja godine. Najvažniji brod Sjeverne flote – nosač zrakoplova „Admiral Kuznecov“ – moderniziran je i opremljen eskadrilom od 20-ak novih i suvremenih bombardera i jurišnih zrakoplova, pred Sirijom se već nalaze brodovi i podmornica s krstarećim raketama „Kalibr“, a uskoro im se pridružuju i protupodmornički brodovi. Takva koncentracija i prebacivanje tolike količine snaga ruske vojske nije zabilježeno od završetka Hladnog rata, i dvojbe oko spomenutog krajnjeg cilja te operacije više nemaju niti najveći skeptici koji su naivno očekivali, bilo snažni američki vojni ulazak u prostor Sirije u kojem intenzivno djeluju ruske i sirijske snage, bilo povlačenje Moskve usljed do sada neviđenog političkog, diplomatskog i medijskog pritiska i propagande usmjerene na navodne ratne zločine koje Rusi i Bashar al-Assad čine u samom Aleppu. Čak i službena Moskva informacije o namjerama za konačno oslobađanje Aleppa ne opovrgava već navodi kako će se snage koje se nalaze na spomenutom nosaču zrakoplova „aktivno uključiti u borbu protiv „Islamske države“ u Siriji.

Ni Zapad ni američki regionalni partneri u Aleppu realno više ne mogu učiniti ništa. U grad se više ne može dostavljati oružje ni pomoć sve slabijim islamističkim borcima, a propusnost kao i vrste tereta koji ulazi u grad ovisi isključivo o Moskvi. Paralelno, ruske humanitarne organizacije danonoćno dostavljaju hranu i najnužnije životne potrepštine civilnom stanovništvu grada i stvaraju podlogu za pridobivanje ratom iscrpljenih ljudi na svoju stranu. Također, ruski zrakoplovi danonoćno patroliraju nebom oko Aleppa i uništavaju bilo kakve pokušaje prebacivanja u grad svježih islamističkih boraca iz susjedne regije Idlib ili dostavu opreme njihovim okruženoj subraći u istočnom dijelu Aleppa. To je stvarna slika trenutačnog stanja na tom ključnom dijelu ukupne sirijske bojišnice, s kojom su dobro upoznati svi vojni stožeri država koje sudjeluju u kreiranju bliskoistočnog kaosa.

Da je Aleppo po tzv. umjerenu sirijsku oporbu izgubljen, svjedoče i prošlotjedne riječi opunomoćenog predstavnika UN-a za Siriju Steffana de Misture, kako zauzimanje Aleppa od strane vladinih snaga, iako se radi o najvažnijem strateškom cilju, neće biti prijelomnica koja će zaustaviti vojni sukob u toj zemlji, već će doći do gerilskog otpora vladi u Damasku. S tom konstatacijom se ne bismo složili s vojne točke gledišta jer će zauzimanjem Aleppa Damask stvoriti pretpostavke za konačno slamanje otpora i u susjednoj regiji Idlibu, a što će u konačnici predstavljati vojnu pobjedu sirijske vojske neovisno o trenutačnom stanju u istočnom dijelu zemlje. A nakon ovladavanja ključnim teritorijem na vitalnom – zapadnom dijelu Sirije gdje je i koncentrirano oko 70% njezinog ukupnog stanovništva, vojne snage usmjerit će se na Deir az-Zour na istoku, jer se radi o regiji bogatoj naftom koje se Damask nikako ne želi odreći.

S druge strane, Amerikanci, bez obzira na pojedine glasne najave o početku snažnijeg naoružavanja oporbenih snaga suvremenim naoružanjem, ipak to ne čine i neće činiti bar u odnosu na suvremeno protuzračno oružje (a ono je i ključno za borbu protiv potpune dominacije nad sirijskim nebom od strane ruskih i sirijskih zračnih snaga u odnosu na oporbu). Washington itekako shvaća značaj takvog poteza tj. opravdano strahuje, da bi islamističke snage (koje bi se pritom neminovno i same dočepale američkih suvremenih prijenosnih PZO sustava) sutra mogle obarati i Zapadne vojne zrakoplove ali i ugrožavati civilni zračni promet po čitavom Bliskom istoku.

