Slovačka

[posmatrac]

Bem ti, ispade odjednom Staljinova cizma i diktatura( varsavski pakt) prosperitetnija od Titovog samoupravnog socijalizma( nesvrstani), valjda za one koji su prije rata silom prilika zivjeli u sumi, pa im danas drago sto su osjetili asfalt pod nogama.

JAne Palahu budaletino sto se spali ziv bez ikakve potrebe.


Društveni proizvod po stanovniku prema kupovnoj snazi nacionalnih valuta u SAD dolarima
Zemlja Godina
1983 1 1990 1 Indeks
Jugoslavija 2022 425 9 210.8
Čehoslovačka 201 4 2913 ; • 102.5
Mađarska 2008 ; 3132 155.8
Rumunija 1985 1621 81.9
Grčka 3551 6587 ;
185.5
Finska 10160 2760 8 271.7 .
Portugalija 2098 6048 288.3
Brauil 1562 3178 ' 203.5

Čile 1563 211 0 135.0
Meksiko 206 4 2889 140.2
Za osam godina, najveći rast društvenog proizvoda po
stanovniku imale su dvije članice Evropske zajednice (Finska i Portugalija),
dok je Grčka imala znatno niži rast. Jugoslavija se našla među ovih 10
zemalja na trećem mjestu po porastu društvenog proizvoda po stanovniku.

[dr laganini]

..1983 je yuga već bila u stabilizacijskoj eri s milkom planic ne laži napaćeni narod.. a 1990 pred kapitulacijom

[dr laganini]

..bolje rećčeno 1982 je yufga doživila ekonomski krah koji naravno nikad nije objavljen jer je yuga svoju ekonomsku politiku bazirala na jeftinoj nafti..bilo je to vrime par nepar i oskudice osnovni potrepština..

[dr laganini]

..s nostalgijom se sićam čekanja u redu za crni kruh ..to su bili dani druženja ..

[posmatrac]

Bila pred kapitulacijom od strane zapadnih kapitalista, jer se pretvarala polako u ekonomsku silu, pa su stranci doveli takve poput tebe na vlast da je uniste i da je ucine ovisnim o MMFu i drugim cifutskim bankama.

Sama hrvatska danas ima 4 puta veci dug nego cijela Jugoslavija 80tih.

Uostalom vidimo brojke koje sve kazu.

https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/16 ... _gore.html

http://www.6yka.com/novost/1892/zemlje- ... je-od-sfrj

[dr laganini]

..yuga je bila dužna 1980godine oko 20 miljardi dolara ako ubacite u online kalkulator taj dug danas vridi 52 miljarde dolara a osim toga yuga se zaduživala po eksponencijalnoj razini i da se nastavila zaduživati razinom kojom se zaduživala danas bi biloa dužna 6 000 milijardi dolara..

[dr laganini]

..plus toga ona taj dug nije mogla servisirati za razliku od npr.danas hrvatske ..znači yuga osamdeseti po ekonomskoj efikasnosti i zaduženosti bi danas bila u rangu grčke..

[posmatrac]

Kako hrvatska servisira dug, tako sto odvajaju 78% BDPa , pa da vam nije turizma privreda vam je toliko jaka da ne bi imali hljeba da jedete.


Sta uradi nacional kriminalni sljam od ovakve privrede

Automobilska industrija[uredi]
Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Ikarus Zemun SR Srbija
1923.
proizvodnja autobusa
FAS - 11 Oktomvri Skopje SR Makedonija
1946.
proizvodnja autobusa
Tvornica automobila Maribor - TAM Maribor SR Slovenija
1946.
proizvodnja kamiona
Tomos Koper SR Slovenija
1954.[1]
proizvodnja motocikala
Fabrika automobilskih delova Gornji Milanovac SR Srbija
1961.
proizvodnja automobilskih delova
Fabrika automobila Priboj - FAP Priboj SR Srbija
1953.
proizvodnja kamiona i autobusa
Zavodi „Crvena zastava“ Trg Toploivca, Kragujevac SR Srbija proizvodnja automobila i kamiona
Tvornica automobila Sarajevo - TAS Sarajevo SR Bosna i Hercegovina proizvodnja automobila
Fabrika Motora Sarajevo - FAMOS Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1950.
proizvodnja kamionskih menjača i dizel motora
Tvornica autobusa Zagreb - TAZ Zagreb SR Hrvatska proizvodnja autobusa
Brodogradnja[uredi]


