BiH na putu u EU i NATO

[Krokodil Behko]

DODIK NAJAVIO: "Što prije organizovati referendum o NATO-u u RS, da se i ta priča završi"


Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upozorio je da je NATO politička organizacija koja se miješa u unutrašnje stvari BiH i dodao da se u Srpskoj sve više razmišlja o tome da se narod što skorije izjasni da li je za ulazak u NATO, kako bi se “ta priča završila” što se tiče Republike Srpske.

Govoreći o odluci Ustavnog suda BiH da odbaci apelaciju Pravobranilaštva Srpske kada je riječ o vojnoj imovini, te činjenicu da je NATO štab u Sarajevu pozdravio tu odluku, Dodik je napomenuo da je na djelu otimanje teritorije i imovine Srpske, te nastavak zloupotrebe pravosudnog sistema, zbog čega RS mora zaštititi svoja prava i interese.

“Ovo je veoma ozbiljna stvar, dio je kontinuiteta udara na Republiku Srpsku, koju hoće da razvlaste od njene teritorije i imovine i u tom pogledu vidljiva je nit nastavka zloupotrebe pravosudnog sistema”, rekao je Dodik.
On je naglasio da iza toga stoje predstavnici međunarodne zajednice, predvođeni Kancelarijom visokog predstavnika (OHR/, a da se u sve umiješao i NATO posredstvom svoje komande u BiH.

“NATO je politička organizacija i vidljivo je miješanje u unutrašnje stvari, i zato mi u Republici Srpskoj sve više razmišljamo o tome da već sada se odlučimo putem izjašnjavanja naroda o tome šta misli o NATO, kako bi se ta priča i na unutrašnjem planu, što se tiče Srpske, završila”, naveo je Dodik, napomenuvši da u Srpskoj postoji konsenzus u vezi sa NATO, ali da ga “neki skriveno ruše”.

On je ocijenio da se NATO odnosom prema ovoj odluci Ustavnog suda BiH definitivno svrstao na jednu stranu, a ta strana nije Republika Srpska, koja nema nikakvu obavezu da prati NATO u tom pogledu.
Što se tiče ponašanja pravosudnih institucija na nivou BiH, kaže Dodik, koliko god oni likovali u ovom vremenu, moraju da znaju da time samo zabijaju klin u kovčeg BiH.

“Preko ovoga se sigurno neće proći, ovo je otimačina i razbojništvo najvećeg nivoa, ignorisanje međunarodnog prava i Dejtonskog sporazuma”, upozorio je predsjednik Srpske.

On je naglasio da ni visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, “koji se oglašava samo kada treba podržati muslimane”, definitivno ne može biti sagovornik na pitanjima u BiH.

“U tom pogledu mislim da se stvari sve više zaoštravaju i da Srpska mora da zauzme svoju poziciju, a ona mora da bude apsolutna zaštita naših prava i interesa”, poručio je Dodik.

NATO štab u Sarajevu pozdravio je odluku Ustavnog suda BiH o odbacivanju apelacije Pravobranilaštva Republike Srpske o vojnoj imovini, uz napomenu da ona nije dovoljna za aktiviranje Akcionog plana za članstvo /MAP/.

Iz NATO štaba podsjećaju da knjiženje 57 perspektivnih nepokretnih vojnih lokacija kao vlasništva BiH ostaje jedini uslov za aktiviranje MAP-a za BiH.


(SB)

[Krokodil Behko]

DRŽAVNI PRAVOBRANILAC MLAĐEN MANDIĆ: "U RS-u je već više stotina hektara zemlje i nekoliko objekata uknjiženo na državu BiH"

Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uputiće zahtjev Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske za uknjižbu vojnog objekta Veliki Žep kod Han Pijeska na državu BiH, nakon što to zatraži Ministarstvo odbrane BiH.

U razgovoru za N1 v. d. pravobranica Bosne i Hercegovine Mlađen Mandić objašnjava dalju proceduru.

“Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine još nije stigla u Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine. Kada odluku dobijemo, poduzećemo zakonske korake na koje je Pravobranilaštvo BiH obavezano zakonom i Ustavom BiH. Mi postupamo po zahtjevima Institucija BiH. Ako Ministarstvo odbrane BiH podnese zahtjev za tu uknjižbu Pravobranilaštvo BiH je dužno da postupi po zahtjevu, a da li će Veliki Žep biti upisan na državu – BiH zavisi od Institucija Republike Srpske, odnosno od Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove. Pravobranilaštvo BiH nema uticaj na Institucije Republike Srpske. Naš posao se završava slanjem zahtjeva za uknjižbu”, izjavio je Mandić.

Na pitanje šta će se desiti ako zahtjev za uknjižbu, kao i ranije, bude odbijen, Mandić kaže:

“Govorim kao pravnik, odluke Ustavnog suda BiH su obavezujuće na cijeloj teritoriji BiH, a neizvršenje odluka Ustavnog suda je krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora, čini mi se, od tri godine. Pojedinci, a naročito pravnici iz Republike Srpske zlopotrebljavaju i pravo, a i Ustav. Teritorija jednog entiteta, jedne države je sasvim druga pravna katerogija od pojma vlasništva. U Republici Srpskoj već postoji svojina – to je zgrada SIPA-e, poligon SIPA-e u Istočnom Sarajevu, zatim državni zatvor u opštini Istočna Ilidža - to je više stotina hektara koje su uknjižene na državu BiH. Prema tome, samim knjiženjem se ne smanjuje teritorija Republike Srpske jer vi u jednoj teritoriji možete imati razne vrste vlasništva. To apsolutno nema nikakve veze sa uvećanjem ili umanjenjem teritorije Republike Srpake. Ja razumijem ljude koji ne znaju pravo pa izjavljuju da se otima teritorija Republike Srpske. To nije tačno”, pojasno je Mandić.