Egipat razjario Saudijce

Čin koji je razljutio Rijad do te mjere da je nedavno saudijski naftni gigant „Armaco“ obustavio listopadsku količinu isporuke nafte Egiptu odigrao se prije desetak dana u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, kada je egipatski predstavnik glasovao i za francusku rezoluciju o Aleppu (iza koje je stajao Zapad i Saudijska Arabija), ali odmah potom i za ruski prijedlog rezolucije po istom pitanju, što je službeni Rijad označio potezom „vrijednim žaljenja“.

A Rijad je šokirala i upravo započeta velika vojna vježba egipatskih i ruskih pomorskih i zračno-desantnih snaga pokraj Aleksandrije, začinjena izjavama egipatskog predsjednika da njegova zemlja vodi vlastitu vanjsku politiku i da se nikome ne klanja, a u Siriji podupire aktualnu vladu i teritorijalnu cjelovitost te zemlje. Za Rijad su te izjave ravne bogohuljenju i predstavljaju tempiranu bombu koja u dogledno vrijeme može dovesti do propasti strateških odnosa između dviju država. One udaraju ne samo po saudijskoj strategiji po pitanju Sirije, već i na utjecaj Rijada na čitav muslimanski svijet, u kojemu su islamisti njegov oslonac.
Damask istodobno obučava i suvremene protuterorističke postrojbe uz pomoć vojnih instruktora iz Rusije i onih nedavno prispjelih iz Kine kojima namjerava neutralizirati pobunjeničke džepove i gerilske postrojbe kojih će svakako biti nakon poraza „vojske“ umjerenih oporbenjaka i razmrvljenih islamističkih oružanih formacija. Osim po vojno-sigurnosnom perimetru, Damask i Moskva ne miruju i na unutarnjo-političkoj razini. Oni već duže vrijeme paralelno čine ono što i vlada u Bagdadu – vode intenzivne pregovore s lokalnim sunitskim plemenskim vođama i pridobivaju ih na svoju stranu u zamjenu za mir i sigurnost te lokalnu autonomiju koju im središnja vlada jamči. Do sada se na taj način vladi priklonilo čak oko 800 naselja i gradova koji nisu bili pod njezinim vojnim nadzorom.

A da se Aleppo ne može „spasiti“ od vraćanja pod nadzor službene i međunarodno priznate vlade u Damasku, svjedoči i jučerašnja mlaka izjava turskog čelnika Erdogana, koji je izjavio kako se očekuje novih 200 tisuća izbjeglica iz Aleppa koji će se uputiti prema Turskoj (što u stvarnosti nije istina jer će ih znatan dio biti zadržan u za to pripremljenim okolnim kampovima ili drugim dijelovima slobodnog sirijskog teritorija) i da će zato snositi odgovornost oni koji taj proces pokreću. Drugim riječima, Ankara ni ovaj put nije jasno i nedvosmisleno optužila Moskvu za poteze koje ova poduzima u Aleppu, a što je vezano uz turske aktivnosti na sjeveru Sirije ali i najnovije poteze Ankare u svezi s Irakom i otpočinjanje operacije za oslobođenje Mosula od džihadističkih snaga „Islamske države“, protiv čega Moskva nema ništa. Štoviše, ruski čelnik Putin prošlog je tjedna obavio telefonske razgovore i s iračkim premijerom Al-Abadijem i s turskim predsjednikom Erdoganom te im poželio sreću i uspjeh u operaciji oslobađanja Mosula. A prema pojedinim zapadnim analitičarima, američko-iračko oslobođenje Mosula zapravo je kompenzacija Amerikancima za gubitak nadzora nad stanjem u Siriji, što se može svesti na računicu – „Mosul u zamjenu za Aleppo“.