Brodogradnja[uredi]
Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Brodogradilište „3. maj“ Rijeka SR Hrvatska
1948.
izgradnja i remont brodova
Brodogradilište „Tito“ Savski nasip, Beograd SR Srbija izgradnja i remont brodova
Brodogradilište „Uljanik“ Pula SR Hrvatska
1947.
izgradnja i remont brodova
Brodogradilište „Viktor Lenac“ Rijeka SR Hrvatska
1896.
izgradnja i remont brodova
Brodogradilište „Brodosplit“ Split SR Hrvatska
1931.
izgradnja i remont brodova
Brodogradilište „Veljko Vlahović" Herceg Novi SR Crna Gora
1927.
izgradnja i remont brodova
Vojna i namenska industrija[uredi]

Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Igman Konjic SR Bosna i Hercegovina
1950.
vojna i lovačka municija[2]
Krušik Valjevo SR Srbija
1939.
municija, oružje, rudarski alati, lopate[3]
Pobjeda Goražde SR Bosna i Hercegovina
1952.
municija i eksploziv
Krušik Valjevo SR Srbija
1939.
municija, oružje, rudarski alati, lopate[4]
Prvi partizan Titovo Užice SR Srbija
1927.
municija
Trayal Kruševac SR Srbija
1889.
privredni eksploziv i pirotehnička sredstva
Fabrika aviona SOKO Mostar SR Bosna i Hercegovina
1950.
borbeni avioni
Drvna i keramička industrija[uredi]


Drvna i keramička industrija[uredi]
Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Dilj Vinkovci SR Hrvatska
1922.
proizvodnja crepova
Elan Tutin SR Srbija proizvodnja nameštaja
Jelovica Škofja Loka SR Slovenija
1905.[5]
okna i prozori
KIO Orahovica SR Hrvatska keramičke pločice
Krivaja Zavidovići SR Bosna i Hercegovina
1893.
drvni nameštaj[6]
Lipbled Bled SR Slovenija
1948.
drvni proizvodi
RIKO Ribnica SR Slovenija drvna galanterija
Simpo Vranje SR Srbija
1963.
proizvodnja nameštaja
Slovenijales Ljubljana SR Slovenija proizvodnja drvnog nameštaja
Toza Marković Kikinda SAP Vojvodina
1866.
proizvodnja keramičkih pločica i crepova
ŠIPAD Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1892.
proizvodnja drvnog nameštaja[7]
ŠIK Javorak Nikšić SR Crna Gora proizvodnja drvnog nameštaja

Građevinska industrija[uredi]
Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Građevinsko preduzeće „7. juli“ Majke Jevrosime 47, Beograd SR Srbija
1950.
građevinsko preduzeće
Energoinvest Sarajevo SR Bosna i Hercegovina
1951.
građevinsko preduzeće
Energoprojekt Bulevar Lenjina 12, Beograd SR Srbija
1951.
projektantsko preduzeće
Građevinsko preduzeće „Konstruktor“ Split SR Hrvatska
1945.
građevinsko preduzeće
Građevinsko preduzeće „Napred“ Beograd SR Srbija građevinsko preduzeće
Građevinsko preduzeće „Rad“ Kosovska 31, Beograd SR Srbija
1947.
građevinsko preduzeće
Građevinsko preduzeće „Ratko Mitrović“ Voždovački kružni put 125, Beograd SR Srbija
1948.
građevinsko preduzeće
Građevinsko preduzeće „Crna Gora“ Voja Deretića, Nikšić SR Crna Gora građevinsko preduzeće
Elektronska industrija[uredi]
Naziv preduzeća Središte Republika/Pokrajina God. osnivanja Delatnost
Digitron Buje SR Hrvatska
1971.
elektronički aparati
Mehanotehnika Izola SR Slovenija
1952.
plastične i elektroničke igračke
RIZ Zagreb SR Hrvatska
1948.
elektronič

