Pozitivna dešavanja u BiH

[Mutevelija]

I prodaje za 3 bona po litru.

[storm]

BiH do kraja godine dobija najmoderniji naučnoistraživački centar u regionu, posao za 50 naučnika



Piše: A. Z./Klix.ba

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da dobije najmoderniji naučnoistraživački centar za zoonoze u regiji. Veterinarski institut koji će se nalaziti u sarajevskom naselju Stup bit će jedina laboratorija u BiH koja će raditi sa živim uzročnicima bolesti, pronalaziti ih, izolovati i istraživati.
BiH do kraja godine dobija najmoderniji naučnoistraživački centar u regionu, posao za 50 naučnika
"BiH je zemlja u kojoj su prisutne mnoge bolesti, jedna od njih je i bruceloza od koje obolijevaju i ljudi i životinje. Imamo slučajeve tuberkuloze, a s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu bit će prenesena i laboratorija za kravlje ludilo. Bez pravovremene dijagnostike nema kontrole bolesti, a to znači da je važno koliko brzo i efikasno ćemo pronaći bolest i spriječiti širenje među životinjama i ono što je najvažnije, spriječiti prelazak na ljude", kazao je za Klix.ba Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu.

Vlada FBiH je prije tri godine odobrila milion i 280.000 KM za ovaj projekt, ali nakon završetka prve faze radova nije dala upotrebnu dozvolu zbog čega je zgrada godinama propadala.

"Dvije godine se čekalo da se finalizira rekonstruiranje finansijskog plana na institutu i da se napravi jedna studija kako će se on uklopiti u dijagnostičku mrežu BiH. To su osnovni razlozi, a ulaskom u dešavanja ništa ne dobijamo. Kad se sjetim koliko sam dopisa pisao i sastanaka imao, sam sebi postavim pitanje 'je li to normalno'. Birokratija je takva u našoj zemlji, to je nešto od čega ne možemo pobjeći. Najvažnije je da je Vlada FBiH odobrila da se radovi završe i mi ćemo iduće sedmice objaviti tender za završetak dijela radova koji je neophodan", ističe Fejzić.


Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Ukoliko sve bude išlo po planu, rekonstrukcija dijela objekta i sistem mašinske instalacije trebalo bi da budu završeni za dva mjeseca.

"U sljedećoj fazi podnosimo zahtjev za tehnički prijem objekta da dobijemo upotrebnu dozvolu. Iz laboratorija Veterinarskog fakulteta prenosimo opremu koju smo već nabavili i kupujemo novu opremu, jer je novac koji smo dobili stajao zbog ovih prepreka. Radit ćemo sistematizaciju i do kraja godine to bi trebalo da bude najmodernija laboratorija na ovim prostorima. Želimo da se ovakvom laboratorijom omogući naučnoj zajednici da aplicira za fondove za naučna istraživanja. Kucat ćemo na sva vrata gdje možemo da dobijemo podršku za istraživanja", kazao je naš sagovornik.

Osim Vlade FBiH, sredstva za institut su dali i Svjetska banka (3,5 miliona KM) te Vlada Kantona Sarajevo (500.000 KM). Nakon završetka radova i stjecanja dozvole, planirano je zapošljavanje 50 visokokvalificiranih stručnjaka iz oblasti veterinartsva, medicine, mikrobiologije, genetike i srodnih nauka. Fejzić ističe da pojava pandemije više nije upitna, upitno je samo kada će se to desiti. Upravo zbog toga smatra da više ne smije postojati dilema u vezi s potrebom ovakvog naučnoistraživačkog centra, jer je to suštinsko pitanje ne samo Vlade FBiH, nego cijele zemlje.

[Konsultant]

Vlada FBiH je prije tri godine odobrila milion i 280.000 KM za ovaj projekt, ali nakon završetka prve faze radova nije dala upotrebnu dozvolu zbog čega je zgrada godinama propadala.

Ovo samo kod nas.

[Hannibal]

bitno je pare potrosit

[Pasaga]

bitno je pare potrosit

...koliko se ot te sume ..opralo .....



...da to nije bila poenta .....

