Zanimljivosti

[SPINERKA]

Freudov test: Odgovorite na osam pitanja i zavirite u svoj mozak



Jedino pravilo kod odgovaranja na ova pitanja je odgovoriti iskreno. Ne razmišljajte previše već neka vaš odgovor bude ono što vam je prvo palo na pamet.Sigmunda Freuda nazivaju ocem psihoanalize, a minijaturan dio njegovih uradaka je i ovaj test koji sadrži osam pitanja. Iskrenim odgovorima doći ćete do spoznaja koje se skrivaju u vašoj podsvijesti, a kojih možda niste svjesni.

PITANJA:

1. Gledate u more… Koji je vaš prvi osjećaj? (zatvorite oči).

2. Idete po šumi i gledate pod noge… Što osjećate? (odgovorite unutar 30 sekundi).

3. Gledate let galebova… Što osjećate?

4. Vidite krdo konja… Što osjećate?

5. U pustinji vidite zid s malim otvorom iza kojeg je oaza… Što bi napravili?

6. U pustinji ste. Umorni ste i vidite posudu s vodom… Što ćete napraviti?

7. Izgubljeni ste u šumi. Pao je mrak. Ugledali ste kuću sa osvijetljenim prozorom… Što radite?

8. U magli ste… Kako ćete se ponašati, što napraviti?


VASI ODGOVORI:

1. Vaš odnos prema životu – emocije.

2. Tako se osjećate u svojoj obitelji.

3. Odnos prema ženama.

4. Odnos prema muškarcima.

5. Vaša glavna životna strategija, cilj. Kako rješavate svoje probleme.

6. Seksualni život i izbor partnera.

7. Spremnost za brak. Za one koji su već u braku – vrijednost te zajednice.

8. Odnos prema smrti, prenosi Atma.

[Nice try]

Ljudski mozak ima mnogo veću sposobnost u otkrivanju i izbjegavanju bolesti nego što se to mislilo, pokazuju rezultati nove studije koju su proveli istraživači s Karolinskog instituta u Švedskoj.
Čulo vida i okusa upozoravaju našu svijest da je neko bolestan čak i prije nego bolest postane vidljiva. Ljudi se ponašaju u skladu s tim saznanjem i izbjegavaju bolesne osobe.

Ljudski imuni sistem je efikasan u borbi protiv raznih bolesti, ali kako zahtijeva veliki trošak energije, izbjegavanje bolesti je još bolji način da se očuva zdravlje, a pritom uštedi i energija.

"Istraživanje pokazuje da ljudski mozak odlično registruje bolesti kod drugih i svijest o tome navodi nas na izbjegavanje bolesnih osoba", rekao je glavni istraživač profesor Mats Olsson s Karolinskog instituta.

Ubrizgavanjem bezopasnih bakterija istraživači su aktivirali imuni sistem kod učesnika koji su razvili klasične simptome bolesti: umor, bol i groznicu i tokom tih nekoliko sati trajanja bolesti uzeti su im uzorci mirisa, a zatim su bili fotografisani i snimani.

Druga grupa učesnika je bila izložena njihovim mirisima i slikama, a kasnije i slikama zdravih osoba te su morali odgovoriti na pitanje šta osjećaju prema njima. Tokom ovog procesa njihova moždana aktivnost bila je mjerena MR skenerom.
Na osnovu slika morali su odrediti koji od učesnika su bolesni, a koji od njih su im izgledali privlačni i s kojima bi se rado družili.

"Naša studija pokazuje da su ljudi više spremni da se socijalizuju sa zdravim ljudima nego s onima koji su bolesni i čiji imuni sistem smo umjetno aktivirali", rekao je profesor Olsson.

Profesor smatra da rezultati istraživanja predstavljaju biološku potvrdu argumenta da instinkt za preživljavanje podrazumijeva izbjegavanje infekcija.

"Zdrav razum nam govori da bi trebalo postojati ponašanje koje pomaže imunom sistemu. Izbjegavanje se, međutim, ne odnosi nužno na osobe s kojima smo veoma bliski", zaključio je profesor Olsson.