Posjet glavnog sirijskog obavještajca Kairu

Prije desetak dana dramatično su se potresli odnosi između Egipta i Saudijske Arabije. Neovisno o tome što je Rijad apsolutno glavni financijer egipatskog gospodarstva (što je vlada u Kairu radije izabrala nego oslanjanje na međunarodne financijske izvore tipa MMF-a), Egipat želi voditi samostalnu vanjsku politiku u odnosu na pitanja koja se primarno tiču njegovih nacionalnih interesa. On u tome nije potpuno bespomoćan, kako se na prvi pogled laicima može činiti, jer Egipat je najmnogoljudnija i jedna od najutjecajnijih arapskih zemalja, s vrlo snažnom vojskom. U zamjenu za financijsku potporu, egipatski predsjednik Al-Sisi obećao je Rijadu punu političku i vojnu potporu kada su u pitanju njegovi sukobi s Teheranom te se čak i sa svojim ekspedicijskim korpusom priključio koaliciji arapskih zemalja u jemenskoj vojnoj kampanji iako tamo nema baš nikakvih vlastitih nacionalnih interesa; to je Saudijcima bilo od velike važnosti u uvjetima kada je vojno sudjelovanje u toj kampanji odbio također i drugi financijski ovisnik o Rijadu – Pakistan, (vidi tekst u okviru).

Egipatsko-sirijski povjerljivi razgovori i „blagoslov“ UAE-a

A da Egipat po pitanju Sirije (ne samo nje već i Libije) ima „izdvojeno“ mišljenje u odnosu na saudijsko, svjedoči i informacija koju je objavila sirijska agencija SANA da je šef sirijskog Ureda za nacionalnu sigurnost general Ali Mamluk 16. listopada službeno boravio u Kairu, navodno na poziv Egipta. General Mamluk u Kairu je razgovarao sa zamjenikom zapovjednika egipatske Službe za nacionalnu sigurnost, šefom združenog Vijeća za obavještajne poslove generalom Haledom Fauzijem i drugim predstavnicima egipatskog vojno-sigurnosnog sustava. Pa iako SANA navodi kako je „između dviju strana postignuta suglasnost oko političkih stavova, kao i jačanje koordinacije u borbi protiv terorizma“, jasno je kako se na sastanku razgovaralo o mnogim stvarima koje „nisu za svačije uši“. Pojedini ruski analitičari tako navode, kako se na sastanku razgovaralo o zajedničkom protudjelovanju u odnosu na Tursku i Katar, koji su stajali iza izgradnje „Islamske države“ s kojim se danas bore i Sirija i Egipat (Egipat na Sinaju kroz borbu s terorističkom organizacijom „Sinajski vilajet“ koji formalno nije dio „IS“ ali iza čijeg ustroja stoje Ankara i Doha). Kairo i Damask prije svega žele razmjenjivati informacije o načinima financiranja tih organizacija iz inozemstva i koordinirati akcije za njihovo presijecanje.

Sastanak u Kairu „blagoslovili su“ Ujedinjeni Arapski Emirati kojima također nije u interesu širenje prosaudijskih salafista i prokatarske i proturske „Muslimanske braće“. Podsjećamo pritom i na već dugu suradnju Kaira i Abu Dhabija (ali i Moskve koja isporučuje naoružanje) po pitanju Libije i njihove zajedničke potpore vladi u Torbuku (na istoku te zemlje) i tamošnjem generalu Haftaru koji, kao iskusni Gadafijev vojni profesionalac, predvodi najjaču vojnu organizaciju koja nadzire istok Libije, uključujući i strateški važne naftne luke na sredozemnoj obali. Sve je to u potpunoj suprotnosti američko-britanskim i saudijsko-katarskim interesima u Libiji koji stoje iza vlade premijera Fayaeza al-Sarraja.

