Anarhisti...nada ili rušenje društva?!

[Mutevelija]

JA energetski vampir

[Socrates]

Ma ti si nas, to je najvaznije.

[Mutevelija]

Ja sam BOšnjak nikakav vaš.

[Socrates]

Ti si Bogu plakat', al' neka te.

[Mutevelija]

A nek si ti Bogu smijati.

[Krokodil Behko]

Behko ,Ovdje kaze da Kina jeste najstarija civilizacija na planeti(http://www.wish.hr/kina/ ) ali ako to i nije i sam primjer Egipta kao stare civilizacije u kojoj vojni rezim( Naser, Sadat, Mubarak, Sisi) kontrplise sve politicke procese u zemlji(kao i u Kini), tj koji se otvoreno bori protiv religijsko nacionalnih manipulacija kao jednog od osnovnih oruzja ranijeg robovlasnistva, feudalizma i sada neoliberalnog kapitalizma , sto mozemo vidjeti u nizu primjera nekih drugih arapskih drazava u kojima krupni kapital pereko demokratije postavljajuci podobne vlasti(Saudijska arabija npr) crpi bogatstva tih zemalja, usputno bogateci vladare tih zemalja i odrzavajuci ih na vlasti godinama.

Ma nije. Prva je kineska dinastija iz oko 2100. godine p.n.e. a u to doba sfinga je već bila stara 400 godina.

Dinastija Xia je prva koja je opisana u drevnim kineskim tekstovima kao što su Zapisi velikog povjesničara i Anali na bambusu, iz oko 2100. pr. Kr. do 1600. pr. Kr.[3][4] Većina arheologa povezuje ovu dinastiju s iskopinama u Erlitou u središnjoj Henan provinciji,gdje su iskopane peći za broncu iz oko 2000. pr. Kr.

Upravo je imperijalizam( globalizam) koji ima za cilj bogacenje manjinskog procenta krupnih kapitalista zapada na racun sireg „planetarnog“ interesa masa u suprotnosti sa svim onim teznjama socijalno ugnjetavanih masa sirom planete koje ne moraju da svoje socijalne teznje i zelju za „pravednijim“ svijetom , te za humanijom raspodjelom prhoda, ostvaruju ukidanjem postojecih drzavnih aparata, nego bez obzira sto ce globalizam koji ne pravi razliku na ciljane granice exploatisanog dijela planete, morati da u svojim drzavama rade na promjenama odnosa drzava u kojima zive prema njima.

Kladim se da ni sam pisac ovih redova, ne zna šta je napisao i šta je mislio.
Potpuna besmislenost. S jeden strane je protiv globalizma, a s druge strne pominje ukidanje raznih državnih aparata,.

Da ne kopiram ovo Behkovo.

Behko implicira svojim postom totalnu globalizaciju resursa (na to i Bla cilja), ali i globalizaciju ideja, najsire receno.

I ja se slazem, to je put naprijed. Medjutim, tesko to vidim u skoroj buducnosti. Prvo zato sto globalizacija resursa podrazumijeva da sa njima raspolaze onaj ko najbolje zna da ih iskoristi. Grubo govoreci, glavna razlika izmedju Zapada i ostalog dijela svijeta je u organizaciji. Nije ostatak svijeta manje radan, nego se ne zna organizovati, pa eto i protiv najgorih oblika zapadnog kapitalizma.

Možda bi se znao organizovati, da im nije tih represivnih režima i tradicija u njihovim zemljama.
Primjera radi, Turci, Pakistanci, alžirci, Tunižani, svi oni dobro funkcioniraju u zapadnim zemljama, a to znači da su u stanju da se uklope. Tamo gdje se ne uklope, uglavnom je razlog religija, ili im je to bar povod da tako pred sobom samima postave stvar.

Tek je problem kod globalizacije ideja, jer onda dolazi "izvoz demokratije" na red. Kako uopste razmisljati o globalizaciji ideja kada u nekim zemljama zene ne smiju voziti biciklo, a u drugim se radi na tome da se regrutuje sto vise zena kosmonauta?

U tome i jeste problem. Neko će morati da odustane. Možda bi zapad i odustao, ali pitanje je da li će biti dovoljno rresursa da se otisnemo u svemir, bez tog dijela koji je odbio suradnju.

S druge strane, imamo i zemlje poput Rusije, a koje se ponašaju vrlo destruktivno, čime dokazuju da su divljaci i da pojma nemaju u kakvom trenutku žive.