(klix)

izbjegavanje bolesti je još bolji način da se očuva zdravlje


Nema dalje

[Nice try]

6.Popiti vodu,u početku velikim gutljajima,a poslije pomalo iskapiti

[Bla]

izbjegavanje bolesti je još bolji način da se očuva zdravlje


Nema dalje

Uz spaljivanje kliconoša koje je, ako ništa, kudikamo interesantnije.

[Mutevelija]

Inace kad sam otvorio temu i koja je zakljucana "ko to kaze ko to laze Bosna nije muslimanska, Islamske i muslimanske drzave ne dijele misljenje sa forumom.
https://www.youtube.com/watch?v=Jfg1AXdi7bw

U ovom video mozete naci i zastavu Bosne i Hercegovine, a bio je samit muslimanskih drzava

[Krokodil Behko]

Zato što BiH ima status posmatrača, u toj organizaciji.

[Mutevelija]

Nema veze bitna je simbolika.

[srculence7]

Ne nađoh temu o eksperimentima a gotovo sam sigurna da sam pre nekog vremena negde naletela na nju. Postaviću ovde, nekome može biti interesantno da pročita

Eksperimenti kontrolisanja uma

Ubeđena da su Sovjeti daleko odmakli s naukom o ispiranju mozga i neuobičajenim naučnim metodama, CIA je pokrenula razne tajne projekte kao što je bio MKULTRA (od 1953.) da bi istraživala bizarne ideje na granici mogućeg. (Godine 1973, pošto je skandal Votergejt posejao paniku u vladi, direktor CIA Ričard Helms je obustavio MKULTRA i naredio hitno uništavanje svih dokumenata o tom projektu. Međutim, dvadeset hiljada dokumenata je odnekud preživelo tu čistku i godine 1977. s njih je zvanično skinut veo tajne, zahvaljujući Zakonu o slobodi informisanja, te je otkriven pun obim tog opsežnog poduhvata.)
Sada znamo da je u periodu od 1953. do 1973. MKULTRA finansirao osamdeset institucija, četrdeset četiri univerziteta i koledža i veliki broj bolnica, farmaceutskih kompanija i zatvora; u 150 tajnih operacija, ove institucije su često eksperimentisale s ljudima nesvesnim toga, bez njihovog odobrenja. U jednom trenutku čak 6 posto čitavog budžeta CIA se slivalo u projekat MKULTRA.

Neke od tih operacija kontrolisanja uma su bile:
- razvijanje "seruma istine" pomoću koga bi zatvorenici otkrivali svoje tajne
- brisanje sećanja – na tome se radilo u okviru projekta američke mornarice pod imenom "Subproject 54"
- primena hipnoze i raznovrsnih droga, naročito LSD-a, sa ciljem kontrole ponašanja
- istraživanje primene supstanci za kontrolu uma na strane lidere – na primer, na Fidela Kastra
- usavršavanje raznih metoda ispitivanja zatvorenika
- razvijanje droge za brzo onesposobljavanje koja nije ostavljala tragove
- menjanje ličnosti ljudi pomoću droga da bi postali povodljiviji.

Iako su pojedini naučnici dovodili u pitanje ispravnost ovih ispitivanja, drugi su svojevoljno učestvovali u njima. Regrutovani su ljudi iz širokog spektra disciplina, uključujući telepate, fizičare i računarske naučnike, da bi radili na raznim neobičnim projektima kao što su eksperimentisanje s drogama koje menjaju stanja svesti, kakav je LSD, telepatsko lociranje pozicije sovjetskih podmornica koje su patrolirale u dubinama okeana itd. Desilo se i to da je jednom naučniku koji je radio pri Američkoj vojsci tajno dat LSD. Prema izveštajima, postao je toliko dezorijentisan da je skočio kroz prozor i ostao na mestu mrtav.