On je pojasnio i koliko je do sada upućeno zahtjeva nadležnima u Republici Srpskoj za uknjižbu.

''Otprilike od 5-6 zahtjeva je, mislim, upućeno - za kasarnu u Doboju, u Bijeljini i još par poligona, čini mi se Manjača, itd. Međutim, Uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske je to odbila. Reći ću zbog čega je specifičan Veliki Žep. Do sudskog spora je došlo iz razloga što je napravljena greška, odnosno pokušaj izlaganja Velikog Žepa i prepisivanja na m:tel.
Ako razgovaramo kao pravnici – da li bi uknjižbom na m:tel koji je akcionarsko društvo, da li bi se time smanjila teritorija Republike Srpske. Veliki Žep je bio prvo upisan na Srpske Šume pa onda je zabilježen pokušaj upisa na m:Tel. Pravobranilaštvo je upozoravalo geodetsku upravu da to ne mogu da rade i ono što je karakteristično da je direktor ili odgovorno lice povukao to izlaganje ne bi došlo do sudskog spora, Veliki Žep bi ostao - status quo”, rekao je Mandić.

[storm]

Znaci ipak je sve do imovinske koristi, a ne "udar na srpsko" kako populistički DoDick zeli proturiti
Zatvor.

[Bla]

ma nije zbog toga nego zbog kočenja MAP-a

[storm]

ma nije zbog toga nego zbog kočenja MAP-a

Dobro, i to...
Jasno, boje se EU i Nato, ko vraga, jer to znaci beton BIH
Ali je zgodno usput i pogodovati nekoj firmici za primjerenu naknadu...win-win

[Bla]

ma sumnjam ja i da je i to
i nevezano samo za imenovanog nego generalno za garniture.

lakše je držati pozicije ovako, bez puno truda
da im obezbijediš iste za narednih nekoliko desetljeća, a da je uslov da smo u EU, davno bi mi sve uslove poispunjavali

[Krokodil Behko]

Ali 95% Srba, čak i ako pročitaju izjave pravobranioca (Srbin takođe) i dalje će veslati o oduzimanju teritorije.

[Bla]

nema veze s našim nacionalizmima i ovim temama
ali ima jedan momenat kada kaže da ljudi preferiraju segregaciju (pa se onda svi nađu zgranuti, kao gdje ćeš to reći)

u pitanju je London, multi ovo-ono, a tip koji je radio emisiju je bio na čelu komiteta kojem je posao da govori šta jeste a šta nije u redu da se govori zvanično a da se neko ne nađe uvrijeđen. u filmu je radio upravo suprotno od onog što mu je nekada bio posao. uglavnom, meni je bio zanimljiv filmić.

[storm]

Ostali u tranziciji
BiH u raskoraku između socijalizma i kapitalizma: Partiokratija u burazersko-ortačkom sistemu
Piše: M. Ćoralić/Klix.ba



Foto: Arhiv/Klix.ba
Kakva je Bosna i Hercegovina država u ekonomskom smislu te riječi? Liberalno-demokratska, socijalistička, partiokratska država ili nešto između toga? Da li smo 'zaglavili' u tranzicionom prostoru između socijalističkog načina upravljanja i koncepta liberalne demokratije? Ukoliko jesmo, koliko to vladajućim strukturama odgovara da se održe na vlasti?
Više od dvadeset godina u Bosni i Hercegovini se na razne načine odbija okončati proces tranzicije i do kraja provesti proces privatizacije. Državne, entitetske, kantonalne i općinske institucije i javna preduzeća i dalje služe prvenstveno kao unosan politički plijen pobjedničkim strankama za zapošljavanje vlastitih kadrova, izvlačenje kapitala i manipulacijama raznih vrsta. Takvu praksu rijetko više ko i negira i o tome je, suštinski, bespotrebno i raspravljati.

S druge strane, ekonomski analitičari tvrde da skoro svi relevantni izvještaji, poput indeksa ekonomskih sloboda, izvještaji o stanju privatnog vlasništva, izvještaji o konkurentnosti i obavljanju biznisa, te indikatori u vezi javne potrošnje - pokazuju da je BiH daleko od liberalnog kapitalizma, iako pojedini autori i organizacije nastoje utvrditi suprotno.

