a što si ti nabio to kapuljaču, ko neki indijanac iz manastiramehaning wrote:Ne isteče...komunist wrote:štajrc, kad mu drugu istekne ban![]()
Jugonostalgičari
Moderator: Krokodil Behko
- komunist
- Osvježenje foruma

- Posts: 1051
- Joined: 07 Dec 2015, 21:05
- Location: socialistična republika slovenija
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: od vardara pa do triglava
Drug, čovijek i komunista
Re: od vardara pa do triglava
Vrebam iz zasjede...komunist wrote:a što si ti nabio to kapuljaču, ko neki indijanac iz manastiramehaning wrote:Ne isteče...komunist wrote:štajrc, kad mu drugu istekne ban![]()
Prešao sam na dark side...
- Melek
- Deer Hunter

- Posts: 31368
- Joined: 20 Jun 2013, 23:18
- Has thanked: 4512 times
- Been thanked: 3505 times
- Status: Offline
Re: od vardara pa do triglava
I ratara, i portira, uz cunicu kad zasvira,
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee
Weak people revenge.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
Strong people forgive.
Intelligent people ignore.
- komunist
- Osvježenje foruma

- Posts: 1051
- Joined: 07 Dec 2015, 21:05
- Location: socialistična republika slovenija
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: od vardara pa do triglava
ko peva, zlo ne misliMelek wrote:I ratara, i portira, uz cunicu kad zasvira,
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee
Drug, čovijek i komunista
Re: od vardara pa do triglava
komunist wrote:ko peva, zlo ne misliMelek wrote:I ratara, i portira, uz cunicu kad zasvira,
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee
[media]F5W5ynP53-Y[/media]
- komunist
- Osvježenje foruma

- Posts: 1051
- Joined: 07 Dec 2015, 21:05
- Location: socialistična republika slovenija
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: od vardara pa do triglava
znači, pada mi teorija u vodumehaning wrote:komunist wrote:ko peva, zlo ne misliMelek wrote:I ratara, i portira, uz cunicu kad zasvira,
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee![]()
![]()
[media]http://www.youtube.com/watch?v=F5W5ynP53-Y[/media]
Drug, čovijek i komunista
Re: od vardara pa do triglava
Po običaju...komunist wrote:znači, pada mi teorija u vodumehaning wrote:komunist wrote:ko peva, zlo ne misliMelek wrote:I ratara, i portira, uz cunicu kad zasvira,
jugoslaviiijeeeeheheh, jugoslaviijeeeee![]()
![]()
[media]http://www.youtube.com/watch?v=F5W5ynP53-Y[/media]![]()
- komunist
- Osvježenje foruma