Većina ovih eksperimenata se pravdala time da su Sovjeti već prednjačili na polju kontrole uma. Američkom senatu je predočen tajni izveštaj o tome da Sovjeti eksperimentišu s emitovanjem mikrotalasnog zračenja direktno u mozgove subjekata. Umesto da to osude, Sjedinjene Države su videle "veliki potencijal u razvoju sistema za dezorijentaciju ili remećenje obrasca ponašanja vojnog ili diplomatskog osoblja". Američka vojska je čak tvrdila da bi zračenjem mogla poslati čitave reči i govore u umove neprijatelja: "Jedna od ideja za zamku i obmanu... jeste da se daljinski unese šum u glave osoblja, tako što će se oni izložiti impulsima niskoenergetskih mikrotalasa... Odgovarajućim izborom karakteristika impulsa, može se izvesti razumljiv govor... Dakle, moglo bi biti moguće ‘razgovarati’ s odabranim neprijateljima na način koji bi bio izuzetno uznemirujući za njih", kaže se u izveštaju.

Nažalost, nijedan od ovih eksperimenata nisu procenjivale stručne osobe, tako da su milioni dolara poreskih obveznika potrošeni na projekte kao što je ovaj, najverovatnije u suprotnosti sa zakonima fizike, pošto ljudski mozak ne može da prima mikrotalasno zračenje i, što je još važnije, nije sposoban da dekodira mikrotalasne poruke. Doktor Stiv Rouz, biolog na Otvorenom univerzitetu, nazvao je ovaj nerealan plan "neuronaučnom nemogućnošću".

Međutim, po svemu sudeći, nijedan od tih silnih miliona dolara potrošenih na "crne projekte" nije urodio barem jednim naučno pouzdanim uspehom. Primenom droga koja menjaju stanje uma jeste izazivana dezorijentacija, čak i panika među ispitivanim subjektima, ali Pentagon nije uspeo da ostvari glavni cilj: kontrolu svesnog uma druge osobe.
Takođe, prema psihologu Robertu Džeju Liftonu, ispiranje uma koje su primenjivali komunisti gotovo da nije imalo dugoročnog efekta. Većina američkih vojnika, zarobljenika u Korejskom ratu koji su se odrekli Sjedinjenih Država, po oslobađanju se vratila onom što su bili pre zarobljavanja. Pored toga, ispitivanja sprovedena nad osobama koje su doživele ispiranje mozga u određenim sektama takođe pokazuju da osoba koja napusti sektu povrati svoju normalnu ličnost. Dakle, čini se da ispiranje uma, dugoročno posmatrano ne menja osnove ličnosti.

(vreme.co.rs)

[Femea]

Čini se da doslovno svi imaju smeđe oči, bez iznimke, ali kako je to moguće?

Mnogi smeđooki pate za plavim ili zelenim očima, ali sudeći prema jednom istraživanju, ove dvije boje očiju niti ne postoje. Dr. Gary Heiting, licencirani optometrist kaže da za ovo možemo okriviti melanin, odnosno crni ili smeđi pigment koji određuje boju naše kose i kože.

No, minijaturne stanice melanina zvane melanociti, mogu se naći i u našim šarenicama. “Svaki čovjek ima melanin u šarenici, a njegova količina određuje boju očiju”, objasnio je Heiting.http://edition.cnn.com/2016/12/16/healt ... index.html

A ono što nas je prilično šokiralo jest da postoji zapravo samo jedna nijansa melanina, a to je pogađate – smeđa. Što više melanocita, to su oči tamnije, ali i svjetlo igra dosta veliku ulogu. Melanin upija svjetlost što znači – što više melanina, to će se apsorbirati manje svjetlosti.

Tako smeđooki ljudi imaju puno melanina, a manje svjetlosti, dok se kod plavookih više svjetlosti reflektira nazad iz oka. Ta pojava se zove rasipanje, a kada je svjetlost raspršena, održava se natrag u kraćim valnim duljinama. Na spektru boja, kraće valne duljine odgovaraju plavoj boji.