"Bosna i Hercegovina je propustila tranzicijski val kojeg su iskoristile zemlje Istočne Evrope i Baltika. Propušten je momentum tranzicije kada smo imali neophodnu političku energiju, podršku međunarodne zajednice, te spremnost stanonovništva na kratkoročnu žrtvu, a kako bi se poputno liberalizovala domaća ekonomija i time učinila konkurentnim na EU i globalnom tržištu", kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

'Tranzicijski val' podrazumijeva nužnu reformu javnog sektora, socijalnih sistema, liberalizaciju domaćeg tržišta i uklanjanje bespotrebnih tržišnih barijera, te u konačnici inovacije u oblasti administrativnih procedura i javne uprave, obrazovanja i slično. Naravno, sve ovo treba da prati pravna država, uz poštivanje vladavine prava.

"Ovo bi u kratkom roku učinilo brojne interesne grupacije nezadovoljnim jer bi izgubili svoje privilegije. Međutim, na dugi rok bi rezultiralo većim bogatstvom domaće ekonomije, odnosno cjelokupne populacije. Pogledajte samo gdje su danas Poljska, Češka, Slovačka ili recimo Estonija koja prednjači po pitanju e-uprave. Sve su to zemlje koje su imale istu ili sličnu startnu poziciju kao i mi, međutim uspjele su na vrijeme da provedu liberalne ekonomske reforme koje su im omogućile ekonomski rast dovoljan za ulazak u društvo razvijenih zemalja Evrope", objašnjava Čavalić.

Burazersko-ortački kapitalizam i reket države


On smatra da domaća ekonomska politika zapravo i ne postoji te da su bilo kakve ekonomske reforme, prije svega, određene aktivnostima međunarodnih institucija, u prvom redu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Bosanskohercegovački politički establišment pritom parcijalno provodi ili blokira reforme nametnute izvana, što stvara drugi niz problema po domaću ekonomiju. Analiza ekonomskih platformi političkih stranaka u BiH pokazuje da se iste mijenjaju svake četiri godine, što znači da ne postoji politička stranka sa jasnom i konzistentnom vizijom ekonomije ove države.

"Živimo u tzv. kroni ili burazersko-ortačkom kapitalizmu, sa izuzetnim učešćem države u svim aspektima života pojedinca i rada poduzeća. Takav sistem karakteriše visok stepen intervencionizma i to u vidu privilegija za određena poduzeća, organizacije, interesne grupacije itd. Upravo zbog toga čitav sistem podsjeća na jugoslovenski socijalizam, izuzev što postoji konkurencija političkih stranaka koje vam daju određene privilegije. Nedavno je objavljen podatak da oko 1.832.000 građana ove zemlje ovisi o budžetu. Dakle, država direktno kontroliše svakog drugog građanina odnosno indirektno svakog od nas, uzimajući u obzir da putem javnih tendera, zakonskih barijera, korupcije, koncesija, inspekcijskih poslova itd., kontrolira privredu tj. one koji zavise od realnog sektora. Zbog toga je izuzetno teško proizvesti bilo kakvu opoziciju koja će biti istinski imuna na korupciju i reket države. Za vladajuće, bez obzira da li je riječ o trenutnoj vlasti ili opoziciji, ovakvo uređenje ekonomskih odnosa, predstavlja utopiju jer dozvoljava aposlutnu kontrolu sudbina građana ove zemlje", govori Čavalić.

Danijal Hadžović, novinar i član UG Liberalni forum, smatra da se današnji ekonomski sistem u BiH ne može nazvati socijalizmom u klasičnom smislu, budući da, barem formalno, na sceni postoji privatna poduzetnička inicijativa i tržišna ekonomija.

"S druge strane, bilo bi besmisleno ovo što imamo smatrati nekakvim liberalnim kapitalizmom ili neoliberalizmom, kako bi htjeli pojedini ljevičari, ako uzmete u obzir da vam javna potrošnja iznosi oko polovine BDP-a, da vam uz to kroz državne firme, državne subvencije, itd., država generiše blizu 70 posto BDP-a i da ste jedna od najgore plasiranih evropskih država po indeksu ekonomskih sloboda i lakoće poslovanja. Ekonomski sistem koji imate u BiH, prema mom mišljenju, najbliže je modelu koji se u teoriju naziva korporativizmom. To je sistem u kome formalno imate privatnu incijativu i tržište, no ekonomija u konačnici većim dijelom ostaje, što direktno što indirektno, pod kontrolom države, odnosno garnitura koje njom vladaju", kaže Hadžović.

Najgore od socijalizma i najgore od kapitalizma


On također ističe da BiH nikada u pravom smislu te riječi nije provela proces tranzicije, što podrazumijeva smanjivanje obima država, uspostavu efikasnih institucija i jasnih pravila te uvođenje moderne tržišne ekonomije.

"Od socijalizma su zadržali ono najgore, u prvom redu partiokratiju i veliku državu. O tome kako vladajućim strukturama odgovara da preko države kontrolišu toliko resursa, toliki broj firmi, stotine hiljada ljudi koji žive na budžetu ili od budžeta, da zloupotrebljavaju neefikasnost institucija, mislim da ne moram posebno objašnjavati. Ukratko, stotine hiljada ljudi je pod njihovom direktnom kontrolom, ucijenjeno egzistencijom", napominje naš sagovornik.

On smatra da ekonomska strategija bh. političkog establišmenta od završetka rata do današnjih dana praktično i ne postoji.

