'Smiljomanija' zavladala Hercegovinom

[Username]

Bolje plantaza zmija

[posmatrac]

Treba se okrenuti obrađivanju zemlje,sadnji,takvim stvarima,mislim da bi nam svima bilo bolje,nego da cijeli život čekamo nešto,a sami ne znamo šta.
Samo treba biti strpljiv i uporan,ne može se za kratko vrijeme ništa postići.

Jbg poljoprivreda nam je ostala jedina nada, kada su sve ostale privredne grane unistene , pa nece niko nista da sadi jer znaju ljudi u cije ce dzepove i taj profit otici.

Mozda jedinoi da onakvi vizionari poput Lijanovica dijele i dalje poljoprivredne poticaje sami sebi, pa da bar obogatimo jos 5 porodica u Bih, hebo narod glupi

[Krokodil Behko]

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je privredna tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo ni početkom berbe. Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage da prevaziđu nagomilane probleme. Ovo su zaključci našeg razgovora s Dinkom Dujmovićem, predsjednikom Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.
Na početku našeg razgovora zamolili smo Dujmovića da prokomentariše aktuelno stanje na terenu, posebno jer do javnosti dolaze kontradiktorne informacije.

"U pravu ste, postoje kontradiktorne informacije s terena. Mi u Grupaciji proizvođača i prerađivača smilja smo jasnog stava da destilerije treba da izvrše preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplate procentualno od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dio destilerija je poslušao taj naš apel. Ovim modelom, nakon berbe i sezone destiliranja, možemo imati tačan pregled količine i kvaliteta esencijalnog ulja. Na taj način će se također formirati interno tržište esencijalnog ulja smilja, koje će biti predmet otkupa destilerija ili direktno za potrebe inozemnih kupaca. Još jednom napominjem da je kvalitet esencijalnog ulja od smilja presudan faktor u prodaji", kaže nam Dujmović.

Upravo u kontekstu kvaliteta ulja, pravilnog destiliranja i skladištenja esencijalnih ulja, Grupacija je pozvala u goste dr. Roberta Pappasa koji je vodeći autoritet o pitanju kvalitete esencijalnih ulja u svijetu i koji će 4. jula od 10 sati imati svoje izlaganje u prostorijama Gospodarske komore FBiH u Mostaru.

Dinko Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebalo da ostvari poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebalo da bude minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

"Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja. Također, imam pouzdane informacije da će dio destilerija koje rade na takav način i otkupiti kvalitetno esencijalno ulje od poljoprivrednih proizvođača, nakon učinjenih hemijskih analiza. Cijena otkupa ulja će, naravno, ovisiti o kvalitetu ulja i potrebama na tržištu", kaže nam naš sagovornik.

Znajući koliko traje problem u vezi s otkupom smilja, a posebno koliki broj ljudi u Hercegovini je investirao ozbiljan novac u ovu granu poljoprivrede, smilje je postalo opća tema, a svoje stavove su počele iznositi i političke stranke.

"Nikakvo politiziranje vezano za otkup smilja u ovom trenutku nije potrebno, naprotiv, ionako konfuznu tržišnu situaciju dodatno bespotrebno opterećujemo. Tržište će regulisati samo sebe, kao i u svakoj drugoj branši, moramo biti strpljivi i neprestano tragati za kvalitetnim rješenjima, kako bi se prevazišle situacije kao što je ova trenutno, a koje možemo očekivati i ubuduće. Grupacija proizvođača i prerađivača smilja će predstaviti svoj prijedlog upućen svim nivoima vlasti, kako bi se poboljšala trenutna zakonska rješenja i u budžetima za 2018. godinu osigurala finansijska sredstva za adekvatne poticaje i subvencije", najavljuje predsjednik Grupacije.

Dujmović još kaže kako Grupacija prerađivača i proizvođača smilja od svog osnutka radi na projektu osnivanja banke esencijalnih ulja koja bi uveliko pripomogla stabilizaciji internog tržišta esencijalnih ulja te koja bi mogla intervenirati otkupom u ovakvim i mogućim sličnim situacijama u budućnosti.