Što se tiče zelenih očiju, kod njih se može naći ni previše ni premalo melanina, zato se nekad doimaju više zelenima ili više smeđima.

Sve to objašnjava zašto su oči u beba na početku plave – u njima s emelanin još uvijek formira pa mogu potamniti nakon nekog vremena.

[Nice try]

Sad mi je lakše i nisam više ljubomorna na one plavooke ili zelenooke

[Krokodil Behko]

Čini se da doslovno svi imaju smeđe oči, bez iznimke, ali kako je to moguće?

Mnogi smeđooki pate za plavim ili zelenim očima, ali sudeći prema jednom istraživanju, ove dvije boje očiju niti ne postoje. Dr. Gary Heiting, licencirani optometrist kaže da za ovo možemo okriviti melanin, odnosno crni ili smeđi pigment koji određuje boju naše kose i kože.

No, minijaturne stanice melanina zvane melanociti, mogu se naći i u našim šarenicama. “Svaki čovjek ima melanin u šarenici, a njegova količina određuje boju očiju”, objasnio je Heiting.http://edition.cnn.com/2016/12/16/healt ... index.html

A ono što nas je prilično šokiralo jest da postoji zapravo samo jedna nijansa melanina, a to je pogađate – smeđa. Što više melanocita, to su oči tamnije, ali i svjetlo igra dosta veliku ulogu. Melanin upija svjetlost što znači – što više melanina, to će se apsorbirati manje svjetlosti.

Tako smeđooki ljudi imaju puno melanina, a manje svjetlosti, dok se kod plavookih više svjetlosti reflektira nazad iz oka. Ta pojava se zove rasipanje, a kada je svjetlost raspršena, održava se natrag u kraćim valnim duljinama. Na spektru boja, kraće valne duljine odgovaraju plavoj boji.

Što se tiče zelenih očiju, kod njih se može naći ni previše ni premalo melanina, zato se nekad doimaju više zelenima ili više smeđima.

Sve to objašnjava zašto su oči u beba na početku plave – u njima s emelanin još uvijek formira pa mogu potamniti nakon nekog vremena.

To je zato što je ledeno doba, ipak obuhvatalo samo jednu fazu razvoja čovjeka, ali ipak dovoljno dugu, da se odrazi i u genetici.

[Mutevelija]

Sad mi je lakše i nisam više ljubomorna na one plavooke ili zelenooke

Svi su oni smeđi, samo što su u ormaru

[srculence7]

Sad mi je lakše i nisam više ljubomorna na one plavooke ili zelenooke

Svi su oni smeđi, samo što su u ormaru

Samo se vi tešite, ja baš volim što mi fale ti melanociti
A i što gajim iluziju o toj zeleno-plavoj nijansi

[SPINERKA]

Mnogi smeđooki pate za plavim ili zelenim očima,

Zasto bi patili. Nisam nikada imala taj osjecaj. Mislim da su osobe sa tamnim ocima -ljepse.
No, u danasnje vrijeme je to moguce i izvesti , i malo ko radi , pomocu leca.

[Krokodil Behko]

Osnivač i basist grupe Kiss Gene Simmons, namjerava patentirati znak kažiprsta i malog prsta koji se naziva koza, a pojavljuje se na rock koncertima, piše Hollywood Reporter.

Simmons se javio američkom uredu za patente i žigove tvrdeći da je prvi koji je koristio tu gestu i to tijekom turneje grupe Kiss 1974. godine. Ipak, Hollywood Reporter tvrdi da Simmons nije bio prvi koji je koristio "kozu" odnosno da je John Lennon taj znak pokazao na omotu singla The Beatlesa "Yellow Submarine/Eleonor Rigby" iz 1966. godine.

"Kozu" se može naći i na omotu albuma grupe Coven iz 1969. godine, upozorava Washington Post. Pred stručnjacima je utvrditi vuče li "koza" zaista porijeklo od Simmonsa.