"Strategija podrazumijeva koncept za ostvarivanje određenih ciljeva. Kada je i da li je iko od nas ikad čuo nekog političara da izađe s jasnim ekonomskim konceptom i vizijom? Da kaže namjeravamo provesti takve i takve ekonomske politike i one će za posljedicu imati takve i takve rezultate? Da iznese viziju gdje namjerava da BiH bude za 5, 10 ili 20 godina, s kolikim BDP-om, prosječnim platama, stopom nezaposlenosti...? Dakle, otvoreno treba reći da u BiH na političkoj sceni kroz sve ove godine imamo vladavinu diletanata, interesnih grupa i vlastohlepnih pojedinaca s upitnom obrazovanošću i sposobnošću da odgovore dužnostima koje su im povjerenju", govori Hadžović.

Realni sektor "hrani" javni sektor


U javnom prostoru sve češće se koriste termini "uhljebljivanje" i "uhljebi" koji se vezuju za zaposlene u javnom sektoru i državnim preduzećima i to uglavnom sa negativnim konotacijama. I skoro svi, od politike do građana, složni su da u BiH postoji previše zaposlenih u javnom sektoru i da bi se taj broj trebao smanjiti, no dešava se sasvim suprotno. Hoće li, i kada, da ne kažemo ikada, doći do smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru i birokraciji - pitanje je na koje je teško ponuditi adekvatan odgovor.

"Ljudi, naročito oni iz realnog sektora, sve se više počinju buniti protiv istinske nepravde ovog društva. Dakle, s jedne strane više od 2/3 iznosa naše neto plate dajemo državi, na sve što kupujemo 17 posto dajemo državi, mali i srednji biznis opterećen je drakonskim nametima i pritiskom države. A onda, s druge strane, imate armiju ljudi koja je, uglavnom, preko stranačkih veza zaposlena u administraciji ili javnim kompanijama, koja često radi na izmišljenim ili potpuno beskorisnim radnim mjestima i koja od poreskog novca koji im obezbjeđuje realni sektor uživa u platama i privilegijama o kojima ljudi koji rade na stvarnom tržištu mogu samo sanjati. Drugim riječima, a moram to reći ma koliko ružno zvučalo, imate politički uhljebljene krpelje koji sišu krv i parazitiraju na radu i trudu stvarnog realnog sektora i onemogućavaju da raste jer su ga preopteretili suludo visokim nametima i besmislenim propisima", kaže Hadžović.

On ističe da vladajuće stranke javni sektor ne žele da smanjuju iz razloga što je on njihova stranačka mašinerije, dok s druge imaju realan strah od socijalnih nemira i nezaposlenosti.

"Pogledajte samo reformsku agendu. Ni svi pritisci i inicijative vodećih zapadnih sila nisu bile dovoljne da se vladajuće stranke u Federaciji odreknu bilo čega od svojih privilegija, bilo u pogledu smanjivanja javne potrošnje, javne uprave ili privatizacije javnih kompanija. Oni to sve posmatraju kao svoj plijen, a plijena se milom neće odreći. S druge strane, nisam optimističan da oni koji su sada u opoziciji imaju kapaciteta i volje napraviti išta po tom. Uostalom, imali ste SDP kao vodeću stranku nakon izbora 2010., pa ne samo da nisu proveli nikakve reforme, nego su u potpunosti prihvatili uspostavljeni model vladanja, samo zamijenivši njihove 'uhljebe' s vlastitim", objašnjava.

Bh. "ljevica" i "desnica" i ekonomija


Zbog svega navedenog, smatra naš sagovornik, u BiH ne postoji "ljevica" i "desnica" u ekonomskom značenju tih pojmova.

"Ekonomska desnica bi generalno govoreći podrazumijevala liberalnu ekonomsku poziciju, koja zagovara što liberalnije tržište i jednostavnije uslove poslovanja, teži smanjivanju poreza, smanjivanju obima države i prepuštanje što je moguće više segmenata društva tržišnim odnosima. Ekonomska ljevica s druge strane zagovara snažniju ulogu države u ekonomiji, prije svega u pravcu redistribucije bogatstva od najbogatijih ka najsiromašnijim i 'peglanju socijalnih razlika'. U BiH ekonomija teško da je ikakav kriterij po kome se vrši podjela na ljevicu i desnicu. Nekakve rasprave ili sukoba zbog različitih ekonomskih politika ili ideologija ne sjećam se da je ikad i bilo u ovom društvu. Kada pogledate njihove ekonomske politike u praksi, ali čak i programe, onda većina onih stranaka koje u BiH svrstavamo u desni centar više pripada lijevoj strani ose", ističe Hadžović.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić podsjeća da se politika i dalje posmatra kao unosan biznis, a ne poligon za promoviranje vlastite ekonomske vizije. Zbog toga su i želje političkog establišmenta krajnje ograničene i svode se na prosto stvaranje mogućnosti za zadovoljavanje vlastitih interesa. U praksi, to podrazumijeva održavanje statusa quo po svaku cijenu, tj. kredita, a zarad funkcionisanja tzv. 'ekstraktivnih institucija', čija je osnovna funkcija ekstrakcija bogatstva od privrede i običnih građana.

