BiH na putu u EU i NATO

[storm]

je*o prihode
treba dostići rashode

E tu smo vec konkurentniji

[Krokodil Behko]

Usvojena rezolucija. Ovo bi bila dva najzanimljivija dijela.

U Rezoluciji se pozivaju politički akteri da usvoje izmjene u Ustavu i Izbornom zakonu najkasnije šest mjeseci prije općih izbora.

Skupština apeluje na vlasti oba entiteta da usvoje amandmane na svoje ustave: žalosna je činjenica da Ustav RS-a još predviđa smrtnu kaznu i da Ustav FBiH sadrži odredbe koje se tiču institucije ombudsmana ukinute 2008. U četiri kantona FBiH potrebno je donijeti amandmane kako bi se garantovala konstitutivnost Srbima koji u njima žive.

Za neupućene, izmjene Ustava BiH, u skladu sa presudama evropskog suda i u skladu sa evropskim standardima, znače uvođenje ili bar početak uvođenja građanskog modela države, na mala vrata i znatnije sužavanje prostora S/H naciokratiji.

Da mi je samo znati, kako će i pod kojim izgovorima ovo zaobići?

Srećom, kako god izračunam i preračunam zvanične demografske cifre, dobri Bošnjani su već na minimum 55%. Čini mi se da će dvotrećinska većina biti dosegnuta do 2030. godine, kad već ne može drugačije, onda sami ćemo i prddložiti i usvojiti ustav

[Bla]

čudna mi čuda to zaobići, jednostavnim neusvajanjem

[Krokodil Behko]

Np.. Sad ja, dreto sa najnovijih demografskih statistika.
Ako ne može drugačije, sačekat ćemo i tih 12 godina, pa sami usvojiti nacionalnu državu, sa ili bez nacionalinh manjina. Nije to tako bitno, pominjati ih u ustavu.

[Bla]

u slučaju da se tako nešto desi, želim joj trajni nestanak sa stranica istorije.

[Krokodil Behko]

Desit će se, morat će, jer ne može drugačije, jer ovako svako ima alat za destrukciju.
60%+ je dovoljno jak argument i sve će to fino zaleći kod europejaca. No sikiriki

[Rockefeller]

Za poređenje s Malezijom, potrebno je malo više od iste religije....to i jest sve što bi bilo slično
Nisam razumio ovo oko pozitivnog u odlasku ljudi

A glede i u svezi religije....nisam primjetio neke eksplozije BDP u zemljama takvog karaktera...osim ako ne leže na nafti, a to ima i svoje posljedice te višestruko više raslojavanje društva od kapitalističkog....a ni to nije vječno.

Dovoljan je i jedan pogled na vikipediju da se vidi kolike sličnosti ima izmedju nas i Malezijaca. A internet je pun intervijua njihovog nekadašnjeg premijera Muhameda Mahatira koji govori i opisuje stanje u zemlji vezane za različite vremenske periode.

Malezija koliko znam nije bitan igrač na polju tržišta nafte, ako gdje ima koju benzinsku i to je.. nego oni nisu prihvatili da je njihova sadašnjost nešto što ih određuje i radili su na sebi dvadeset i više godina (njihova "agenda" tzv. Vizija 2020, koja je takodje dostupna na netu) i danas ih evo medju razvijenim zemljama.

Slika izvoza Malezije za 2016

[Krokodil Behko]

NOVA VERZIJA STRATEGIJE EVROPSKE UNIJE ZA ZAPADNI BALKAN: Veći zahtjevi na polju vladavine prava, rješenje bilateralnih sporova…


Evropska unija (EU) je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, u tekstu strategije o Zapadnom Balkanu i jasno upozorava da će zemlje regiona postati članice EU, "ali ne u stanju u kojem su one danas".

U najnovijoj verziji Strategije za Zapadni Balkan, u koju Radio Slobodna Evropa ima uvid, navodi se da je politička elita u zemljama regiona povezana sa kriminalnim strukturama.



"Danas, zemlje pokazuju jasne elemente hvatanja države, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa", ističe se u najnovijoj verziji Strategije i ocjenjuje da sve ovo gaji osjećaj nekažnjavanja i nejednakosti.



Strategija o kredibilnoj perspektivi proširenja prema Zapadnom Balkanu Evropska komisija će objaviti u Strazburu u utorak.



U najnovijoj verziji ovog dokumenta se upozorava da postoji "ekstenzivno političko miješanje u medije i kontrola nad njima".



"Vidljivo osnaženo i nezavisno pravosuđe, kao i odgovorne vlade i administracije, su neophodne za donošenje trajnih društvenih promjena koje su potrebne", poručuje se u najnovijem tekstu Strategije.