(klix)

[Melek]

Asli ce tim jadnim pahorima jedino prostitucija preostati

[Mohr]

Pa šta je ovo s malinama bilo negoli prostitucija

[Bla]

a koji će klinac ikome to smilje
ja još nisam čuo nikoga da je rekao
da ode na pijacu da ga kupi

mogli su komotno i guštere uzgajati pa poslije kukati
o slabom plasmanu

neka se ti seljaci ugledaju na pošten svijet i otvore kladionicu

[Rum]

[vila]

a koji će klinac ikome to smilje
ja još nisam čuo nikoga da je rekao
da ode na pijacu da ga kupi

mogli su komotno i guštere uzgajati pa poslije kukati
o slabom plasmanu

neka se ti seljaci ugledaju na pošten svijet i otvore kladionicu

Ukratko...dobro smo prosli

[Bla]

šta dobro, mudro i odlično
nego, ove kladionice....

[vila]

šta dobro, mudro i odlično
nego, ove kladionice....

Bit ce...ne sekiraj se

[SPINERKA]

koji će klinac ikome to smilje

Koristi se u kozmetici -pogotovo , etericno ulje - dekooracija u kuci



- sada ce nauciti --ako je nesto in --samo jednu sezonu odradi - budi prvi i zadnji

[Krokodil Behko]

Smilje je skoro preko noći postalo hit u Hercegovini i brzo došlo do nivoa da su upućeni smatrali ovaj prostor najvećim svjetskim proizvođačem smilja sa zasađenih trideset miliona stabljika. Nedugo nakon tih velikih riječi došla je sezona branja i otkupa koja je pokazala svoje surovo lice.
Senad Đonko, uzgajivač smilja s Bivolja Brda u čapljinskoj opštini kaže nam da ako se ponove ovakva još jedna ili dvije sezone pitanje je da li će iko opstati od velikog broja onih koji se u Hercegovini bave smiljem.

"Možda troje ili četvero najvećih proizvođača ili prerađivača preživi, ali su i oni upitni. Uzrok toga je velika suša i povrh svega niske cijene na tržištu, mnogo niže nego ranijih sezona. Zbog manjka padavina ovog ljeta izostala je jesenja berba, tako da se sada čeka kraj proljeća naredne godine", kaže nam Đonko.

Đonko nam priča da je svoj urod prodavao u zelenoj masi i to po minimalnim cijenama od 1 KM, a kaže da je bilo i onih koji su prodavali i po 1,4 KM. Sve te cifre su od tri do pet puta manje od onih koje su bile aktualne prije koju godinu i koje su motivirale mnoge da krenu ulagati u smilje.

"Iako sam prodavao po minimalnim cijenama mislim da sam postupio razumnije od onih koji su prerađivali, pa sad imaju po sto litara neprodatog eteričnog ulja. Šta sad s njim", pita se Đonko.

Da situacija nije dobra slaže se i Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jer su prinosi svježe mase biljke bili na nivou od trideset posto prihoda u normalnoj prosječnoj sezoni.

"Isključivi razlog tomu je preveliki sušni period. Destilerije eteričnih ulja su otkupile i preradile ponuđene količine na tržištu i dio eteričnog ulja od smilja je već otpremljen na inostrano tržište. Napominjem da bismo trebali posvetiti pažnju boljom kvalitetu proizvedenog ulja i to na način pravovremene berbe biljke i pravilnim postupkom destiliranja. To će možda rezultirati manjim količinama dobivenog eteričnog ulja, ali to podrazumjeva i bolju cjenu na tržištu tako da jedno drugo kompenzira", mišljenja je Dujmović.

Proizvođači svježe mase sigurno ne mogu biti zadovoljni ponuđenim otkupnim cijenama u protekloj berbi, nastavlja Dujmović, ali takvo je trenutno stanje na tržištu i ono varira svake godine ovisno o potražnji ulja na tržištu.