[storm]

Ponešto o toj "godam'n" globalizaciji
(za razliku od nekih ublehaških ideologija)


Što je globalizacija napravila čovječanstvu: 6 bitnih grafova


PIŠE: Mario Nakić

Zbog nedavnog susreta čelnika G20 skupine i velikih nasilnih prosvjeda lijevih antiglobalista, ponovno se potaklo pitanje "problema" globalizacije. Što je točno globalizacija? Prvenstveno se misli na otvaranje granica za međunarodnu trgovinsku suradnju i trgovinske ugovore među državama diljem svijeta koji omogućuju slobodnije kretanje stanovništva, robe i kapitala. Iako razni populisti, od političara do novinara koriste taj termin u negativnom smislu, teško je naći bilo koji negativni rezultat globalizacije kojoj svjedočimo zadnjih stotinjak godina, a ponajviše zadnjih 30-ak godina, nakon rušenja Berlinskog zida i otvaranja Kine, Indije i drugih dijelova južne i jugoistočne Azije trgovinskoj suradnji sa zemljama zapadnog svijeta.

Globalizam je podjednako omražen među lijevim i desnim ekstremistima, iako iz različitih razloga. Lijevi ekstremisti smatraju da je riječ o novom obliku imperijalističke politike njima vječnog krivca SAD-a koji na taj način širi "neoliberalni kapitalizam" po svijetu i povećava materijalnu nejednakost, a desničari se boje da će otvaranjem granica za strani kapital, stranu robu i uvoznu radnu snagu izgubiti njihova radna mjesta, njihova proizvodnja te da su zbog toga u gubitku. (rekoh ja ....isti sklop )

Realna situacija i kretanje globalnog bogatstva, stope siromaštva i zaposlenosti opovrgavaju njihove strahove i dokazuju da je buka protiv globalizacije neutemeljena.



Prvi graf prikazuje kretanje svjetskog bogatstva (ukupni BDP) tijekom zadnjih 50 godina (izvor: Worldeconomics).



Drugi graf prikazuje kako su se kretali udjeli pojedinih kontinenata u ukupnom svjetskom BDP-u (izvor: Worldeconomics). Jasno je da je najmnogoljudniji kontinent, onaj azijski, ostvario najveći rast i izvukao se iz siromaštva. Azija je, uz Afriku, do prije 20 godina, bila najsiromašniji kontinent. Danas je uvjerljivo najbogatiji. Uz to, Afrika je doživjela blagi rast iako se bum u Africi tek očekuje.

Zašto su ovi pokazatelji pozitivni, netko će pitati. Zato što je napravljen veliki pomak u neravnomjerno raspoređenom bogatstvu na svjetskoj razini. Bogatstvo se gomilalo u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi, a sada je puno ravnomjernije raspoređeno. Bogatstvo je došlo na područja s najvećim udjelom populacije u svijetu, a to su Kina i Indija, što je također značajno jer je upravo u tim zemljama još donedavno većina živjela u ekstremnom siromaštvu.



Ovaj graf prikazuje kako se povećavala zaposlenost u Indiji, koja je tijekom 10 godina narasla za skoro 20 posto (izvor: TradingEconomics). Stopa nezaposlenosti je u isto vrijeme prepolovljena, a prosječna plaća je porasla za 25 posto.



Ovdje vidimo kako je rasla kineska potražnja za stranom robom, odnosno njihova konzumacija i uvoz (izvor: Bloomberg). Kina sad najviše uvozi iz Australije, Južne Koreje, Japana i SAD-a. Kineski uvoz sa zapada je tijekom zadnjih 20 godina utrostručen, a budući da je riječ o ogromnom tržištu, to je svakako pomoglo proizvodnji i zapošljavanju u zapadnim zemljama. Dakle, Amerikanci se ne mogu žaliti da su zbog Kine izgubili radna mjesta, dobili su ih.



Ovaj graf prikazuje kretanje stope siromaštva u Kini tijekom zadnjih 40 godina. Ovdje se jasno vidi kako je globalizacija uspješno desetkovala siromaštvo u Kini što je dobro za sve. Kinezi su dobili bolje životne uvjete i priliku da rastu još više, a ostatak svijeta je dobio zdravije i bogatije tržište za svoje proizvode. Tko normalan može biti protiv toga?



Ovdje vidimo kretanje stope siromaštva na svjetskoj razini u razdoblju od 1970. do 2005. godine. Crvena linija pokazuje kako se kretao udio siromašnih među ukupnom populacijom, a plava linija prati broj ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Iako je ukupna populacija cijelo vrijeme rasla, broj siromašnih kao i njihov udio je drastično opao. Ovim tempom, ako ne dođe do većih katastrofa, ratova ili nesreća, ili ako ovi antiglobalisti ne dođu na vlast (i Trump je prijetnja globalizmu), možemo očekivati potpuni nestanak siromaštva.