Strategija o Zapadnom Balkanu upozorava na dva važna pitanja koja se tiču cijelog regiona a koja se trebaju riješiti prije pristupanja bilo koje zemlje u EU: dijalog između Srbije i Kosova, te bilateralni sporovi.



"Ne može postojati trajna stabilnost u regionu bez efektivne i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine, putem dijaloga koji pomaže EU. Sveobuhvatni i pravno obavezujući sporazum o normalizaciji je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovale na evropskom putu", navodi se u tekstu Strategije koja predviđa postizanje takvog dogovora do kraja 2019. godine.



Oko otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u regionu, tekst Strategije jasno poručuje da se prije prijema zapadnobalkanskih zemalja u EU moraju "pronaći i biti sprovedena" definitivna i obavezujuća rešenja.



"EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove", poručuje se u tekstu Strategije.



Kada su u pitanju neriješeni granični sporovi između ovih zemalja, Evropska komisija smatra da bi strane trebale da ih "bezuslovno podnesu na obavezujuću, konačnu arbitražu", kao što je Međunarodni sud pravde.



Odluke arbitraže o granicama bi trebale obe strane primijeniti i ispoštovati u potpunosti prije prijema u EU, a to bi trebalo da se uzme u obzir i prilikom pripreme Pristupnog sporazuma.

Evropska komisija ima konkretne primjedbe i u poglavlju ekonomije gdje se takođe ističe da postoji političko miješanje.



"Kritični dijelovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa preizraženim nepotrebnim političkim uplitanjem i nerazvijenim privatnim sektorom", navodi se.



Osim eksplicitnijih stavova Brisela oko značajnijih pitanja u regionu, tekst Strategije nije doživio suštinske izmjene kada je riječ o vremenskoj izvodljivosti pristupanja u EU za svaku zemlju.



Crna Gora i Srbija se i dalje identifikuju kao lideri u regionu, te njihov prijem u EU se predviđa do kraja 2025. godine, s time što bi pristupni pregovori bili završeni 2023. Iste godine, kada lideri u regionu zaključuju pregovore, predviđa se početak procesa sa Bosnom i Hercegovinom.



Albanija i Makedonija bi trebale da otpočnu pristupne pregovore 2019. godine.



Kraj 2019. je rok kada bi Srbija i Kosovo trebale da postignu sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa.



(RSE/SB)

[Krokodil Behko]

Johnson: Napredak nije ispunio očekivanja, BiH zaostaje za susjednim zemljama

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Boris Johnson napisao je članak u kojem navodi da napredak u BiH nije ispunio očekivanja. On je upozorio da se naša zemlja na putu ka Evropskoj uniji kreće puno sporije nego što se to očekivalo.
"Winston Churcill je jednom rekao da 'Balkan stvara više historije nego što može podnijeti'. Svi koji prošetaju ulicama Baščaršije u Sarajevu, kao što sam to ja uradio prošlog aprila, shvatit će šta je Churcill time mislio. Vijugave uličice još uvijek nose ožiljke mnogobrojnih trauma, od ubistva Franca Ferdinanda do najduže opsade u modernoj evropskoj historiji", napisao je Johnson.

Ipak, kako kaže, džamije, crkve i sinagoge, jedna uz drugu, pričaju optimističniju priču o mirnom suživotu. On podsjeća da je tokom posjete BiH pozvao političare da se usmjere na izgradnju budućnosti, umjesto nastavljanja svađa iz prošlosti.

"Ohrabrilo me je to što je ova poruka odjeknula kod mladih ljudi koje sam imao privilegiju upoznati. Oni su odlučni da izgrade mirnu i uspješnu zemlju u kojoj se svi građani osjećaju ugodno. Britanija će stajati uz one koji žele bolju budućnost za BiH. Uvjeravam vas da iako izlazimo iz Evropske unije, mi zasigurno ne napuštamo Evropu. Ništa neće promijeniti britansku bezuslovnu predanost miru i sigurnosti ovog kontitenta", navodi Johnson.

Dodaje da nas historija uči jasnu lekciju da je stabilnost Zapadnog Balkana ključna za stabilnost cijele Evrope. "Sudbine i interesi naših zemalja su danas isprepleteni – i takvi će i ostati nakon našeg izlaska iz EU", poručuje on.

Podsjeća da su se prije tri godine Britanija i Njemačka udružile da podrže reforme u BiH. Kako kaže, zajedno su pokušali pomoći u otvaranju radnih mjesta, poboljšanju javnih usluga, borbi protiv korupcije, rebalansu ekonomije i jačanju vladavine prava.