Egipat naručio ruske vojne helikoptere, novac daje UAE

Nadalje, Kairo je ovih dana objavio narudžbu o kupnji ruskih helikoptera specijaliziranih za pomorske snage, namijenjene za dva nosača helikoptera tipa „Mistral“, koje je Egipat početkom godine kupio od Francuza nakon dogovora Pariza i Moskve oko raskida kupoprodajnog ugovora (podsjetimo, francuska brodogradilišta „Mistrale“ su izgradili po narudžbi ruskog Ministarstva obrane, ali ih na kraju nisu htjeli izručiti Rusiji zbog ukrajinske krize. Dvije strane su se nakon dugih pregovora dogovorile o visini kompenzacije koju Pariz mora isplatiti, a iznosila je oko milijardu dolara). Kupnju novih ruskih helikoptera Egiptu će financirati upravo UAE, a, kako je puno realnije, egipatski nosači helikoptera će se prije pozicionirati ispred obala Eritreje i samoproglašenog Somalilanda nego u Sredozemnom moru gdje bi trebali čuvati egipatska plinska nalazišta (kako je to bilo službeno formulirano prilikom sklapanja ugovora o njihovoj kupnji). Na to ukazuje zajednička egipatsko-emiratska strategija o jačanju njihove vojne nazočnosti u Crvenom moru i u Indijskom oceanu.

Osim toga, UAE kao najjači vojni igrač poslje Saudijske Arabije u arapskoj koaliciji u Jemenu, vodi sve samostalniju politiku i po pitanju tog ratišta gdje igra na moguću ponovnu podjelu te države na Sjeverni i Južni Jemen. Pritom Emirate (za razliku od Rijada) sjeverni dio Jemena uopće ne zanima, a njihove snage još samo vrlo rijetko sudjeluju u borbama protiv tamošnjih šijita – huta. One su koncentrirane na očuvanje strateškog utjecaja Emirata na jugu zemlje, usmjerenog na ovladavanje tamošnjim pomorskim lukama.

Bashar al-Assad pronašao alternativu za slučaj potrebe

Ali vratimo se ponovo Siriji. Spomenuti čelnik sirijskog sigurnosnog aparata general Ali Mamluk tiho se spominje kao mogući nasljednik predsjednika Bashara al-Assada (o tome se čak govori i u pojedinim francuskim analitičkim krugovima) i to iz više razloga. On je po mnogočemu kompromisna osoba: po vjerskom opredjeljenju sunit, a po etničkom Čerkez, nikako nije pobornik bilo kakvih radikalnih vjerskih ili političkih organizacija i njihovog utjecaja na civilnu vlast u sirijskom društvu, a što je najvažnije, snažni je profesionalac koji dolazi iz čvrstih sigurnosnih struktura i koji je u mogućnosti zadržati nadzor nad vojno-sigurnosnim aparatom zemlje i pružiti sigurnosno jamstvo Asadu i njegovom establišmentu (šire gledano i ukupnom alavitskom stanovništvu). Možda je ipak najvažnije to da mu vjeruje Moskva, a prihvaća ga i Zapad kao svojevrsan bezbolan način za očuvanje svog obraza s obzirom na prvotne strateške ciljeve zasnovane na vojnom svrgavanju Assada s vlasti i sudbinu zemlje vjerojatno sličnu onoj u sadašnjoj Libiji. General Mamluk je nekoliko puta boravio u Moskvi, posljednji put 6. rujna o.g., gdje je razgovarao s ministrom obrane Sergejem Šojguom i izvijestio ga o uspostavi službenih kontakata s turskom obavještajnom službom MIT. General Mamluk s ruskom stranom zastupa i stavove Damaska na pregovaračkim procesima u Ženevi i Beču.

U tom smislu njegov nedavni posjet Kairu treba promatrati znatno šire, pri čemu se čini kako je Egipat pronašao formulu posredovanja između Sirije i Rusije s jedne, i UAE-a s druge strane.

Naravno, sve ovo realiziralo bi se u slučaju krajnje negativnog razvoja vojnog stanja na terenu po sirijsku vojsku, a time i predsjednika Assada i alavitske elite. A do tada će Assad svoga generala, prihvatljivog umjerenim sunitima koji su u Siriji većina, držati uza se za svaki slučaj, kao svog snažnog asa u rukavu. Međutim, i Damask i Moskva i Teheran sada su ipak koncentrirani samo na jedno – oslobađanje Aleppa.

[KOMESAR]

Prema pouzdanim izvorima rat u Siriji se bliži kraju. Do nove godine če se znati hoće li rusi prdnuti u fenjer.