[Hannibal]

bitno je pare potrosit

...koliko se ot te sume ..opralo .....



...da to nije bila poenta .....

da mi je da realiziram samo jedan drzavni projekat vise mi ne treba haha

[Bla]

Koji?

[Hannibal]

moj te doji hahahahahahah

[Krokodil Behko]

Liskovački kamen predstavlja prirodno bogatstvo cazinskog kraja, a eksploatacija i prodaja kamena neobične ljepote i visokog kvaliteta već je odavno glavni izvor prihoda brojnim mještanima naselja Liskovac.
Selo Liskovac smješteno je u brdovitom dijelu općine Cazin, a osim što u njemu možete uživati u lijepom pogledu ka ostatku Bosanske krajine, koji doseže i do planine Plješevice u Bihaću, ovaj kraj karakteriše i velika prirodna blagodat koja se nalazi tik ispod tankog sloja zemlje, a ponekad i na njenoj samoj površini.

Liskovački kamen sasvim je sigurno brend ovog kraja. Kamen koji svojom kvalitetom prednjači naspram ostalih vrsta kamena, kako u BiH, tako i u Evropi, omogućava širok spektar mogućnosti s aspekta primjene i ugradnje kamena.

Kamen vrhunske kvalitete, višenamjenski

Kroz historiju, ljudi su od ovog kamena radili podrume, ograde, stepeništa, terase, kaldrme, prilaze stambenim objektima, pločnike, kuhinje, kamine, a njime su trenutno izgrađena i cijela turistička naselja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Od eksploatacije i prodaje liskovačkog kamena danas živi veliki broj mještana ovog naselja. Dio se bavi prodajom u manjim količinama u ilegali, dok su pojedini otvorili firme i podigli posao na viši nivo.

"Moj otac se bavio iskopom i obradom kamena. Na našem posjedu u krugu od 500-tinjak metara bilo je desetak raskopa kamena, pa smo vremenom došli do zaključka da tu ima kamena u zaista velikim količinama i počeli smo se time ozbiljnije baviti", priča nam Mesud Šarić, vlasnik firme "Liskovački mozaik", koja se bavi iskopom, prodajom, ugradnjom i izvozom liskovačkog kamena.

Njegova firma je dobila koncesiju na 25 godina za iskop kamena, a prema analizama Rudarskog fakulteta iz Tuzle, na 25.000 kvadrata u polju gdje djeluju, zaliha kamena ima za narednih 50-100 godina.

"Kompletan Liskovac ne leži na kamenu, već se javljaju česta nalazišta, ponajviše na uzvišenjima i brdima. Sada ima desetak značajnih kopova", govori Šarić.

Najbolji kamen ispod stambenih objekata

Prema njegovim riječima, kamena ima u ogromnim količinama, pa tako jedan od većih problema predstavlja činjenica što se najbolja nalazišta nalaze, ni manje ni više, nego ispod stambenih objekata.

"Dodatni problem nam predstavlja i to što se 90 posto zemlje u selu nalazi u privatnom vlasništvu, a samim tim i kamen, pa usitnjenost parcela predstavlja minus pri težnji za većim iskopima", pojašnjava naš sagovornik.

Inače, po svom sastavu, liskovački kamen je krečnjak, otporan na sve atmosferske promjene kao što su sunce, kiša, mraz, snijeg, ali i hemijske spojeve, kiseline, i ostale vještačke smjese.

Radi se o kamenu izuzetno visoke kvalitete, što su potvrdila i brojna istraživanja. Veoma je izdržljiv, a samim tim i cijenjen na tržištima građevinskog materijala. Ono što ga posebno izdvaja od ostalih ukrasnih kamenja jeste činjenica da pomalo svjetluca, čime posebno dobija na cijeni.

Doduše, sličan kamen, bar izgledom, postoji i u Jajcu, Mostaru, Banoj Luci, Tuzli, Gradišci i nekim drugim gradovima u našoj zemlji, međutim radi se o manjim nalazištima i kamenu daleko slabije kvalitete.