Autor: (Fena)

[rethna]

Mnogi smeđooki pate za plavim ili zelenim očima,

Zasto bi patili. Nisam nikada imala taj osjecaj. Mislim da su osobe sa tamnim ocima -ljepse.
No, u danasnje vrijeme je to moguce i izvesti , i malo ko radi , pomocu leca.

Pazi ti lajkova ovih sa tamnim ocima

[Mutevelija]

Ko je rekao da su smeđe tamne oči

[rethna]

Zar neko mora reci?
Imas li ti oci?

[Remzudin]

[Mutevelija]

Evo nekih podataka o tehnološkom razvoju po zemljama, 13 godina starih.

Broj automobila na 1 000 stanovnika po državama (2004.)

* 0-9: Haiti, Nikaragva, Afganistan, Armenija, Bangladeš, Butan, Indija, Kambodža, Kina, Laos, Maldivi, Mjanmar, Nepal, Pakistan, Sirija, Tadžikistan, Kiribati, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Benin, Burkina Faso, Burundi, Čad, Ekvatorska Gvineja, Eritreja, Etiopija, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Kamerun, Lesoto, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mauretanija, Mozambik, Niger, Nigerija, Ruanda, Lavlja Gora, Somalija, SAR, Tanzanija, Uganda, Zambija
* 10-19: Kuba, Gvajana, Paragvaj, Filipini, Indonezija, Jemen, Mongolija, Šri Lanka, Angola, DR Kongo, Džibuti, Kenija, Komori, Kongo, Senegal, Sudan, Južni Sudan, Togo
* 20-29: Albanija,BiH, Dominikanska Republika, Bolivija, Peru, Tajska, Alžir, Bjelokosna Obala, Egipat, Gabon, Sveti Toma i Princip, Zimbabve
* 30-39: Salvador, Azerbajdžan, Irak, Iran, Kirgistan, Samoa, Bocvana, Svazi, Tunis, Zelenortska Republika
* 40-49: Bahami, Belize, Jamajka, Sveti Vincent i Grenadini, Ekvador, Kolumbija, Gruzija, Jordan, Vanuatu, Maroko, Namibija
* 50-74: Moldova, Turska, Gvatemala, Honduras, Venezuela, Kazahstan, Fidži, Tonga, Mauricijus
* 75-99: Dominika, Grenada, Kostarika, Panama, Sveta Lucija, Trinidad i Tobago, Brazil, Čile, Oman, Saudijska Arabija, Singapur, UAE, JAR, Sejšeli
* 100-124: Rusija, Ukrajina, Meksiko
* 125-149: Bjelorusija, Makedonija, Rumunjska, Argentina, Surinam
* 150-174: Urugvaj, Južna Koreja, Malezija, Libija
* 175-199: Srbija, Crna Gora, Kosovo
* 200-249: Bugarska, Latvija, Mađarska, Poljska, Slovačka, Antigva i Barbuda, Barbados, Izrael, Katar, Tajvan
* 250-299: Grčka, Hrvatska, Irska, Sveti Kristofor i Nevis, Bahrein
* 300-399: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Litva, Nizozemska, Portugal, Španjolska, UK, Japan, Kuvajt, Libanon
* 400-499: Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Malta, Norveška, Slovenija, Švedska, Švicarska, Kanada, SAD, Australija, Aotearoa
* 500+: Andora, Island, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Njemačka, Brunej
* nema podataka: Sveti Marin, Vatikan, Istočni Timor, Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Uzbekistan, Vijetnam, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Nauru, Palau, Tuvalu

Broj mobitela na 1 000 stanovnika po državama (2004.)