- Posts: 1051
- Joined: 07 Dec 2015, 21:05
- Location: socialistična republika slovenija
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: od vardara pa do triglava
Šta po običaju, imam i ja pravo, da jednom kiksnem 
Drug, čovijek i komunista
Re: Jugonostalgičari
Do sada najbolja definicija Balkana!
Mjesto gdje su Rimljani tukli Avare, da bi potom Avari i Slaveni tukli Rimljane, a onda Slaveni tukli Kelte i Avare, te potom Slaveni bili tučeni od strane Turaka i Ugara, koji su se tukli i međusobno, da bi na kraju Turci bili potučeni, a Slavenima ostalo tući se s Ugarima.
Onda su Ugare potpomogli Austrijanci, ali su ih Slaveni sve izlemali i ubili im prijestolonasljednika. Poslije su ih ipak potpomogli Nijemci, ali njima nije bilo dovoljno da ih Slaveni jednom tuku, nego su došli i drugi put po još, i to s Talijanima, Bugarima, Arbanasima i Ugarima. Slaveni su ih konačno, potpomognuti i Zapadom i Istokom, sve zajedno polomili da bi, na kraju, kad nije bilo više nikog s kime bi se tukli, a i nikog više nije bilo briga za njih, Slaveni se počeli tući međusobno…..
Ostalo već znate…..
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
..sLOBODAN Prosperov Novak, komentator HRT-ove emisije Pola ure kulture, u emisiji emitiranoj sinoć napao je književnika Predraga Lucića, a dotakao se i Borisa Dežulovića.
Prosperov Novak pričao je o (ne)otkupljivanju knjiga nekih autora za knjižnice. U tom kontekstu, HRT-ov kritičar rekao je da su Lucićevi ideali Jugoslavija i komunizam.
"Već nekoliko tjedana u našim medijima kao neka bombica javi se ideja o tome kako je napravljena nepravda nekim izdavačima i piscima jer im knjige nisu otkupljene od državnih komisija za knjižnice. Najčešće spominjano ime tu je ono splitskog književnika Predraga Lucića koji je, navodno, doživi užasnu nepravdu jer njegova knjiga "Step by Step Stepinac" nije otkupljena za hrvatske knjižnice", počeo je kritičar HRT-a.
"Poznata je stvar da država otkupljuje samo za jedan iznos, jednu trećinu novca predviđenog, dvije trećine knjižnice same financiraju. Ja ne vjerujem da će i knjižnice same otkupiti tu sramotu hrvatske književnosti koju neki nazivaju "cvijećem zla" hrvatske književnosti, kao recimo i "Pjesme iz Lore" Dežulovićeve. To su anarhične i glupe knjige, poznato je da je isti autor izazvao takav nered kad je objavio "Čići, miči, Ahmići" da je doživio napade muslimanske zajednice u BiH da je morao objašnjavati svoju pjesmu, čak je i Pen centar morao objašnjavati da to nije protiv žrtava, da to afirmira žrtve", nastavio je.
"Lucić je monstrum Jugoslavije i komunizma"
"No, to što Lucić radi, to je njegov problem. Samo taj problem postaje grozan onog časa kad se vidi da govor o zlu najbolje raste kada ima pred sobom neki ideal. A ideal gospodina Lucića je Jugoslavija, komunizam, a nisam baš siguran da treba financirati takvu literaturu. S druge strane, one koji traže monstruoznost, vrlo često pretvaraju u monstrume. Tako je on zaista postao monstrum Jugoslavije, monstrum komunizma, pa nije slučajno da je na naslovnici njegove knjige plinska boca. Čovjek bi se pitao kakve je veze plinska boca, radi se o plinskoj boci iz hrvatskih novina od prije dvije godine. Žalosno je da je u medijima spominjanja činjenica da je i Rijeka kao prijestolnice europske kulture za nekoliko godina ugrožena jer se one neće otkupiti, a tiskane su u Rijeci. Doista se radi o jadnim argumentima. Mislim da je jako potrebno izvršiti reformu otkupa djela za knjižnice, on mora biti usmjeren prema čitateljima, a ne prema izdavačima i piscima", rekao je Prosperov Novak
Prosperov Novak pričao je o (ne)otkupljivanju knjiga nekih autora za knjižnice. U tom kontekstu, HRT-ov kritičar rekao je da su Lucićevi ideali Jugoslavija i komunizam.
"Već nekoliko tjedana u našim medijima kao neka bombica javi se ideja o tome kako je napravljena nepravda nekim izdavačima i piscima jer im knjige nisu otkupljene od državnih komisija za knjižnice. Najčešće spominjano ime tu je ono splitskog književnika Predraga Lucića koji je, navodno, doživi užasnu nepravdu jer njegova knjiga "Step by Step Stepinac" nije otkupljena za hrvatske knjižnice", počeo je kritičar HRT-a.