"Puno toga je postignuto od tada. Vaše banke su stabilnije, zakoni o radu i penzionom osiguranju su obnovljeni. BiH sada finalizira svoje odgovore na upitnik o članstvu u Evropskoj uniji. Ali, da budemo iskreni, postignuti napredak nije ispunio očekivanja. Ekonomija ne raste dovoljno brzo da bi poboljšala životne standarde većine ljudi. BiH se na putu euroatlantskih integracija kreće puno sporije nego što se očekivalo. A bh. lideri su, jedan za drugim, odlučili da djeluju jednostrano i van okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma", ističe Johnson.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije navodi da je BiH jedinstvena i suverena država, ali da je ujedno i veoma decentralizovana zemlja koja se zasniva na ideji konsenzusa njenih naroda.

"Bosna i Hercegovina će biti zaista stabilna samo onda kada lideri svih strana budu poštovali ove činjenice. Danas je lako vidjeti posljedice podijeljene politike u BiH. Veliki broj mladih ljudi napušta zemlju kako bi našli poslove kojih nema u njihovoj zemlji. Stanovništvo BiH je jedno od onih koje najbrže stari u cijeloj Evropi. I dok susjedi napreduju, BiH ne ide ukorak s njima", poručuje Johnson.

Na pitanje u kojem pravcu onda treba ići BiH on odgovora pozivom bh. političkim liderima da zajedno rade u duhu kompromisa na hitnom rješavanju pitanja izborne reforme.

"Rješenje se mora naći mnogo prije izbora krajem ove godine, jer bi neuspjeh u tom polju mogao dovesti do ozbiljnih posljedica.Također se nadam da će vlade i parlamenti uložiti konačan napor prije izbora kako bi se smanjili troškovi poslovanja, iskorijenila duboko uvriježena korupcija i pojačao nadzor nad pravosuđem. Ako su vaši političari spremni da krenu naprijed, mi smo spremni pomoći. U junu će Ujedinjeno Kraljevstvo okupiti lidere svih šest zemalja Zapadnog Balkana, zajedno s našim evropskim partnerima na samitu u Londonu", naveo je Johnson.

On želi da taj događaj napravi stvarnu razliku u životima građana BiH. Kako kaže, zato će se fokusirati na podršku mladim poduzetnicima, posebno u digitalnom sektoru, jačanje regionalne saradnje u polju razvoja infrastrukture i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

"Britanija podržava vašu težnju da se pridružite Evropskoj uniji. Ako odaberete da se pridružite NATO-u i to ćemo podržati. Ujedinjeno Kraljevstvo će ove godine potrošiti 7,5 miliona funti na jačanje vašeg odbrambenog i sigurnosnog sektora, na poboljšanje vašeg pravosuđa i na modernizaciju vaše ekonomije. I planiramo uraditi i više od toga. Ono što tražimo zauzvrat je da se vaši politički lideri ponašaju odgovorno i da poštuju ustavni okvir i vladavinu prava. Neka se ove godine borba za glasove na izborima ne vodi retorikom koja dovodi do podjela, nego zajedničkom odlučnošću da se stvori bolja budućnost za vas i vašu djecu", zaključuje Johnson.

[Bla]

ma nemoguće

[Mala_Mu]

postepeno

IMG_6334.JPG

[storm]

A tko jos britance glede i u svezi EU, jos sta pita?
Ostav'

[selektor]

ma nemoguće

Normalno da je nemoguce. Dok god stara dro.a Evropa podrzava ovakvo unutrasnje uredjenje, koje nema niti jedna druga drzava u regionu i sire, dog got prihvata da B i H ima troglavo predsjednistvo, entitetska glasanja, dok god ne prihvati gradjansku opciju kao sto imaju sve druge clanice EU, laze samu sebe, a usput i nas.....

[Mutevelija]

On an azure field a circle of twelve golden mullets, their points not touching."[9] The Council of Europe gives the flag a symbolic description in the following terms:

Against the blue sky of the Western world, the stars represent the peoples of Europe in a circle, a symbol of unity. Their number shall be invariably set at twelve, the symbol of completeness and perfection.

— Council of Europe. Paris, 7–9 December 1955[10


Ja ušo u EU a nisam ni znao.
Znači mole me da uđem ja neću čak i boju zastave nazvali po meni.

[Bla]

nisam to mislio
nego da napredak nije ispunio očekivanja

[Krokodil Behko]

Izmjene koje ne uvaže presudu Sejdić-Finci neće biti prihvaćene od EU


Bilo kakve izmjene Izbornog zakona BiH koje bi bile suprotne Europskoj povelji ljudskih prava ili presudama Europskog suda za ljudska prava za EU su neprihvatljive, naveo je Johannes Hahn, europski komesar za proširenje, u pisanom dopisu Europskom parlamentu u odgovoru na poslaničko pitanje.
To, praktično, znači da bilo kakve izmjene koje ne budu uvažile odluku u predmetu "Sejdić i Finci" neće biti prihvaćene od strane EU.