Postavlja se onda logično pitanje, zašto je toliko puno ljudi diljem svijeta ljuto na tu globalizaciju?

Moj odgovor je jednostavan i vjerojatno se neće svidjeti mnogima - zbog sebičnosti. Naime, tijekom zadnjih dvadesetak godina usporen je gospodarski rast Amerike, zapadne Europe i Japana. Iako se i ti dijelovi svijeta nastavljaju pozitivno razvijati, to više nije onom brzinom kao u prošlom stoljeću. Zbog prirodne, tržišne preraspodjele bogatstva, zbog otvaranja istočnih zemalja i novih tržišta, brojne su se korporacije okrenule razvijanju na tim novim tržištima. To je donijelo stotine milijuna novih radnih mjesta zemljama koje su bile u razvoju, to je ubrzalo njihov razvoj, ali je malo usporilo razvijene zemlje.

Dio stanovništva Zapada osjeća da se posao seli u drugi dio svijeta i na to ne gleda blagonaklono. Po mojem mišljenju, to je baš sebičnost. Kako možete biti nesretni što su tamo seljaci u Kini napokon uspjeli zaraditi dovoljno za normalan život? Još bih takvo razmišljanje mogao razumjeti kad bi se u isto vrijeme SAD i Europa osiromašavale, ali to se ne događa. Kad se razvije cijela Azija i kad se razvije cijela Afrika, svi ćemo od toga profitirati jer ćemo moći na ta tržišta izvoziti svoje proizvode i za njih dobivati dobre cijene, budući da će stanovništvo biti bogato. Ovakva, nerazvijena i siromašna Afrika ne koristi nikome.

Ja sam za što manje siromaštva i što ravnomjerniju raspodjelu bogatstva u svim dijelovima svijeta, a to je moguće postići samo daljnjom globalizacijom.

liberal.hr

[Bla]

I bez da pročitam članak, s obzirom na izvor i na grafove, mogu ovako napamet reći da je to najobičniji pamflet.
Po principu hvalite me usta moja.

[storm]

I bez da pročitam članak, s obzirom na izvor i na grafove, mogu ovako napamet reći da je to najobičniji pamflet.
Po principu hvalite me usta moja.

Pa koliko sam shvatio i ti zagovaras otprilike izjednačavanje i prelivanje sredstava koliko toliko ravnomjerno planetom?!
Ili ocekujes da bas svi, svaki pojedinac ima cca isto?
Tek je to pamfletaska ubleha...eventualno kad budemo roboti bar napola

Opovrgni da sad kinezi nemaju vise...
Podsjecam da ih je za mao ze dinga cca62 miljuncica pomrlo od gladi...da su ubijali zensku djecu, da su vlasti opcenito otimale i ukidale visak djece...budite ozbiljni
Before

BD9BA50FB0C8E587D8E09A83F70FE3A8.jpg

After

LV.jpg

Nije da je kupnja necega presudna...ali zasto zivimo?

[Bla]

Ne, ja ne pričam o sredstvima na taj način. To je klasično kapitalističko poimanje svijeta koje treba da izumre. Hoće li za 100 ili 100 hiljada godina, apsolutno nebitno. U stvari, bitno je, jer bi bilo bolje prije nego poslije. Ali isto tako ne valja ni prerano jer prije toga trebaju mnoge stvari da se ispravno artikulišu, da ne bi imali ponavljanje 20.og vijeka.

[Krokodil Behko]

Fino se sjećam, nekad poodavno, jedini uvozni artikal iz Kine bio je plastični kamiončić.
Svugdje su razvoj tehnologije i primjena iste donijeli zaradu i bolji standard, s tim da treba imati u vidu i genetiku ljudi, pošto, kako mi sde čini, ljudi ni kao pojedinci ni kao kolektiv, ne žele zagrabiti naprijed, dok ih na to ne natjera neka viša sila.

Ako svi ljudi žele da budu zadovoljni i da i kao pojedinci i kao kolektiv imaju sve što požele, moraju imati dovoljno prostora i resursa. Ukoliko im se to ostvari, oni nikad neće potegnuti naprijed, jer nemaju potrebe za tim, pošto su ionako svi zadovoljni. Jednostavno je i dokazati ovu postavku, ssamo malo sad kuburim s vremenom.
Ukratko, svako ko želi srušiti postojeće sisteme, u korist nekog novog, trebao bi prethodno dokazati da je taj novi sistem ispravan, a to može učiniti samo ako dokaže, da će unutar novog sistema svi biti zadovoljni, a ne samo on, i to samo zato što on misli ili želi tako.