"Poznata je stvar da država otkupljuje samo za jedan iznos, jednu trećinu novca predviđenog, dvije trećine knjižnice same financiraju. Ja ne vjerujem da će i knjižnice same otkupiti tu sramotu hrvatske književnosti koju neki nazivaju "cvijećem zla" hrvatske književnosti, kao recimo i "Pjesme iz Lore" Dežulovićeve. To su anarhične i glupe knjige, poznato je da je isti autor izazvao takav nered kad je objavio "Čići, miči, Ahmići" da je doživio napade muslimanske zajednice u BiH da je morao objašnjavati svoju pjesmu, čak je i Pen centar morao objašnjavati da to nije protiv žrtava, da to afirmira žrtve", nastavio je.
"Lucić je monstrum Jugoslavije i komunizma"
"No, to što Lucić radi, to je njegov problem. Samo taj problem postaje grozan onog časa kad se vidi da govor o zlu najbolje raste kada ima pred sobom neki ideal. A ideal gospodina Lucića je Jugoslavija, komunizam, a nisam baš siguran da treba financirati takvu literaturu. S druge strane, one koji traže monstruoznost, vrlo često pretvaraju u monstrume. Tako je on zaista postao monstrum Jugoslavije, monstrum komunizma, pa nije slučajno da je na naslovnici njegove knjige plinska boca. Čovjek bi se pitao kakve je veze plinska boca, radi se o plinskoj boci iz hrvatskih novina od prije dvije godine. Žalosno je da je u medijima spominjanja činjenica da je i Rijeka kao prijestolnice europske kulture za nekoliko godina ugrožena jer se one neće otkupiti, a tiskane su u Rijeci. Doista se radi o jadnim argumentima. Mislim da je jako potrebno izvršiti reformu otkupa djela za knjižnice, on mora biti usmjeren prema čitateljima, a ne prema izdavačima i piscima", rekao je Prosperov Novak
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
..
Na zapadu često hvaljeni filmovi jugoslavenske kinematografije, često su bili cenzurirani u SFRJ. Smetala im je homoseksualnost, politika ali i zapadnjačka sloboda kada je u pitanju seksualnost. Neke drugačije političke slobode bile su trn u oku političarima, ali i nekim kulturnim radnicima, a unatoč tome ostali su jedni od najboljih ostvarenja jugoslovenske kinematografije.
Danas kada i Ustav RH jamči slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, čini nam se kako je kultura bitnija nego ikad.
"Želimo neovisan sustav, jer bilo što drugo vratit će nas u mrak komunističke kulture", rekao je Goran Navojec na skupu "Puko nam je film".
I zaista, pitanje kulture nikad nije bilo aktualnije, a kultura kao kruna svakog naroda trebala bi ostati slobodna i neovisna.
Ovo su filmovi koji su bili zabranjeni u Jugoslaviji.
Plastični Isus (1971.)
Plastični Isus je Jugoslovenski igrani film snimljen 1971. godine u režiji Lazara Stojanovića, poznat kao jedino ostvarenje jugoslovenske kinematografije zbog koga je njegov autor završio u zatvoru, odnosno kao svojevrsni simbol početka političke represije u komunističkoj Jugoslaviji 1970-ih.
Redatelj Stojanović koji je Tita usporedio s Hitlerom zbog ovog filma je završio u zatvoru. Naime, u filmu se prvi put pojavljuje goli muškarac te scene koje pokreću "zabranjivane" teme poput homoseksualnosti i promiskuiteta.
Na zapadu često hvaljeni filmovi jugoslavenske kinematografije, često su bili cenzurirani u SFRJ. Smetala im je homoseksualnost, politika ali i zapadnjačka sloboda kada je u pitanju seksualnost. Neke drugačije političke slobode bile su trn u oku političarima, ali i nekim kulturnim radnicima, a unatoč tome ostali su jedni od najboljih ostvarenja jugoslovenske kinematografije.
Danas kada i Ustav RH jamči slobodu kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, čini nam se kako je kultura bitnija nego ikad.
"Želimo neovisan sustav, jer bilo što drugo vratit će nas u mrak komunističke kulture", rekao je Goran Navojec na skupu "Puko nam je film".
I zaista, pitanje kulture nikad nije bilo aktualnije, a kultura kao kruna svakog naroda trebala bi ostati slobodna i neovisna.