"Promjene se ne dešavaju zbog činjenice da država kontrolira čitavu ekonomiju i to u intenzitetu koji značajno prevazilazi klasični kejnzijanski intervencionizam. U takvim uslovima, uvažajući zakonski monopol prisile kojeg ima država, dobivate sistem koji otvoreno blokira procese kreativne destrukcije i prirodno teži očuvanju statusa quo. Predstavnicima političkih partija jednostavno nije u interesu da učestvuju u transferu ekonomske moći od države ka privatnom sektoru. To na dugi rok znači da se njihova moć ograničava. Dodajmo i to da političke partije svoju moć ne grade na idejama, već na budžetima. Što znači da vaša kontrola budžetskih sredstava određuje koliko vrijedite u političkom smislu. Zbog toga je nezamislivo da vladajuće političke partije izvrše nužne ekonomske reforme, poput onih zanemarenih iz reformske agende, a koje će ugroziti njihovu kontrolu nad budžetima. Uvažavajući navedeno, smatram da se istinska promjena može desiti samo na lokalnim i kantonalnim nivoima, koji će naknadno vršiti pritisak na više nivoe vlasti. Ovo se već dešava sa pojedinim općinama koje postavljaju standarde vladanja kada je riječ o ekonomiji", kaže za kraj Čavalić.

[Konsultant]

Nismo zaglavili, kolonijalna ekonomija. Kraj.

[Socrates]

Addicted to uhljebarstvo s koljena na koljeno.

[storm]

Nismo zaglavili, kolonijalna ekonomija. Kraj.

Igraš uvijek koliko ti protivnik dopusti...
Zašto nisu slomili ti "kolonijalisti" Češko, Slovačku, Estoniju.....redom zemlje istočnog bloka, u trenutku odbacivanja socijalizma zaostali iza nas 10-20 godina...
Naravno retoričko pitanje....oni su zbilja i odbacili socijalizam

[Krokodil Behko]

ZAVRŠENA SJEDNICA KOLEGIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE: Iz upitnika riješeno 3.235 pitanja, neusaglašeno još samo 7!

U Sarajevu je danas održana sjednica Kolegija za evropske integracije kojom je predsjedavao predsjedavajući Vijeća ministara BIH Denis Zvizdić, a na kojoj se razgovaralo o usaglašavanju preostalih tri posto odgovora na Upitnik Evropske komisije.

Zvizdić je na konferenciji za medije izjavio kako je danas usaglašena većina preostalih pitanja, te da je ostalo još njih sedam koja će se usaglašavati u narednih pet dana.

On je kazao da se neusaglašena pitanja odnose na socioekonomske podatke, ulogu i doprinos obavještajnih službi, pojavnim oblicima terorizma, jasan opis izbora i odlučivanja šefa države i dio koji se odnosi na nestale osobe.

Zvizdić očekuje da 15 pitanja iz nadležnosti Predsjedništva BiH budu verificirana na sutrašnjoj sjednici Predsjedništva BiH. On se zahvalio svim članovima radnih grupa koji su na stručan način pripremili odgovore.

Premijerka RS-a Željka Cvijanović vjeruje da će se broj pitanja smanjiti dodatno kada stignu odgovori iz Predsjedništva BiH. Ona ne očekuje da će biti pretjerano velikih prepreka u vezi s usaglašavanjem preostalih sedam pitanja.

"Od ukupno 3.242 pitanja broj otvorenih se sveo na sedam kojima smo se danas bavili, s tim što cijenimo da će se taj broj dodatno smanjiti kada dobijemo obrazloženja koja treba da stignu od Predsjedništva BiH", rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Ona je dodala da su neka pitanja koja su se odnosila na kantone i Federaciju BiH razriješena, kao i neka koja su se odnosila na Republiku Srpsku i pojedina ministarstva u Savjetu ministara.

"Sada ostaju ova pitanja za koje manje-više očekujemo angažman drugih institucija da nam pomognu da bismo mogli konačno da izađemo sa usaglašenim stavom. Ne očekujem da će tu biti nekih pretjerano velikih prepreka", naglasila je Cvijanović.

Federalni premijer Fadil Novalić je naveo kako su se neka pitanja odnosila na FBIH i kantona, te da za ostala očekuju pomoć drugih institucija.

“U pitanju je veliki posao, najviše tijelo u Mehanizmu koordinacije daje rezultate“, rekao je Novalić.

Zasjedanju Kolegija su prisustvovali ministar Mirko Šarović, premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović, federalni premijer Fadil Novalić, ministar Vesko Drljača, premijeri kantona i Brčko distrikta, kao i direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.


(SB)

[Mutevelija]

Ja cu glasat protiv ulaska u EU

[Krokodil Behko]

Ekonomija BiH mora brže rasti da sustignemo životni standard Evropske unije, ali ekonomske reforme ove godine mogu izgubiti zamah zbog izbora, rekao je guverner Centralne banke BiH Senad Softić u intervjuu za Reuters, prenosi BiznisInfo.

On procjenjuje da je ekonomski rast BiH u 2017. iznosio 3 posto, što je isti nivo u odnosu na prethodne dvije godine, ali nije dao procjenu za 2018.

– Sa tom stopom rasta ne možemo očekivati značajnije promjene u životnom standardu. Trebamo značajniji rast od 5 posto u dužem periodu, rekao je Softić za britansku agenciju.

