Sezonski poslovi u inostranstvu

[Venera]

mozda bi trebalo otvirit o nezdravim poslovma

[Tokmak]

Malo je to Bosancima... neće oni za te pare da rade..

ja ne bih brala jagode , jer sa nula isksutva, osoba moze ubrati 1/4 od maksimalne sume , a to znaci da bih zaradila mjesecno oko 330 eura

nemoj se ti saginjati da te ne bi nešto ubolo...

[Venera]

Mislim da je sakupljanje hampamuka najbolji sezonski posao što postoji na Dunjaluku

pa kupi se sa kombajn-masinom

[Melek]

[Mutevelija]

Ja mislim da on misli na Afganistanski pamuk

[Melek]

Hampamuk je onaj iz pupka

[Venera]

Malo je to Bosancima... neće oni za te pare da rade..

ja ne bih brala jagode , jer sa nula isksutva, osoba moze ubrati 1/4 od maksimalne sume , a to znaci da bih zaradila mjesecno oko 330 eura

nemoj se ti saginjati da te ne bi nešto ubolo...

Audicija, volim ih

[Hurija]

Ima ona narodna nihe umjesno ali glasi tudjim je lako gloginje mlatiti ,radi se o poslovima u kojima se savito i velike se tempereture nisu nimalo laki ,ponesto znam iz iskustva

[Nice try]

Ima ona narodna nihe umjesno ali glasi tudjim je lako gloginje mlatiti ,radi se o poslovima u kojima se savito i velike se tempereture nisu nimalo laki ,ponesto znam iz iskustva

Ko nije radio ne može ni zamisliti kako je.

[Krokodil Behko]

Drama u HR.
Njihovi neće da rade (baš kao i naši kod nas) preko ljeta, ama baš ništa, a naši išču po 4000 Km i hrana/smještaj/bakšiš.

Ko hoće da jede na divnom plavom jadranu, nek ponese sebi argete i paradajza

[Mutevelija]

Hranu u hr tesko dobit

[Chloe]

Drama u HR.
Njihovi neće da rade (baš kao i naši kod nas) preko ljeta, ama baš ništa, a naši išču po 4000 Km i hrana/smještaj/bakšiš.

Ko hoće da jede na divnom plavom jadranu, nek ponese sebi argete i paradajza

Fakat, vapaj je prevelik za radnicima. Kod nas se no stop vrte oglasi iz HR na LRS,
ali i ovako ljudi se raspitivaju, ali i naši imaju problem.
Ova tri mjeseca su kod nas udarna zbog posjete dijasporaca,
a ugostitetljima nedostaje radnika, posebno kuhara.

[Mutevelija]

Samo jedna stavka i nece nedostajati radnika

[Krokodil Behko]

Drama u HR.
Njihovi neće da rade (baš kao i naši kod nas) preko ljeta, ama baš ništa, a naši išču po 4000 Km i hrana/smještaj/bakšiš.

Ko hoće da jede na divnom plavom jadranu, nek ponese sebi argete i paradajza

Fakat, vapaj je prevelik za radnicima. Kod nas se no stop vrte oglasi iz HR na LRS,
ali i ovako ljudi se raspitivaju, ali i naši imaju problem.
Ova tri mjeseca su kod nas udarna zbog posjete dijasporaca,
a ugostitetljima nedostaje radnika, posebno kuhara.

Pa ko da ode od vas, kako vidim, tamo sunce izašlo na zapadu.
Odnosno, nekad najnapučenija regija, sad bilježi demografsku katastrofu.
To samo dodatno potcrtava ovaj trend iseljavanja. I ja kad bih išao vani,
ne bih se zaustavio u HR

[Chloe]

Ama ako nigdje ne mogu, preskoče HR i skrase se u Slo.

[Mutevelija]

Daj sta das

[Krokodil Behko]

Njemački poljoprivrednici za berbu jagoda nude satnicu 8,8 eura, stan i hranu

Naime, kako navode udruženja u svom dopisu Saveznom ministarstvu poljoprivrede, u Njemačkoj je trenutno na snazi poseban ugovor sa zemljama zapadnog Balkana, koji omogućava dovođenje sezonaca na njemačke farme, ali on ističe 2020. godine, zbog čega traže produženje.

Kako ističu njemački mediji, sve manje njemačkih državljana želi raditi teške poslove u poljoprivredi, zbog čega je svake godine u Njemačkoj potrebno angažovati oko 170.000 sezonskih radnika.

Prema riječima Zimona Šumahera, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća južne Njemačke, sve je teže naći Nijemce za sezonske poslove.

"Još postoji kakav-takav odziv, međutim problem je što mnogi od njih odustanu ili ne odrade cijelu sezonu. Sve je teže pouzdati se da ćete u špicu sezone imati radnika koji će raditi", kaže Šumaher.

Za njemački "Die Welt" kaže da je to kritičnije što je posao fizički zahtjevniji:

"Znate kako je, što je čovjek fleksibilniji u glavi i snalažljiviji, lakše će danas u Njemačkoj naći neki atraktivniji posao."

On priča da su jagodičari i malinari probali sve, uključujući i povećanje satnica na 8,84 evra, koji uključuju hranu i smještaj, međutim rezultati su, kako kaže, nezadovoljavajući.

"Posao zahtijeva dosta pognutog rada, radnici moraju izdržati velike vrućine ili kišu, a uglavnom je to manuelni rad. To sve dodatno otežava pronalaženje radnike", piše "Die Welt".