Ovo su filmovi koji su bili zabranjeni u Jugoslaviji.
Plastični Isus (1971.)
Plastični Isus je Jugoslovenski igrani film snimljen 1971. godine u režiji Lazara Stojanovića, poznat kao jedino ostvarenje jugoslovenske kinematografije zbog koga je njegov autor završio u zatvoru, odnosno kao svojevrsni simbol početka političke represije u komunističkoj Jugoslaviji 1970-ih.
Redatelj Stojanović koji je Tita usporedio s Hitlerom zbog ovog filma je završio u zatvoru. Naime, u filmu se prvi put pojavljuje goli muškarac te scene koje pokreću "zabranjivane" teme poput homoseksualnosti i promiskuiteta.
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
Grad (1963.)
Ovaj film se sastoji se od tri priče - Ljubav (Kokan), Srce (Babac) i Obruč (Pavlović), a radnjom je smješten u predgrađe neimenovanog grada za koji se tek na kraju ispostavi da predstavlja Novi Beograd.
Film "Grad" je jedini koji je bio sudski zabranjen u bivšoj Jugoslaviji. Od nepoželjnih likova (homoseksualaca, prostitutki...) do tematike filma koji obrađuje beznađe mlade generacije, vlast nije imala razumijevanja za ovakav film.
Ovaj film se sastoji se od tri priče - Ljubav (Kokan), Srce (Babac) i Obruč (Pavlović), a radnjom je smješten u predgrađe neimenovanog grada za koji se tek na kraju ispostavi da predstavlja Novi Beograd.
Film "Grad" je jedini koji je bio sudski zabranjen u bivšoj Jugoslaviji. Od nepoželjnih likova (homoseksualaca, prostitutki...) do tematike filma koji obrađuje beznađe mlade generacije, vlast nije imala razumijevanja za ovakav film.
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
Jutro (1967.)
Ni dobitniku brojnih nagrada i filmu kojem treba biti zahvalan za jedno od najvećih međunarodnih dostignuća u Jugoslovenskoj kinematografiji, nije ginula cenzura. Režirao ga je Puriša Đorđević, a glumili su vrhunski glumci poput Milene Dravić i Ljubiše Samardžića.
Glavni lik, partizanski poručnik, najviše je smetao ondašnjoj vlasti zato što je bio sve samo ne discipliniran. A scene poput one u kojoj je jedna partizanka u filmu osuđena je na smrt, pa su pred nju doveli naoružanog zarobljenog Nijemca kako bi joj stvorili iluziju da će umrijeti od neprijatelja, nisu nimalo pomogli da ovaj film ne padne u ruke cenzure.
Ni dobitniku brojnih nagrada i filmu kojem treba biti zahvalan za jedno od najvećih međunarodnih dostignuća u Jugoslovenskoj kinematografiji, nije ginula cenzura. Režirao ga je Puriša Đorđević, a glumili su vrhunski glumci poput Milene Dravić i Ljubiše Samardžića.
Glavni lik, partizanski poručnik, najviše je smetao ondašnjoj vlasti zato što je bio sve samo ne discipliniran. A scene poput one u kojoj je jedna partizanka u filmu osuđena je na smrt, pa su pred nju doveli naoružanog zarobljenog Nijemca kako bi joj stvorili iluziju da će umrijeti od neprijatelja, nisu nimalo pomogli da ovaj film ne padne u ruke cenzure.
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
..i za kraj onaj kultni...
W.R. Misterije organizma (1971.)
W.R. Misterije organizma je Jugoslovensko-zapadnonjemački igrano-dokumentarni film, snimljen 1971.. godine u režiji Dušana Makavejeva, inspiriran životom i djelom psihijatra Vilhelma Rajha, odnosno proučavanju veze komunističke politike i seksualnosti. Zbog svog "problematičnog" tretmana komunističke ideologije je nedugo nakon premijere završio u "bunkeru", a na jugoslavenskoj televiziji prikazan tek kasnih 1980-ih. Izvan jugoslovenskih granica je stekao svojevrsni kult-status.
W.R. Misterije organizma (1971.)
W.R. Misterije organizma je Jugoslovensko-zapadnonjemački igrano-dokumentarni film, snimljen 1971.. godine u režiji Dušana Makavejeva, inspiriran životom i djelom psihijatra Vilhelma Rajha, odnosno proučavanju veze komunističke politike i seksualnosti. Zbog svog "problematičnog" tretmana komunističke ideologije je nedugo nakon premijere završio u "bunkeru", a na jugoslavenskoj televiziji prikazan tek kasnih 1980-ih. Izvan jugoslovenskih granica je stekao svojevrsni kult-status.
- Krokodil Behko
- Globalni moderator