"Naše procjene su takve da tvrdimo da su destilerije otkupile svježe mase smilja negdje u iznosu od otprilike tri miliona KM. Inostrani kupci imaju pogrešnu i preuveličanu percepciju o prekomjernoj proizvodnji eteričnog ulja od smilja u regiji Hercegovine, a razlog tomu je preveliki broj brokera, nakupaca i neozbiljnih ponuđača prema inostranstvu. Svi nude nešto čega nema i to u apsurdnim količinama", kaže nam predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Dujmović smatra da da treba proći neko vrijeme da i kupci prepoznaju i krenu razlikovati ozbiljne ponuđače, koji stvarno posjeduju vlastito ulje, od neozbiljnih koji nude tuđi proizvod.

"Stvara se krivi dojam o nekim enormnim količinama neprodanog eteričnog ulja. Mi kao Grupacija nemamo mehanizme regulative i nismo u mogućnosti imati uticaja na takve pojave, ali ono što ćemo učiniti i na čemu intezivno radimo jeste 'banka eteričnih ulja' koja će biti u mogućnosti velikim dijelom uticati na regulaciju tržišta", zaključuje Dinko Dujmović.


(klix)

[Čarobni]

Najgore je što naši proizvođači uglavnom znaju samo za lopatu i motiku, a pravila ponude i potražnje su im misaona imenica, pa se na kraju svede na to da svi proizvode istu stvar u ogromnim količinama i žale se državi što je cijena mala.

[Nice try]

Nisu te količine ogromne da je tržište uređeno ili da smo ravnopravni na nekom većem tržištu.Ovako su proizvođači ucjenjeni i svaka proizvodnja završiće na isti način.

[Krokodil Behko]

Nisu te količine ogromne da je tržište uređeno ili da smo ravnopravni na nekom većem tržištu.Ovako su proizvođači ucjenjeni i svaka proizvodnja završiće na isti način.

Sve isto kao i sa malinama. Džaba i ako prerade bilje u ulje, ako nisu organizirani i nisu u stanju da sebi pronađu tržište. Država obično pomaže oko izvoza na način da sklapa sporazume s drugim državama i sl, ali nije dužna da konkretno traži mušterije.
Pogotovo nije dužna, zato što ti isti smiljari nisu našli za shodno da pričaju sa njom oko organizacije posla, u ono doba dok su mlatili vreće para i daj bože da su išta od zarade prijavljivali. Sad kad su se promijenile okolnosti, država im kriva.

Nek se organiziraju, s nekim poštenim zastupnicima u inostranstvu i nek se postaraju da imaju tržište unaprijed. Šta je tu čudno? Ja i kad sam razmišljao da radim neke poslove privatno, prvo bi mi pitanje bilo - ko će mi to kupiti

Posebna bi priča bila, da je akcenat na previše sušnom periodu, pa tako da dotični trebaju stati u red, iza svih ostalih poljoprivrednika kojima je suša uništila sve, ovog ljeta.

[Krokodil Behko]

I tako, na kraju uslijedi logičan rasplet. Na tržištu ostaju najjači i najorganiziraniji, a to će u ovom slučaju biti Nijemci, koji već kupuju teren po Hercegovini.






NE POPUŠTA "SMILJOMANIJA": U biznis s ljekovitim biljem u Hercegovini ulaze dvije velike tvrtke


Dvije tvrtke u Stocu i Čapljini traže površinu od 150 hektara kako bi sadile ljekovito bilje, kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ Donko Jović, prenosi Večernji list BiH.

Imamo tu dvije priče. Jedni idu u projekt s malim površinama, a drugi sade smilje na velikim površinama. Sada imamo slučaj u Čapljini gdje jedna tvrtka iz Njemačke traži površinu od 150 hektara kako bi sadila ljekovito boije. Ista priča je u Stocu. Ali to je priča velikih. Činjenica je da imamo problem otkupa i sirovine i ulja, ali to su igre oko cijena. U proizvodnji će ostati oni koji ozbiljno ulažu u taj posao i oni koji mogu naći tržište, ne samo u regiji nego i znatno šire, kazao je ministar.