* 0-9: Kuba, Afganistan, Butan, Irak, Laos, Mjanmar, Nepal, Sjeverna Koreja, Tadžikistan, Turkmenistan, Kiribati, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Tuvalu, Čad, Eritreja, Etiopija, Gvineja Bisau, Komori, Liberija, Niger, Somalija, SAR
* 10-19: Haiti, Bangladeš, Kirgistan, Pakistan, Uzbekistan, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Samoa, Angola, Burkina Faso, Burundi, DR Kongo, Gvineja, Libija, Madagaskar, Malavi, Ruanda, Lavlja Gora, Sudan, Južni Sudan
* 20-29: Indija, Jemen, Kambodža, Sirija, Mali, Mozambik, Nigerija, Sveti Toma i Princip, Tanzanija, Uganda, Zambija
* 30-39: Nikaragva, Armenija, Vijetnam, Tonga, Vanuatu, Benin, Gana, Zimbabve
* 40-49: Honduras, Indonezija, Šri Lanka, Alžir, Džibuti, Kenija, Lesoto, Togo
* 50-74: Iran, Kazahstan, Palau, Bjelokosna Obala, Gambija, Kamerun, Senegal
* 75-99: Moldova, Ukrajina, Grenada, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Mongolija, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Svazi
* 100-124: Bjelorusija, Rusija, Gvatemala, Gvajana, Peru, Azerbajdžan, Gruzija, Maldivi, Nauru, Kongo, Mauretanija, Namibija
* 125-149: Dominika, Kostarika, Sveti Kristofor i Nevis, Kolumbija, Fidži, Zelenortska Republika
* 150-174: Argentina, Bolivija, Oman
* 175-199: Makedonija, Salvador, Ekvador, Urugvaj, Filipini, Tunis
* 200-249: Belize, Dominikanska Republika, Jordan, Libanon, Tajska, Gabon, Maroko
* 250-299: BiH, Meksiko, Panama, Brazil, Paragvaj, Venezuela, Saudijska Arabija, Bocvana
* 300-399: Albanija, Andora, Bugarska, Lihtenštajn, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Trinidad i Tobago, Surinam, Brunej, JAR, Mauricijus
* 400-499: Poljska, Turska, Kanada, Bahami, Čile, Katar, Kina, Malezija
* 500-699: Estonija, Francuska, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Monako, Sveti Marin, Slovačka, SAD, Antigva i Barbuda, Barbados, Jamajka, Bahrein, Japan, Južna Koreja, Aotearoa, Sejšeli
* 700-999: Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Danska, Finska, Grčka, Irska, Island, Italija, Malta, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, UK, Istočni Timor, Singapur, Australija
* 1 000+: Luksemburg, Izrael, Tajvan, UAE
* nema podataka: Vatikan

Broj fiksnih telefona na 1 000 stanovnika po državama (2004.)

* 0-9: Afganistan, Bangladeš, Kambodža, Mjanmar, Angola, Benin, Burkina Faso, Burundi, Čad, DR Kongo, Eritreja, Etiopija, Gvineja, Gvineja Bisau, Kamerun, Kongo, Liberija, Madagaskar, Malavi, Mali, Mozambik, Niger, Nigerija, Ruanda, Lavlja Gora, SAR, Tanzanija, Uganda, Zambija
* 10-19: Haiti, Butan, Laos, Nepal, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Bjelokosna Obala, Ekvatorska Gvineja, Gana, Kenija, Lesoto, Mauretanija, Somalija, Togo
* 20-29: Irak, Jemen, Pakistan, Džibuti, Gabon, Gambija, Komori, Senegal, Sudan, Južni Sudan, Zimbabve
* 30-39: Nikaragva, Filipini, Indonezija, Tadžikistan, Vanuatu, Maroko, Sveti Toma i Princip
* 40-49: Honduras, Paragvaj, Indija, Mongolija, Sjeverna Koreja, Šri Lanka, Kiribati, Svazi
* 50-74: Albanija, Gvatemala, Kuba, Bolivija, Peru, Uzbekistan, Vijetnam, Samoa, Tuvalu, Alžir, Namibija
* 75-99: Kirgistan, Maldivi, Oman, Turkmenistan, Maršalovi Otoci, Mikronezija, Bocvana
* 100-124: Belize, Dominikanska Republika, Salvador, Ekvador, Gvajana, Venezuela, Azerbajdžan, Jordan, Sirija, Tajska, Fidži, Tonga, Egipat, JAR, Tunis
* 125-149: Panama, Gruzija, Kazahstan, Saudijska Arabija, Nauru, Libija
* 150-174: Moldova, Jamajka, Meksiko, Zelenortska Republika
* 175-199: Rumunjska, Surinam, Armenija, Libanon, Malezija
* 200-249: BiH, Litva, Rusija, Slovačka, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Ukrajina, Sveti Vincent i Grenadini, Argentina, Brazil, Čile, Kolumbija, Brunej, Iran, Katar, Kina, Kuvajt
* 250-299: Bjelorusija, Latvija, Makedonija, Turska, Kostarika, Trinidad i Tobago, Urugvaj, Bahrein, Mauricijus, Sejšeli
* 300-399: Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Dominika, Grenada, Sveta Lucija, Palau
* 400-499: Austrija, Belgija, Finska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Portugal, Slovenija, Španjolska, Bahami, Barbados, Izrael, Južna Koreja, Singapur, UAE, Aotearoa
* 500-699: Andora, Cipar, Danska, Francuska, Island, Lihtenštajn, Malta, Nizozemska, Njemačka, UK, Kanada, SAD, Antigva i Barbuda, Sveti Kristofor i Nevis, Istočni Timor, Japan, Tajvan, Australija
* 700-999: Luksemburg, Norveška, Sveti Marin, Švedska, Švicarska
* 1 000+: Monako
* nema podataka: Vatikan