"Europska komisija prije svega smatra da izborna reforma mora unaprijediti demokratski kvalitet izbornog procesa. Odluka 'Sejdić i Finci' ne traži punu reviziju Izbornog zakona, nego ciljano prilagođavanje sastava Doma naroda", naveo je Hahn u odgovoru na poslaničko pitanje prošlog petka.

Ovo, opet, znači da je za EU primarno pitanje kompozicija Doma naroda, a ne pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.

"Savjet EU u zaključcima iz oktobra 2017, pored i dalje važećih preporuka Organizacije za europsku bezbjednost i saradnju i Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, zahtijeva da BiH implementira odluku Ustavnog suda BiH iz decembra 2016. koja se odnosi na određene izborne odredbe u FBiH", naveo je Hahn.

On je jasno naveo i šta EU očekuje nakon izbora u oktobru: BiH, kako kaže, treba ne samo da provede izbore, nego i da brzo implementira rezultate i formira sva zakonodavna i izvršna tijela, što će biti osnovni demokratski test dok zemlja aplicira za članstvo.

I ne samo to - Hahn također nije ostavio nimalo sumnje da EU u tom smislu BiH neće progledati kroz prste.

"Europska komisija će jasno procijeniti da li BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije za početak pretpristupnih pregovora, što uključuje ispunjavanje europskih standarda i standarda ljudskih prava, među kojima je i zabrana diskriminacije po etničkoj osnovi, što je eksplicitno zabranjeno europskim zakonima", naveo je Hahn.

I u Delegaciji EU čvrsto stoje na tome da odluka "Sejdić i Finci" mora biti ispunjena, i to u skladu s europskim standardima.

"Bilo koji prijedlog mora poštovati sudske odluke i vladavinu prava, kao i približavati se europskim standardima, a ne udaljavati se od njih. Vjerujemo da se svim izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH treba pristupiti kroz dijalog i kompromis. Političari ne smiju bježati od svoje odgovornosti da pronađu takav kompromis", navela je za "Nezavisne" Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU.

Dodala je da odluka "Sejdić i Finci" nije skinuta s dnevnog reda i podsjetila da je Savjet EU zatražio od Europske komisije da, kada bude pripremala mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, posveti posebnu pažnju statusu njene implementacije.

"Međunarodne obaveze ove zemlje neće nestati i na vlastima BiH je da se njima pozabave i ispune ih", dodala je ona.


(Vijesti.ba)

[Bla]

Ok, onda nećemo ni toliko

[Krokodil Behko]

Ambasadorica Njemačke: Zabrinuti smo zbog Dodikovih izjava

Bh. političari moraju prestati sa svim što stvara makar i privid slabljenja BiH i dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH, rekla je Christiane Hohmann , njemačka ambasadorka u intervjuu za "Nezavisne novine".
- U mojoj zemlji domaćinu BiH, na primjer, na putu u EU moraju biti sprovedeni još mnogi, čak i bolni reformski koraci kako bi se popravili životni uslovi za njene građane i ostvario privredni rast. Njemačka je pri tome čvrsto uz BiH, isto kao i EU i druge države članice EU. Ali, odgovorni političari u BiH moraju dokazati da zaista imaju političku volju da napreduju na tom putu. Puste priče nisu dovoljne, rekla je ambasadorica Njemačke.

Na pitanje je li Milorad Dodik pod nekom vrstom neformalnih sankcija od strane Njemačke, ambasadorica je odgovorila:

- Savezna vlada Njemačke zalaže se snažno za teritorijalni integritet BiH. Dozvolite mi da jasno kažem: BiH će samo kao cjelovita država moći pristupiti EU. U tom pogledu sa zabrinutošću pratimo kada se budućnost državnosti BiH dovodi u pitanje. Predsjednik RS Milorad Dodik je u tom kontekstu stalno iznova davao javne izjave koje su s naše tačke gledišta problematične. Apelujem na sve političare da se manu svega što bi moglo imati čak i sam privid slabljenja ili što bi se moglo shvatiti kao dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta BiH. Kako cjelovita država, tako i RS i FBiH su pozvane da ispunjavaju svoje vlastite obaveze, ali i da usmjere zajedničke napore u pravcu pristupanja EU.



(Vijesti.ba)

[Veca]

...yebao vam dodik mater u pizdu, @

[Mutevelija]

Bolje i Dodik nego EU i NATO