Dodao je da je zemljište u Stocu već dodijeljeno, a u Čapljini je u proceduri. Uglavnom su to brdoviti, kameniti tereni.

– Sve više smo zanimljivi stranim tvrtkama. Malih proizvođača je sve manje, a veliki imaju konkretne planove o širenju proizvodnje, dodao je Jović.

Prema prilično pouzdanim podacima, na području općina Neum, Stolac, Ravno, Široki Brijeg, Posušje, Mostar, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljine i Tomislavgrad zasađeno je oko 30 miliona stabljika smilja, no potencijal je znatno veći.


Naime, Grupacija proizvođača i prerađivača smilja Provredne komore Federacije BiH smatraju kako kako u ovom trenutku sve općine raspolažu s dovoljno prerađivačkih kapaciteta, koji mogu zadovoljiti postojeće potrebe proizvođača, ali i odgovoriti na rastuću proizvodnju koja se očekuje narednih godina.


(SB)

[Pasaga]

To se znalo odavno.
Svi oni silni pozari,to su bile prve pripreme terena,ciscenje.
Odmah pri potpunom gasenju istih,pojavljivali su se geometri sa vrlo sumnjivim delegacijama.

[Krokodil Behko]

SRUŠEN MIT O LAKOJ ZARADI: Kraj "smiljomanije" u Hercegovini?!

Smilje je zasađeno na više stotina hektara, a priča o ekspanziji, sigurnom plasmanu sirovine i eteričnog ulja i lakoj zaradi, dobiva negativan epilog.

Cijena sirovine po kilogramu, za pet godina, smanjena je više od četiri puta. Umanjenu cijenu ulja nitko ne spominje. Uz sve to, ovogodišnji otkup nije izvjestan.

Hiperprodukcija, neorganiziranost i neispitano tržište, tvrde upućeniji, uzeli su danak. Obezvrijeđeno i sumnjivog kvaliteta, kod fizičkih osoba i u pojedinim destilerijama, na prodaju čeka velika količina eteričnog ulja. Umjesto 5 do 8 maraka, prije pet, prošle godine otkupljivači su sirovo smilje plaćali marku i 30 po kilogramu, javlja RTRS.

Razočarani plantažeri kažu da su nasjeli na polovične informacije i ciljana, stručna predavanja. S pojedinih plantaža još nisu vratili uloženi novac. Smiljari tvrde da iza njih nije stala nijedna institucija.

Za to vrijeme, u regiji je registrirano više desetina destilerija. Broj neregistriranih niko ne zna. Pojedine su plantažerima obavljale usluge destiliranja. Veći broj destilerija zatvorile su vrata proizvođačima. Općina Ljubinje će, uz pomoć Pravobraniteljstva, tražiti zaštitu interesa, iz ugovora s firmama iz zapadne Hercegovine.

”Mi smo u proceduri raskida ugovora, zato što oni nisu, već dvije godine, ispoštovali uvjete, mi smo im dali salu,..bio uvjet da zaposle određen broj radnika, nisu ispoštovali kooperante”, ističe Darko Krunić, načelnik općine Ljubinje.

Zbog toga, dio vlasnika diže ruke od plantaža. Tvrde da je korist imao tek mali broj pojedinaca.

”Najbolje ko je prodavao sadnice, bile su marku i pol do dvije, sada su deset do dvadeset feniga”,kaže Zaga Spaić, plantažerka.

U nadi da će se nešto promijeniti, nove plantaže prava su rijetkost. Smiljari tvrde da bez organiziranosti i čvršće povezanosti sa institucijama, uz poštovanje strogih pravila proizvodnje, nema napretka. Pod uvjetom da se dio grešaka može ispraviti.


(SB)

[Nice try]

Ajmo, šta je sljedeće.....

[Mutevelija]

Protesti smiljara