Broj liječnika na broj stanovnika po državama (2004.)

* 1 liječnik na 100 stanovnika: Palau
* 1 liječnik na 101-200 stanovnika: Bjelorusija, Italija, Kuba
* 1 liječnik na 201-300 stanovnika: Belgija, Bugarska, Danska, Finska, Grčka, Island, Litva, Mađarska, Moldova, Monako, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rusija, Slovačka, Španjolska, Švedska, Švicarska, Urugvaj, Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Izrael, Kazahstan, Uzbekistan
* 1 liječnik na 301-400 stanovnika: Austrija, Cipar, Češka, Estonija, Francuska, Latvija, Luksemburg, Malta, Norveška, Sveti Marin, Ukrajina, SAD, Argentina, Venezuela, Kirgistan, Mongolija, Sjeverna Koreja, Turkmenistan, Australija
* 1 liječnik na 401-500 stanovnika: Andora, Hrvatska, Irska, Makedonija, Poljska, Slovenija, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Kanada, Dominikanska Republika, Japan, Kuvajt, Libanon, Tadžikistan, Aotearoa
* 1 liječnik na 501-700 stanovnikai: BH, Rumunjska, UK, Bahami, Jamajka, Meksiko, Panama, Ekvador, Jordan, Kina, Saudijska Arabija, Singapur, UAE, Nauru, Egipat
* 1 liječnik na 701-900 stanovnika: Albanija, Turska, Vatikan, Antigva i Barbuda, Barbados, Salvador, Sveti Kristofor i Nevis, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Paragvaj, Filipini, Južna Koreja, Katar, Oman, Sirija, Tajvan, Libija
* 1 liječnik na 901-1 200 stanovnika: Lihtenštajn, Gvatemala, Kostarika, Nikaragva, Sveti Vincent i Grenadini, Peru, Bahrein, Brunej, Iran, Tuvalu, Alžir, Mauricijus, Sejšeli
* 1 liječnik na 1 201-1 500 stanovnika: Honduras, Trinidad i Tobago, Maldivi, Malezija, Tunis
* 1 liječnik na 1 501-3 000 stanovnika: Belize, Dominika, Grenada, Sveta Lucija, Indija, Irak, Pakistan, Šri Lanka, Tajska, Vijetnam, Fidži, Mikronezija, Samoa, Tonga, JAR, Kongo, Maroko, Namibija, Sveti Toma i Princip
* 1 liječnik na 3 001-10 000 stanovnika: Haiti, Gvajana, Surinam, Afganistan, Bangladeš, Butan, Indonezija, Jemen, Kambodža, Laos, Mjanmar, Kiribati, Maršalovi Otoci, Solomonski Otoci, Vanuatu, Angola, Papuanska Nova Gvineja, Benin, Bjelokosna Obala, Bocvana, Burundi, DR Kongo, Džibuti, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Gana, Gvineja, Gvineja Bisau, Kamerun, Kenija, Lesoto, Madagaskar, Mali, Mauretanija, Nigerija, Senegal, Lavlja Gora, Sudan, Južni Sudan, Svazi, Togo, Zambija, Zelenortska Republika, Zimbabve
* 1 liječnik na više desetaka tisuća stanovnika: Istočni Timor, Nepal, Burkina Faso, Čad, Eritreja, Etiopija, Gambija, Komori, Liberija, Malavi, Mozambik, Niger, Ruanda, Somalija, SAR, Tanzanija, Uganda