Reuters podsjeća da je Svjetska banka u novembru objavila da će Zapadnom Balkanu trebati šest decenija da dostigne nivo prihoda EU, ako ekonomije regiona budu rasle prosječnom brzinom koja je ostvarena u periodu između 1995. i 2015.

Softić procjenjuje da su direktne strane investicije u 2017. dostigle 700 miliona KM, što je 45 posto više nego godinu ranije.

Razvoj događaja ove godine zavisi o provođenju reformi, stopi ekonomskog oporavka eurozone (koja je glavni trgovinski partner BiH), i trendovima na globalnom tržištu.

– Najvažnije je da usmjerimo resurse na ekonomski razvoj, evopske integracije i reforme. No, ovo je izborna godina i fokus može biti na političkim, a ne ekonomskim pitanjima, rekao je Softić.



(Biznisinfo.ba

[Krokodil Behko]

Osim naslova, pročitati i ostatak teksta, ako želite znati u kojim se realnim okvirima, može kretati BH politika, u narednim godinama.




NACRT REZOLUCIJE VIJEĆA EVROPE O BiH: „Bez temeljite ustavne reforme demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati“


“Nakon skoro 16 godina članstva u Vijeću Evrope, Bosna i Hercegovina treba da pojača napore kako bi provela preostale obaveze prema ovoj organizaciji. Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, neophodne reforme treba provesti na osnovu zajedničke vizije razvoja institucija države. To zahtijeva temeljitu ustavnu reformu, bez koje demokratske institucije ne mogu pravilno funkcionirati, a Bosna i Hercegovina ne može postati istinski građanska država svih njenih građana”, navodi se u nacrtu rezolucije o BiH, do čijeg sadržaja je ekskluzivno došla FENA, a koja će se naći pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope 24. januara, uz moguće određene izmjene.



Odbor za praćenje Vijeća Evrope zabrinut je zbog porasta nacionalističke i etnički obojene retorike, naročito u kontekstu izborne kampanje za opće izbore u oktobru 2018. godine, prenosi agencija FENA.



Također se izražava zabrinutost zbog sve većeg nepoštovanja vladavine prava i poziva vlasti u BiH da, još i prije izbora 2018. godine, provedu konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda, posebno u pogledu izborne reforme za grad Mostar i formiranja Doma naroda Federacije BiH. Kako bi bile ispunjene sve preostale obaveze, Odbor očekuje da Bosna i Hercegovina preduzme određene konkretne korake u skladu sa preporukama sadržanim u ovom izvještaju.



Do njihovog potpunog sprovođenja predlaže se da Parlamentarna skupština Vijeća Evrope nastavi postupak nadgledanja u slučaju Bosne i Hercegovine, navodi se između ostalog u prijedlogu rezolucije.



Bosna i Hercegovina se pridružila Vijeću Evrope 24. aprila 2002. Od tada su vlasti provele sve formalne obaveze koje su preuzete nakon pristupanja. Do danas je Bosna i Hercegovina potpisala i ratificirala 90 konvencija Vijeća Evrope.



VE pozdravlja ambiciozan program reformi, ali …..



Parlamentarna skupština VE pozdravlja usvajanje ambicioznog programa reformi u julu 2015. godine, kao i zvanično podnošenje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji u februaru 2016. godine. Parlamentarna skupština VE također je pozdravila dugoočekivano objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava 2016. godine koji je proveden 2013. godine, kao i napredak u implementaciji revidirane strategije za primjenu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma o povratku izbjeglica i interno raseljenih lica.

Vijeće Evrope smatra da bi pitanje nestalih osoba trebalo da ostane u fokusu vlasti i očekuje da Institut za nestala lica dobije potrebna budžetska sredstva.


Također se izražava žaljenje zbog spore provedbe Nacionalne strategije za ratne zločine iz 2009. godine. Rok za najsloženije slučajeve, postavljen do 2015. godine, nije ispunjen, a istrage o navodnim ratnim zločinima protiv najmanje 7.000 ljudi ostaju da budu provedene do decembra 2023. godine. Parlamentarna skupština VE apelira i na entitete i na državu da osiguraju adekvatno finansiranje pravosudnih institucija.



Vijeće Evrope sa zadovoljstvom napominje da je Centralna izborna komisija na profesionalan i efikasan način organizirala opće izbore 2014. godine i lokalne izbore 2016. i da kontinuirano radi na tehničkom poboljšanju procedura u izbornom procesu.



Međutim, napominje se da su izbori za 2014. održani po drugi put u pravnom i ustavnom okviru koji krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, a na osnovu presude iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci, gdje su se još jednom, samo Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli kandidirati za državno predsjedništvo ili biti izabrani/delegirani u državni Dom naroda.



“Dakle, još uvijek nisu usvojene ustavne izmjene koje bi konačno riješile ovo osnovno pitanje. Skupština još jednom poziva sve političke aktere da preuzmu odgovornost i usvoje neophodne izmjene kako u Ustavu, tako i u izbornom zakonu najkasnije šest mjeseci prije narednih općih izbora u oktobru 2018. godine. Uvjet vezan za prebivalište glasača kada je u pitanju izbor tročlanog Predsjedništva BiH takođe treba ukloniti u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Pilav”, stav je iz rezolucije VE.