https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A1%D ... 0%A0%D0%88

I td..., ali dosli prosvjetlitelji papanski poput Laganinija na vlast i za par godina opljackali sve ovo.

[dr laganini]

..mani se te propagande..to je bila socijalitiča ekonomija i industrija sistema što više tvornica veći komunizam a radile su kako su radile..di je nekad radilo trideset tisuća ljudi danas bi radilo dvi tisuće..a hrvatski dug je nikaka s obzirom da je uložen u infrastrukturu s time da immao najbolje ceste u europi a to donosi i još će više razvoj turizma..udio duga u bdp-u japana je dvist posto..

[posmatrac]

Zato danas Hrvati ne odlaze u zapadne zemlje trbuhom za kruhom , ali ne samo Hrvati nego Slovaci, Madjari, Cesi itd.

Hrvati odlaze vamn hrvatske a i ti iz selendre dosao u grad pa ti je isto

U Jugi su radnici, tj drzava bili sami vlasnici preduzeca, samo jedan zaposleni clan porodice je mogao od penzije napraviti kucu( socijalna drzava, doplati za djecu itd) , danas su u Bosni mjesecne rezije vece od jedne prosjecne penzije.

[Julia-Klara]

Lijepa Ceska.
A ko nije upoznao njihovo vidjenje vremena pod Rusima te dozivljavanja Jugoslavije moze samo valjati gluposti... Kao i na ostalim temama uostalom

[dr laganini]

Zato danas Hrvati ne odlaze u zapadne zemlje trbuhom za kruhom , ali ne samo Hrvati nego Slovaci, Madjari, Cesi itd.

Hrvati odlaze vamn hrvatske a i ti iz selendre dosao u grad pa ti je isto

U Jugi su radnici, tj drzava bili sami vlasnici preduzeca, samo jedan zaposleni clan porodice je mogao od penzije napraviti kucu( socijalna drzava, doplati za djecu itd) , danas su u Bosni mjesecne rezije vece od jedne prosjecne penzije.

..koji si ti debil pa 1971 godine čak 21,5% ukupne radne snage bilo van države..doslovno za kruhom..danas mladi imaju otvorene granice i imaju volje i znanja da idu di ih je volja..jel ti znaš da je količina novc koju su slali ti koji su išli vani tada bila 51%izvoza yugo industrije

[posmatrac]

Zato danas Hrvati ne odlaze u zapadne zemlje trbuhom za kruhom , ali ne samo Hrvati nego Slovaci, Madjari, Cesi itd.

Hrvati odlaze vamn hrvatske a i ti iz selendre dosao u grad pa ti je isto

U Jugi su radnici, tj drzava bili sami vlasnici preduzeca, samo jedan zaposleni clan porodice je mogao od penzije napraviti kucu( socijalna drzava, doplati za djecu itd) , danas su u Bosni mjesecne rezije vece od jedne prosjecne penzije.

..koji si ti debil pa 1971 godine čak 21,5% ukupne radne snage bilo van države..doslovno za kruhom..danas mladi imaju otvorene granice i imaju volje i znanja da idu di ih je volja..jel ti znaš da je količina novc koju su slali ti koji su išli vani tada bila 51%izvoza yugo industrije

Imaju otvorene granice da budu izrabljivani od zapadnih kapitalista i da rade 16 sati na dan, pa koliko vas je taj zapad razvio govori da vam je privreda apsolutno mrtva, jer vas je izdajnicki kriminalni HDZ ciji si ti fan ogolio do gole koze, mediokrotetu jedan ograniceni.