Udio seoskog stanovništva po državama (2004.)

* 90-100%: Butan, Istočni Timor, Burundi, Ruanda
* 80-89%: Kambodža, Nepal, Vijetnam, Papuanska Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Vanuatu, Burkina Faso, Eritreja, Etiopija, Uganda
* 70-79%: Lihtenštajn, Afganistan, Bangladeš, Indija, Jemen, Laos, Maldivi, Mjanmar, Šri Lanka, Tadžikistan, Tajska, Mikronezija, Samoa, Čad, DR Kongo, Gvineja Bisau, Lesoto, Madagaskar, Malavi, Mali, Niger, Somalija, Svazi
* 60-69%: Antigva i Barbuda, Grenada, Gvatemala, Haiti, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Gvajana, Kina, Kirgistan, Pakistan, Uzbekistan, Kiribati, Angola, Gambija, Gana, Gvineja, Kenija, Komori, Mozambik, Namibija, Lavlja Gora, Sudan, Južni Sudan, Tanzanija, Togo, Zimbabve
* 50-59%: Albanija, BiH, Moldova, Slovenija, Barbados, Salvador, Indonezija, Turkmenistan, Fidži, Tonga, Tuvalu, Benin, Bjelokosna Obala, Bocvana, Egipat, Ekvatorska Gvineja, Kamerun, Liberija, Mauricijus, Nigerija, Senegal, SAR, Sveti Toma i Princip, Zambija
* 40-49%: Cipar, Grčka, Hrvatska, Irska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Belize, Honduras, Jamajka, Kostarika, Panama, Sveti Vincent i Grenadini, Paragvaj, Azerbajdžan, Filipini, Kazahstan, Malezija, Sirija, Sjeverna Koreja, Alžir, JAR, Maroko, Maurtanija
* 30-39%: Andora, Austrija, Bugarska, Estonija, Finska, Italija, Latvija, Litva, Mađarska, Makedonija, Poljska, Portugal, Švicarska, Ukrajina, Dominikanska Republika, Nikaragva, Bolivija, Ekvador, Armenija, Gruzija, Iran, Mongolija, Tajvan, Maršalovi Otoci, Palau, Kongo, Sejšeli, Tunis, Zelenortska Republika
* 20-29%: Bjelorusija, Češka, Francuska, Norveška, Rusija, Španjolska, Turska, Kanada, SAD, Dominika, Kuba, Meksiko, Trinidad i Tobago, Kolumbija, Peru, Surinam, Brunej, Irak, Japan, Jordan
* 10-19%: Danska, Nizozemska, Njemačka, Švedska, UK, Bahami, Argentina, Brazil, Čile, Venezuela, Južna Koreja, Libanon, Saudijska Arabija, UAE, Australija, Aotearoa, Džibuti, Gabon, Libija
* 0-9%: Belgija, Island, Luksemburg, Malta, Monako, Sveti Marin, Vatikan, Urugvaj, Bahrein, Izrael, Katar, Kuvajt, Oman, Singapur, Nauru