Vijeće Evrope takođe poziva vlasti Bosne i Hercegovine da usvoje izmjene koje zahtijeva provođenje odluka Ustavnog suda o izbornom procesu za grad Mostar i o sastavu Doma naroda Federacije BiH. Neshvatljivo je i vrlo problematično za PS VE da vlasti u BiH ne mogu prikupiti dovoljnu političku volju da okončaju situaciju u kojoj građani Mostara bivaju spriječeni više od osam godina u ostvarivanju prava da biraju svoje predstavnike u Gradskom vijeću.



Provesti presudu u slučaju Ljubić



Parlamentarna skupština VE smatra da je potrebno hitno provesti odluku Ustavnog suda od 1. decembra 2016. godine o sastavu Doma naroda Federacije BiH (u slučaju Ljubić), i to prije sljedećih općih izbora 2018. godine, jer inače postoji ozbiljan rizik da će formiranje vlasti u Federaciji BiH, kao i na državnom nivou nakon izbora biti blokirano.



Također se pozivaju vlasti u oba entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave.



Problematično je da Ustav Republike Srpske i dalje predviđa smrtnu kaznu i da Ustav Federacije i dalje sadrži odredbe koje se odnose na instituciju ombudsmana koja je ukinuta 2008. godine. U četiri kantona Federacije BiH, ustavnim amandmanima na odgovarajuće kantonalne ustave potrebno je osigurati da garantiraju status “konstitutivnog naroda” pripadnicima srpskog naroda koji tamo žive”, poruka je iz VE.



Vijeće Evrope smatra da bi vlasti Bosne i Hercegovine trebale pojačati napore da sprovedu preostale obaveze iz pristupanja, kao i obaveze države članice VE.



Uvažavajući autonomiju entiteta i Distrikta Brčko, potrebno je provesti neophodne reforme u duhu konstruktivnog dijaloga različitih nivoa vlasti.



Vitalni nacionalni interes usporava reforme



“Državne strukture u ključnim područjima treba ojačati, a ne dodatno podrivati”, jedna je od osnovnih poruka Vijeća.



Uzimajući u obzir da je institucionalni okvir zemlje kompleksan, Skupština VE sa žaljenjem ukazuje da složeni procesi donošenja odluka u državnom parlamentu (kao što je entitetsko glasanje, dvostruka većina potrebna za donošenje svih odluka, ili pozivanje na klauzulu o vitalnom nacionalnom interesu) značajno usporavaju proces zakonodavne reforme.



Parlamentarna skupština VE takođe ukazuje na činjenicu da nacionalistička i etnički obojena retorika i dalje dominira političkim diskursom širom zemlje, a to je posebno slučaj u periodu prije izbora. Potrebno je uspostaviti nultu toleranciju za govor mržnje ili glorificiranje ratnih zločinaca.



Izražava se zabrinutost zbog sve većeg nepoštivanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini i pozivaju se nadležne institucije da se pridržavaju odluka Ustavnog suda i Suda BiH koje su konačne i obavezujuće. Posebno izražava nezadovoljstvo odlukom institucija Republike Srpske da ne provede odluku Državnog suda o registraciji vojne imovine države na svojoj teritoriji, nadalje da provede odluku o referendumu o danu Republike Srpske uprkos odluci Ustavnog suda BiH koji je to zabranio, kao i dugotrajno odlaganje državnog parlamenta da provede odluku Ustavnog suda u slučaju grada Mostara.



Kada je u pitanju jačanje demokratskih institucija, Skupština VE poziva vlasti Bosne i Hercegovine da osnaže lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u skladu sa preporukama iz 2012. godine Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope, usvoje novi zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom i entitetskom nivou, u skladu sa međunarodnim standardima, i ojačaju tijela za nadzor sukoba interesa, kao i ona za proceduru nadzora objelodanjivanja informacija o posjedu imovine, zatim da nadalje poboljšaju zakon o finansiranju političkih stranaka i provedu sve preostale preporuke sadržane u Trećem krugu evaluacije Grupe država u borbi protiv korupcije (GRECO) u pogledu transparentnosti finansiranja stranaka na državnom i entitetskom nivou.



Trajno riješiti finansiranje tri javna emitera



Potrebno je dovršiti uspostavljanje jedinstvenog sistema javnih emitera sa rukovodstvom na državnom nivou, potom uspostaviti korporaciju javnih emitera i usvojiti zakonodavstvo kojim se osigurava trajno finansiranje tri javna emitera.



Potrebno je također usvojiti zakone koji će osigurati transparentnost vlasništva nad medijima, osigurati da se zakon o pristupu informacijama efikasno primjenjuje i preduzeti mjere koje će povećati sigurnost novinara koji su posljednjih nekoliko godina bili izloženi pretnjama smrću i drugim načinima zastrašivanja, nastaviti reformu institucije ombudsmana na državnom nivou u skladu sa preporukama Evropske komisije za demokratiju (Venecijanska komisija) i osigurati dovoljna sredstva za instituciju, naročito kako bi se omogućilo sveobuhvatno praćenje primjene zakona iz 2009. godine o zabrani diskriminacije.