- Posts: 128472
- Joined: 21 Apr 2010, 22:40
- Location: nesto u čevljanovićima
- Has thanked: 10178 times
- Been thanked: 12060 times
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
Čitam sinoć neki neobjektivni članak, na Slobodnoj bosni, navodno je Energoinvest prije rata, u godinu dana zaradio $4.000.000.000.
online
- dr laganini
- Inventar foruma

- Posts: 9234
- Joined: 28 Jun 2016, 15:51
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
..Godine 1987. Energoinvest je postao najveći jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde američkih dolara prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac...
- Konsultant
- Legenda foruma

- Posts: 11186
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
Poslije rata je obrcao oko 350 miliona KM. Cesto kupuju profile, kablove, prekidace, trafoe koji su skupi, samo ih ugrade, cistu uslugu naplacuju, mada na papiru izgleda mnogo.
Moguc je prihod od 4 milijarde, samo profitabilnost je bitna.
Moguc je prihod od 4 milijarde, samo profitabilnost je bitna.
-
posmatrac
- Inventar foruma

- Posts: 5944
- Joined: 29 Nov 2016, 18:11
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Jugonostalgičari
Energoinvest prije rata imao promet kao cijela BiH danas
Koliko su jugoslovenske firme bile produkt dogovorne, planske, dirigirane socijalističke ekonomije, a koliko je njihovo poslovanje ovisilo o (domaćem i stranom) tržištu. Kako su unutar jugoslovenske ekonomije stajala bosanskohercegovačka preduzeća?
Na ova i druga pitanja moguće je pronaći odgovore iz velikog istraživanja koje je, sada davne, 1990.godine, dakle neposredno prije globalnog sloma komunizma i raspada SFRJ, objavio u specijalnom broju najznačajniji ekonomski časopis u Evropi, talijanski “Mondo Economico”.
List je analizirao ekonomije tadašnjih socijalističkih država srednje i istočne Evrope: Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Bugarske, Rumunije i SFR Jugoslavije. Analitičari časopisa registrirali da je nekoliko godina u svim tim zemljama prisutan trend pada industrijske proizvodnje.
Tako je u Jugoslaviji od 1984. kada je industrijska prozvodnja rasla za 6 posto, u 1989. bila u padu za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Mondo Economico” napravio je i listu stotinu najuspješnijih preduzeća u 6 socijalističkih zemalja.
Najuspješnija kompanija bila je mađarska naftna kompanija OKG (današnji MOL), dok su četiri jugoslovenske firme bile među pet najuspješnijih. Na drugom mjestu bila je hrvatska INA, dok je bh.gigant “Energoinvest” proglašen petom najuspješnijom firmom u istočnoj Evropi.
“Energoinvest” je 1989. godine ostvario promet od 3, 87 milijardi dolara, a čista zarada te godine bila je 580 miliona dolara. Zapošljavao je 54,7 hiljade ljudi. Čista zarada po zaposleniku bila je 10,5 hiljada dolara.
“UNIS” je na ovoj listi plasiran na 14. mjesto. Imao je promet od dvije milijarde dolara, zaradu od 209 miliona i 52,5 hiljada zaposlenih.
Među najuspješnijim firmama “socijalističkog bloka” u Evropi na 20-om mjestu bio je RMK “Zenica”. Zenički gigant zapošljavao je 52,2 hiljade radnika, koji su ostvarili promet od 1,76 milijarde dolara.
Koliko su jugoslovenske firme bile produkt dogovorne, planske, dirigirane socijalističke ekonomije, a koliko je njihovo poslovanje ovisilo o (domaćem i stranom) tržištu. Kako su unutar jugoslovenske ekonomije stajala bosanskohercegovačka preduzeća?
Na ova i druga pitanja moguće je pronaći odgovore iz velikog istraživanja koje je, sada davne, 1990.godine, dakle neposredno prije globalnog sloma komunizma i raspada SFRJ, objavio u specijalnom broju najznačajniji ekonomski časopis u Evropi, talijanski “Mondo Economico”.
List je analizirao ekonomije tadašnjih socijalističkih država srednje i istočne Evrope: Poljske, Čehoslovačke, Mađarske, Bugarske, Rumunije i SFR Jugoslavije. Analitičari časopisa registrirali da je nekoliko godina u svim tim zemljama prisutan trend pada industrijske proizvodnje.
Tako je u Jugoslaviji od 1984. kada je industrijska prozvodnja rasla za 6 posto, u 1989. bila u padu za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.
“Mondo Economico” napravio je i listu stotinu najuspješnijih preduzeća u 6 socijalističkih zemalja.
Najuspješnija kompanija bila je mađarska naftna kompanija OKG (današnji MOL), dok su četiri jugoslovenske firme bile među pet najuspješnijih. Na drugom mjestu bila je hrvatska INA, dok je bh.gigant “Energoinvest” proglašen petom najuspješnijom firmom u istočnoj Evropi.
“Energoinvest” je 1989. godine ostvario promet od 3, 87 milijardi dolara, a čista zarada te godine bila je 580 miliona dolara. Zapošljavao je 54,7 hiljade ljudi. Čista zarada po zaposleniku bila je 10,5 hiljada dolara.
“UNIS” je na ovoj listi plasiran na 14. mjesto. Imao je promet od dvije milijarde dolara, zaradu od 209 miliona i 52,5 hiljada zaposlenih.
Među najuspješnijim firmama “socijalističkog bloka” u Evropi na 20-om mjestu bio je RMK “Zenica”. Zenički gigant zapošljavao je 52,2 hiljade radnika, koji su ostvarili promet od 1,76 milijarde dolara.
Who is online
Users browsing this forum: No registered users and 4 guests