[Bla]

Prije svega bi morao dokazati da ljudi žele da budu zadovoljni.

[Rockefeller]

Ouch, oni grafikoni bole.

Meni je recimo uvijek bilo simpatična ideja da su različite države po svijetu liberalizacijom kvalitet života svojih gradjana radikalno popravili. Na prvom mjestu mislim na Japan naravno, koji je do neki dan bio feudalna država sa carem na čelu i zatvorena za bilo što što je strano. A onda naravno i na Maleziju, J. Koreju i druge da ih ne prizivam po memoriji ako mi već ne daju tu ubrojati razvijene europske i sjevernoameričke zemlje koje su od početka otvorene.

[storm]

Jasno da bole ti grafikoni, jer im te floskule padaju u vodu.
Nikako ne razumijem, kad je to uspjeh, profit, rad, itd....dobio negativnu konotaciju...
Prema njima treba imati isti nivo materijalnih sredstava mehaning koji stvara masine, izvozi ih diljem svijeta, nema radnog vremena, od do i prema potrebi, usavrsavao znanje i ulagao...i mutevelija koji drka kvrac u srebreniku...
E pa nece da moze

[Socrates]

Pa nije to ni bas tako jednostavna računica, kao što je ta ekonomska povezanost i apsurd izmedju proverbijalnih Mehaninga i Mutevelije.

Ali, da odstupimo od forumasa.

Recimo, neki Arnold Schwartzeneger napravi 56-toro djece sa Mathildom Schweinsteiger i nema blage veze ni sa čim i samo lezi i čita Marksa 24 hours a day.

A neki kao mehaning se profesionalno usavršava čitav život, ima pristojne prihode i ženu i dvoje djece. U nekom tom idealnom svijetu, očekuje se od mehaninga da uzdržava i 56-toro Mathildine maksumcadi da imaju potpuno iste uslove zivota kao i njegova djeca.

Poenta, naravno, nije da li je moralno ispravno to ocekivati od mehaninga. Niti je poenta da li mehaning ima moralnu duznost da Schwartzeneger/Schweinsteiger porodici svojim radom omoguci iste uslove kao i svojoj.

Poenta je da se to mehaningu ne isplati. Više mu se isplati da leži i da takodje cita Marxa i pusti nekog trećeg naivca da radi i uzdržava i njegovu i Schwartzenegerovu djecu.

Država ovo može riješiti tako sto će i Schwartzenegeru i mehaningu i trecem naivcu dati neki besmisleni posao na državnom budžetu u istoj firmi. Jedan, u ovom slucaju treći naivac, će raditi, Schwartzeneger će piti kafu cijeli dan na poslu, a mehaning će se propiti od muke i lezati u travi do kraja radnog vremena.

[Bla]

Storme, počet ćeš da shvataš tek kad se makneš od materijalnog razmišljanja. Nije poenta u tome ko sebi može priuštiti coca colu a ko ne. Nego da su svakome na ovoj planeti potrebe zadovoljene po defaultu. U tom momentu to čime si preokupiran postaje apsolutno nebitno, kao i potreba za gramzivim zgrtanjem nečega što svakako sa sobom nećeš ponijeti pod zemlju.

[storm]

Storme, počet ćeš da shvataš tek kad se makneš od materijalnog razmišljanja. Nije poenta u tome ko sebi može priuštiti coca colu a ko ne. Nego da su svakome na ovoj planeti potrebe zadovoljene po defaultu. U tom momentu to čime si preokupiran postaje apsolutno nebitno, kao i potreba za gramzivim zgrtanjem nečega što svakako sa sobom nećeš ponijeti pod zemlju.

Cekaj malo...djelomično ti je soc objasnio.
Ne radi se o gramzivosti, nego jednostavno o ljudskoj prirodi. Mozda i postoji nekolicina ljudi, koji ce raditi ko sivonje i biti zadovoljni da primaju istu placu kao onaj koji pored njega cese muda i uživa...
Ja ih nazivam budalama.
Pojedinac je zakon...
Ja ako imam neke planove i zelim ih ispuniti, radim puno...i normalno da hocu nagradu za to.
Kako cemo napredovati ako bude svima svejedno?
Zasto ti ne das onome sto kopa kanale dio place, da budete isti...
On je vjerojatno cugao pivo i zajebavao se, dok si ti bubao kodove ili sto vec...
Ne razumijem vas nikako...

[Socrates]

Kaže stormu da se makne od materijalnog razmišljanja a govori o zadovoljavanju svačijih potreba by default.

Šta je fuckin' socijalizam nego razmišljanje o materijalnom?

[Bla]

Opet on o platama

[Bla]

Bavi se poezijom