"Kakva je njegova kvaliteta govori činjenica da mi dajemo garanciju na kamen na čak 10 godina", kaže Šarić, dodajući da njegova firma godišnje iskopa u prosjeku od 2.000 do 5.000 kubika kamena.

Zahtjevna obrada kamena

Za ozbiljno bavljenje ovom djelatnošću nužno je angažirati i struku, priča dalje Šarić, pogotovo o formalno-pravnim stvarima i papirologiji.

"Mi smo često znali lutati, nismo kopali kako treba, nismo dobijali željene rezultate, no uz dugogodišnje iskustvo i konsultaciju stručnjaka, dobiju se željeni rezultati", napominje.

Osme Abdić, vlasnik firme "Liskovački kamen", kaže da procedura do gotovog proizvoda nije nimalo lagan posao.

"Iskop je tek prva faza, nakon nje slijedi zahtjevna obrada kamena i lomljenje u željene kocke. Sve se radi sa mašinama predviđenim za taj posao", priča Abdić za naš portal.

Njegova porodica se bavi tim poslom već godinama, a zanat je naslijedio od svog oca i djeda.

Objašnjava da se liskovački kamen dijeli po boji i debljini. Ima ga tako bijele, crvene i zelene boje, a debljine od 2 do 20 cm. Kamen od 2 do 8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova, a deblji od 8 cm za kaldrmu, prilaz stambenim objektima i ograde oko stambenih objekata.

Ljepota ovog kamena bila je poznata i u doba Osmanlija, a prema pričama, postoje historijski podaci da je u ono vrijeme transportovan u Istanbul, kako bi njima bile uređivane tamošnje građevine.

Danas, liskovački kamen ponovo ide van granica Bosne i Hercegovine, pa je tražen u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i drugim zemljama. U 2015. godini isporučen je čak i u Sjevernu Ameriku.

Liskovački kamen nastavlja ukrašavati domove, enterijere i eksterijere daleko od svog izvorišta i bez obzira na protok vremena, dok, s druge strane, ne prestaje hraniti brojne porodice cazinskog kraja.

(klix)

[Pasaga]

Ovo je vec brend .
Jedna od najboljih vjesti....ovakvo nesto volim cuti.

[Chloe]

... da, da extra kamen, čvrst i lijep ... prevolim ga i zato ga imam u dvorištu.

[Pasaga]

... da, da extra kamen, čvrst i lijep ... prevolim ga i zato ga imam u dvorištu.

..jel skup po kv/m
recimo,onaj tanki,za mozaik po avliji ....

[Chloe]

Ne bih znala cijene, mi smo davno kupovali ... ali mogu provjeriti ako želiš, znam da je skup.

[Pasaga]

Ne bih znala cijene, mi smo davno kupovali ... ali mogu provjeriti ako želiš, znam da je skup.

..nebih kupovao jos..
...to je uvjek bilo skupo.
Znam,dole u her. je hit posuski kamen,uvjek je bio skup,cak da ga nije svak ni uzimao ...
...preskup ..

[Chloe]

Ako se ikad odlučiš za kupovinu, javi mi se pa ćemo tražiti "štele" da jeftinije prođeš ...

[Krokodil Behko]

Bicikli iz Travnika od nekoliko hiljada eura osvajaju svijet: 'To nije sve, zavarujemo i ramove za najbrži voz u Evropi'

Firma "GS - Tvornica mašina Travnik" nalazi se nedaleko od centra Travnika. Luksuzna bicikla proizvedena u ovoj tvornici prodaju se po cijeni od nekoliko hiljada eura u cijelom svijetu. Ali, to je samo dio poslovnog uspjeha ove kompanije.

Malo mjesto, veliki tvornički kompleks i još veća priča o uspjehu "GS - Tvornice mašina Travnik". Ovdje proizvedeni kosturi bicikala plijene pažnju na ulicama svjetskih metropola - od Los Angelesa do Berlina.

Boju i dizajn svakog dijela ponasaob kupci biraju online, tako personalizirajući vlastiti luksuzni dvotočkaš za koji će dati nekoliko hiljada eura. A onda se svi dijelovi sklapaju u Njemačkoj. No to nije sve...

