
prvomajskim urankom. „U pagansko vrijeme, keltski festival Beltane izvorno slavio se 1. maja. Podrazumijevao je pijanku i ples oko kipa falusa (muški polni organ). Kada se u Evropi raširilo hrišćanstvo, napravljen je kompromis i falus je zamijenjen majskim drvetom“.
Stari pagani su služili božanstvu Balu ili Belfegoru, kog Sveto pismo označava kao najodvratniji bezbožni kult u kojem su prinošene ljudske žrtve (djeca). Zbog toga je božanski bijes pao na one koji su se odali takvom služenju đavolu, pa Bog kaže drevnom Izraelu: „Svojim očima vidjeli ste šta je Gospod učinio zbog Bala fegorskog, da je svakog čovjeka koji je pošao za Balom fegorskim, Gospod, tvoj Bog, istrijebio iz tvoje sredine.“ (5. Mojsijeva 4:3).
„Beltane“ je galsko ime za mjesec maj i praznovanje koje se odigravalo prvog maja. Koliko je ta drevna praksa slična današnjoj vidi se iz sledećeg opisa: „… mladi su se okupljali ujutro 1. maja, od stabla sjekli okrugli sto… palili vatru i spravljali obrok u vidu pudinga od jaja i mlijeka. Mijesili su ovseni kolač i pekli ga na užarenom pepelu na kamenju…“ Drevni keltski festivala „Beltane“odgovara feničanskom božanstvu Bala (Baal, Val). Majsko drvo koje se očuvalo u folkloru današnjih potomaka galskih naroda odražava sliku muškog polnog uda iz drevnih paganskih obreda.
Hitler je znao simboliku i značenje prvomajskog „praznika“. Upravo zato je odabrao da svoj život žrtvuje mračnim silama kojima je posvetio političku karijeru i razorni uticaj svoje đavolske ličnosti, o čemu piše Brenan u knjizi Okultni rajh: „Čitajući o tim poslednjim danima teško se možemo oduprijeti utisku da je Hitler čekao određeni čas… Ako je nama običnim smrtnicima jedan dan izgledao podoban kao bilo koji drugi, tako nije bilo u Hitlerovom slučaju. On je odlučio o svom času i bio riješen da ga čeka, makar pao u ruke Rusima. Čas njegove smrti je morao da nastupi u trenutku koji je odredio – ni prije ni posle. Datum je 30. april. Mračni posvećenik je ostao vjeran svom mračnom „vjeruju“ do samog kraja, pa je čak i dan njegove smrti morao da bude žrtva silama tame – 30. april je od davnina praznik Beltane, dan uoči Valpurgijske noći. To je jedan od najvažnijih, ako ne najvažniji datum u satanističkom kalendaru“.
Valpurgijska noć obilježava se u noći između 30. aprila i 1. maja, a danas se zvanično slavi u skandinavskim, germanskim i baltičkim tradicijama. Savremeni naziv dobila je po svetoj Valburgi (710-779), časnoj sestri poznatoj po postu. Zvanično predstavlja hršćanski praznik. Ž.M. Slavinski u Kratkoj enciklopediji parapsihologije i hermetizma definiše „Valpurgijsku noć (nordijski i tevtonski): Noć uoči majskog dana kada se održava vještičji sabat na Brokenu ili nekoj drugoj visokoj planini“.
Datum 1. maj nosi još jedno istorijsko svjedočanstvo. „Prvog maja 1776. godine – na dan jednog od najvećih satanističkih praznika – počela je nova etapa u istoriji Rimokatoličke crkve, faza koja će odjekivati širom sveta u decenijama koje su uslijedile. Tada je njemački jezuita doktor Adam Vajshaupt osnovao tajno revolucionarno društvo po imenu Red Iluminata, sa sjedištem na bavarskom Univerzitetu Ingolštad, ustrojen po modelu jezuitskog reda… datum kada su Iluminati lansirali svoju kampanju izgleda da ima okultno značenje pošto je 1. maj satanistički sveti sabat po imenu „Beltan“ (Beltaine) – jedna od najvažnijih noći u satanističkom kalendaru kada je obavezno prinijeti ljudsku žrtvu sa ciljem da se izvrgne ruglu smrt Isusa Hrista“.
Beltane ili najvažniji Crni Sabat smješten je na isti dan u rasporedu Vika pokreta (savremena neopaganska religija nadahnuta prethrišćanskim vjerovanjima). Od davnih vremena na taj dan se slavio u čast prirode i plodnosti. Tom prilikom se pale vatre, igraju se igre i pleše se u čast prirode oko stuba oko koga su svezane trake u boji koji simbolizuje falus. U tim ritualnim igrama pominju se i drevna demonska božanstva Baal, Zeleni čovjek, Pan, Zeleni Juraj, a te noći se i orgijalo.
Anton Šandor Levej je zbog svega navedenog na ovaj dan osnovao neosatanističku crkvu.
Mjesec maj naziv je dobio po grčkoj boginji plodnosti Maia koja je usko povezana sa rimskom boginjom Bona Dea koja se obilježava danas. Samo prvog maja u Rimskom carstvu je bila dekriminalizovana krvna žrtva, simbolizovala ju je zmija, a slavili su najčešće robovi.
Zanimljiv splet raznih manifestacija dokazuje da su stari narodi imali identične datume proslave prirode, pozitivnih i negativnih sila i tradicionalnih bogova.