Očajni poljoprivrednici, kako ističu, čak su pokušali angažovati i izbjeglice i azilante, međutim problem je što većina, osim što ne zna njemački, želi živjeti u gradu s ostatkom svoje porodice i nisu srećni kada sedmice i mjesece moraju živjeti na udaljenim farmama odvojeni od svojih.

Njemački "Focus" navodi da poljoprivredna udruženja žele angažovati više radnika iz zemalja koje nisu članice EU, poput BiH, Srbije ili Ukrajine, ali da im problem predstavlja što ne mogu direktno tražiti radnike, već to mora ići preko Savezne vlade Njemačke. Oni, kako kažu, žele uklanjanje barijera pri dovođenju radnika i upozoravaju da, osim manjka radne snage, problem predstavljaju sve izazovnije vremenske prilike zbog suša, grada, velikih vrućina i raznih bolesti biljaka.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su izdali posebnu brošuru s informacijama kako radnici mogu pronaći posao u Njemačkoj. Kako ističu, prvo je potrebno da zainteresovani pribave potvrdu njemačkog poslodavca da ih želi zaposliti, nakon čega Savezni zavod za zapošljavanje Njemačke provjerava da li kandidat ispunjava uslove. Oni prvo provjeravaju da li je zanimanje na listi deficitarnih zanimanja, odnosno da li je poslodavac mogao naći Nijemca za isti posao. Ako Savezni zavod pruži saglasnost, zainteresovani radnik može krenuti u proceduru dobijanja radne vize u Ambasadi Njemačke.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS, kaže za "Nezavisne" da bi i sam razmislio da ode na sezonski rad u Njemačku za satnicu od dvadesetak maraka.

"Nažalost, biće nam sve teže pronaći radnike, a već nekoliko godina unazad imamo velike probleme jer ljudi idu gdje su bolje plaćeni. Ovdje u Posavini na berbu duvana, pored domaće rade snage, angažujemo sezonce iz Slavonije i FBiH. Naša duvanska proizvodnja ionako je ugrožena, a mi jednostavno nemamo računice da podižemo cijene rada", rekao je on.

Dodaje da je kivan na bh. Vlasti, posebno na Savjet ministara BiH, što ne donosi mjere zaštite domaće poljoprivrede.

"Vidite kako njemačka država vodi brigu o svojoj poljoprivedi, jer pametne zemlje znaju da je proizvodnja hrane strateška oblast i oni čine sve da im pomognu. Naše političare jedino brine kako sakupiti glasove, a onda presjede mandat i ne rade ništa", zaključuje Marinković.


(Nezavisne/SB)

[Hannibal]

dobre pare jbt. gdje se mogu prijavit?

[Krokodil Behko]

Da je BiH u sve većem problemu zbog gubitka radne snage, svjedoče i najnoviji podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prema kojima je prošle godine 16.090 bh. građana dobilo radne dozvole u Sloveniji, što je čak 24 puta više nego 2013.

To je samo jedna od zemalja za koju su ovdašnji radnici spakirali kofere. Alarmantnija od tog podatka je činjenica da je broj onih koji su otišli “trbuhom za kruhom” mnogo veći jer je ovo tek evidencija gdje je prilikom njihova odlaska posredovala Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Mnogi samostalno pronalaze poslove i odlaze preko granice, piše Večernji list.

Enorman rast

– Slovenija je prošle, ali i prethodnih godina, iz BiH najviše zapošljavala vozače, varioce, armirače, zidare, kao i elektroinstalatere, bravare, fasadere i građevinske radnike – rekli su u Agenciji. S druge strane, medicinari su najviše bili traženi u Njemačkoj, a i njihov odlazak drastično je uvećan posljednjih godina. Tako ih je, prema evidenciji Agencije za rad i zapošljavanje, lani iz BiH otišlo 10 puta više nego prije šest godina.

– Tijekom 2018. u Njemačkoj je radne dozvole dobilo 1000 medicinskih radnika iz BiH, dok je 2013. u njemačke klinike i bolnice otišlo raditi svega 186 medicinara – podaci su Agencije. Ekonomisti i sindikalci već odavno upozoravaju da je ovo ozbiljan problem i da je potrebno poduzeti što žurnije mjere kako bi se zaustavio odlazak radnika.

– Moramo imati na umu da je osnovni zadatak za stabilnost ekonomije povećati plaće i zadržati radnu snagu, poručila je predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić. I dok se čeka na realizaciju tih mjera, statistike su svakim danom sve lošije. BiH ima potpisane sporazume o zapošljavanju sa Slovenijom, Njemačkom, Srbijom, Katarom te dogovor o suradnji za ferijalni rad studenata u Njemačkoj.

Neumoljive brojke

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ističe da situacija nije nimalo dobra za BiH i da se ulazi u veoma neizvjesno vrijeme ako se nastavi trend odlazaka koji je već uzeo maha. Kad je riječ o Sloveniji, radne dozvole 2013. dobio je 661 bh. građanin, 2014. njih 1870, 2015. – 2677, 2016. – 4778, 2017. – 9923, a 2018. – 16.090.

(SB / Večernji list)

[storm]

Puno ih ode i dalje...
Radna dozvola vrijedi i za EU.
A tu je nekako najlakse dobiti i riješiti papirologiju. Često tu bude dogovora, pa se na slovenske papire radi u au, ger...