Od 2015. godine, GS TMT proizvodi i električna bicikla. Prvi model košta oko 2.500 eura.

Godišnje prodaju oko 300 ovakvih.

Ipak, najbolje tek dolazi. Puni entuzijazma, inžinjeri najavljuju novi električni model, "Ruffian", nazvan po rasi snažnoga konja.

Luksuzna bicikla su samo jedno poglavlje uspješne priče. Donose tek pet posto profita koji je prošle godine iznosio 22 miliona. To nam otkriva Snježana Kopruner, direktorica firme, Zadranka koja je živjela u Njemačkoj i čije su se poslovne kockice posložile u Travniku.

"Najveći kupac nam je firma 'Grob', koja radi transfer linije za automobilsku industriju. Njima isporučujemo oko šest miliona eura različitih takvih komponenti. Imamo firmu 'Knorbremse', gdje su dijelovi za njemačku željeznicu...", kazala je za N1 Snježana Kopruner, direktorica "GS TMT-a".

A "bosanskih dijelova" ima i u vozu koji kroz La Manche putuje od Pariza do Londona.

"Mi smo jedina kompanija u BiH koja ima standard za zavarene konstrukcije za Deutsche Bahn. To su konstrukcije koje su odgovorne, jer životi ljudi koji se voze u tim vozovima zavise o dijelovima koje mi ovdje zavarujemo. Tako za firmu Knorbremse radimo jedan 'rahmen', u koji se montira air condition i kočioni sistem. U brzim vozovima je to osnov, jer da to ne funkcioniše, ljudi ne bi mogli disati u tom vozu", dodaje Kopruner.

Takvom zadatku dorasle su ruke Vahidina Kadrića - najboljeg zavarivača u Bosni i Hercegovini.

"U Tuzli je 2014. bilo takmičenje. Nas trojica kolega smo otišli na takmičenje. Uzeli smo prvu nagradu u BiH - ekipno. A ja sam u individualnoj konkurenciji prvak države. Zavarujemo ramove za najbrži voz u Evropi. To je maksimalno odgovoran posao; svaki zavarivač se ispituje i snima. Znači, greške nisu dopuštene", komentarisao je Vahidin Kadrić, zavarivač.

Firma broji oko 300 ljudi - šest puta više 2004. godine, kada je privatizovan dio predratnog industrijskog giganta Bratstvo Novi Travnik. Profit - 27 puta veći. No najvažniji su zaposlenici, ističe direktorica. Nedaleko od tvorničkog kompleksa, svi oni sade krompir i maline koji kasnije jedu u tvorničkoj menzi. Dok iscrtavaju nove poslovne planove, nadaju se da će kompletnu proizvodnju preseliti u Bosnu i Hercegovinu. Jedina prepreka u tome za sada je kvalifikovna radna snaga.

(N1)

[dr laganini]

IVICA TODORIĆ više nije najveći trgovac u Bosni i Hercegovini.

Kompanija Bingo prestigla je Konzum po prodaji u 2016. godini te zauzela poziciju lidera u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci međunarodne organizacije za istraživanje tržišta Euromonitor.

Ekonomisti Euromonitora navode da je dosadašnji trend ostao nepromijenjen, a to je konsolidacija najvećih trgovačkih lanaca, koji preuzimaju male trgovine. Dvije kompanije su se odvojile od ostatka konkurencije, regionalni lanac Konzum i domaći Bingo, prenosi Klix.ba.

"Ova dva igrača imaju znatnu financijsku pomoć od velikih institucionalnih investitora i bankarskih konzorcija koji su prepoznali potencijal maloprodajnog tržišta u Bosni i Hercegovini“, navodi se u izvještaju Euromonitora

[SPINERKA]

Kampanja bojkota traje godinama -- napokon su uspjeli ---kupuj jeftino, kvalitet nije bitan

stanje kupovne moci

[Username]

Malo si fulala

[dr laganini]

.....STO GOD MISLILI JA SE UVIK VESELIM KAD JE DOMAĆA TVRTKA U NAPREDKU...A NE KO ONI ŠTO U HR NAJVIŠE BI VOLILI DA KONZUM NESTANE