Kada je u pitanju vladavina prava, PS VE poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da ubrzaju borbu protiv korupcije u sistemu pravosuđa i tužiteljstva, policiji i administraciji, sankcioniraju političku korupciju, podmićivanje i trgovanje uticajem, kako na državnom tako i na entitetskom nivou i usklade različita primjenjiva zakonodavstva uz jačanje institucionalnih kapaciteta agencije za borbu protiv korupcije.



Također, vlasti u BiH se pozivaju da bez odlaganja usvoje preostale zakone i podzakonske akte o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma kako bi se zemlja uklonila sa “svijetlosive liste” Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF).



Preporuka: Uspostaviti Vrhovni sud BiH



Potrebno je nadalje usvojiti novi zakon o sudovima i uspostaviti ili Vrhovni sud na državnom nivou ili Apelacioni sud u okviru postojećeg državnog suda, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću uzimajući u obzir preporuke Venecijanske komisije, nastaviti napore na usklađivanju četiri postojeća pravna sistema u zemlji.



U pogledu zaštite ljudskih prava, Skupština VE poziva vlasti u BiH da nastave sa harmonizacijom pravnog okvira širom zemlje po pitanju izvršenja krivičnih sankcija i osiguraju bolju saradnju između tri postojeće zatvorske uprave koje djeluju zasebno.



Potrebno je uspostaviti potpuno nezavisna tijela za žalbe u sklopu policijskih uprava radi istraživanja navoda o zlostavljanju zatvorenika, u skladu sa preporukama Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog, ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT), nastaviti sa provođenjem mjera za podsticanje integracije romske zajednice u društvo, nastaviti sa provođenjem mjera u svrhu sprječavanja i borbe protiv trgovine ljudima, posebno djecom i postaviti kao prioritet sve neophodne korake ka provedbi obaveza u smjeru otklanjanja segregacije u obrazovanju.



Parlamentarna Skupština Vijeća Evrope pozdravlja napredak postignut u nizu oblasti od usvajanja Preporuka 2025 (2013), vezano za funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, ali i dalje izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u oblasti ustavne reforme i reforme izbornog zakona.



Zbog svega navedenog, a u iščekivanju provedbe ovih, kao i prethodnih rezolucija i preporuka, Vijeće Evrope će nastaviti sa praćenjem procesa ispunjenja preostalih obaveza Bosne i Hercegovine, navodi se u rezoluciji koja će se naći u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope 24. januara, a do koje je došla agencija FENA.







(FENA/SB)

[Bla]

Drawing.jpeg

[Rockefeller]

Jedna od država koje mene fasciniraju je Malezija - država po demografskom i religijakom obilježju sličnim našem. Država koja je prije par decenija bila u mnogo gorem stanju nego mi danas, a danas se o njoj govori kao o regionalnoj sili a Kuala Lumpur je definitivno jedan od centara istočne Azije.

Prvenstveno zbog njih mi ova priča o rasti BDPa ima smisao, jer iz njihovog primjera znam da to nije floskula nego realna mogućnost. Oni su devedesetih predstavili projekat 30-godišnjeg plana modernizacije malezijskog društva koje je bilo suočeno sa mnogim nama poznatim problemima i jedan od izvedenih ciljeva im je bio godišnji rast BDP-a od nekoliko posto. Dvije godine pred završetkom tog projekta uspjeh je evidentan.

Čak nešto i razmišljam... U moru svega oko nas što se dešava kao potencijalno unificirajući faktor medju naša tri naroda bi mogao biti ovaj odlazak ljudi u BiH. Ono, sve što je bilo u prošlosti to su podjele. Prva prava prilika da se svi angažiraju u zajedničko dobro Bosne mogao bi biti odlazak ljudi.

[storm]

Jedna od država koje mene fasciniraju je Malezija - država po demografskom i religijakom obilježju sličnim našem. Država koja je prije par decenija bila u mnogo gorem stanju nego mi danas, a danas se o njoj govori kao o regionalnoj sili a Kuala Lumpur je definitivno jedan od centara istočne Azije.

Prvenstveno zbog njih mi ova priča o rasti BDPa ima smisao, jer iz njihovog primjera znam da to nije floskula nego realna mogućnost. Oni su devedesetih predstavili projekat 30-godišnjeg plana modernizacije malezijskog društva koje je bilo suočeno sa mnogim nama poznatim problemima i jedan od izvedenih ciljeva im je bio godišnji rast BDP-a od nekoliko posto. Dvije godine pred završetkom tog projekta uspjeh je evidentan.

Čak nešto i razmišljam... U moru svega oko nas što se dešava kao potencijalno unificirajući faktor medju naša tri naroda bi mogao biti ovaj odlazak ljudi u BiH. Ono, sve što je bilo u prošlosti to su podjele. Prva prava prilika da se svi angažiraju u zajedničko dobro Bosne mogao bi biti odlazak ljudi.

Za poređenje s Malezijom, potrebno je malo više od iste religije....to i jest sve što bi bilo slično
Nisam razumio ovo oko pozitivnog u odlasku ljudi

A glede i u svezi religije....nisam primjetio neke eksplozije BDP u zemljama takvog karaktera...osim ako ne leže na nafti, a to ima i svoje posljedice te višestruko više raslojavanje društva od kapitalističkog....a ni to nije vječno.

[Bla]

je*o prihode
treba dostići rashode