[posmatrac]

Hrvatska uskoro najzaostalija i najsiromašnija zemlja EU

Uz stopu rasta manju od dva posto, do standarda iz 2008. došli bismo tek u 2023. godini, kaže analitičar Zvonimir Savić iz HGK

Hrvatskoj prijeti da će uskoro postati najzaostalija i najsiromašnija zemlja Europske unije. Pokazuje to podatak o kupovnoj moći građana po kojem je od 2008. do danas Hrvatska jedina zemlja članica koja je nazadovala u standardu, a već sad ima drugi najgori standard u EU.

Naime, Rumunjska je po kupovnoj moći i BDP-u po stanovniku prestigla Hrvatsku već ove godine iako se predviđalo da će se to dogoditi tek u 2018. Iza nas su ostali tek Bugari, koji nas ne mogu stići tako brzo, ali ako i dalje budu bilježili veće stope rasta od Hrvatske u jednom desetljeću, mogli bi sustići razliku u standardu. Podaci su to koje je sumirao Zvonimir Savić, direktor sektora za ekonomske analize u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji upozorava da smo 2008. bili za trećinu razvijeniji od Rumunjske.

http://www.vecernji.hr/hrvatska/ekonoms ... je-1096667

Bili razvijeniji od Rumunije dok su stizali krediti, sad kada ih treba vracati jos malo ce biti siromasniji od Moldavije

[dr laganini]

..koji si ti debil..pa hr sad ima najveći rast bdp u europi..među pet..dise ti čoviče informiraš..od vučića..i ovdje imaš ban dva dana od mene..kad se uozbiljiš a ne prosiplješ mržnu javi se ..adi..papa..

[posmatrac]

Koji ti je to ban po redu, 456767 ove hefte, pa kada god ostanes bez argumenata dobijes napade crne potistenosti i dozivis dusevni slom, ali ne mozes da izdrzis da ne intervenises ljubomorno , kada se spomene bosanstvo u drzavi Bosni

[dr laganini]

...

[posmatrac]

Eh da je covjeku malo tvog ogranicenog mozga, pa da se odmori u zivotu

[Socrates]

..bolje rećčeno 1982 je yufga doživila ekonomski krah koji naravno nikad nije objavljen jer je yuga svoju ekonomsku politiku bazirala na jeftinoj nafti..bilo je to vrime par nepar i oskudice osnovni potrepština..

Par-Nepar nije bio ekskluzivno ni jugoslovenski ni komunisticki.

Ameri su, recimo, imali par-nepar sistem za tocenje benzina nakon podrske Izraelu u Yom Kippur ratu i arapskog embarga. Istina, bio je za tocenje benzina, a ne za voznju, ali se je u praksi odrazavao i na voznju. Redovi za tocenje su bili veliki, a pocesto se je desavalo da na najblizoj pumpi nije ni bilo benzina. U Americi je ovo dovelo i do strajka vozaca kamiona, pa se sjecam da mi je professor pricao i o nekom bombaskom obracunu izmedju kamiondzija koji su strajkali i onih koji su odbili. Jos neke zapadne zemlje koje su aktivno podrzavale Izrael su morale da preduzmu slicne mjere.

Nakon Iranske Revolucije, Ameri su opet imali par-nepar za tocenje, ali i bonove za benzin. Kanada isto. Italija je imala par-nepar sistem za voznju.

Danas se u dosta velikih gradova zbog zagadjenja i saobracajnog kaosa razmislja o par-nepar sistemu. Ili je vec na snazi.

Peking i Delhi, sigurno.

Ali svako malo o tome se prica i u Torontu i u drugim vecim sjevernoamerickim gradovima.

[Melek]

Jesu stajali i u redovima za kafu, deterdzent, ulje i te stvari? Yugosi ni banana osim u gacama nisu vidjeli od one Milke Planinc pa sve do ambisa..