Pčelarstvo

[uvijek_kontra]

Hrastov ili sumski, Majo.
Bar je kod nas takve boje.

[Chloe]

Zar nije od kestena crn

Chloe?

Je taman, jako taman ali ne crn.

To što Maja spominje bi mogla biti šumska medljika. To se ne desi često. Mi smo imali preprošle godine u kestenovoj šumi, med je bio pretaman i prejak.
Taj crni može biti iz hrastove šume medljika.

[Maja]

Hrastova na svaku stranu. Samo ne znam sta je medljika.

[Chloe]

Medljikovac

Mnogi verovatno da i ne znaju šta je medljikovac? Najkraće rečeno, to je med koji nije od nektara, već od medljike ili medne rose. Možda zvuči malo čudno, ali je istinito.

Opšte je poznato da pčele za pravljenje meda sakupljaju nektar s cveća, a manje se zna da one sabiraju i druge slatke sokove. Takav je medljikovac, med koji nije od nektara, sem ako nije pomešan s njim. "Sirovina" za medljikovac je medljika, medna rosa ili mana, koja je slična srži drveta.

Ona se pojavljuje na lišćarima i četinarima s obe strane listova i iglica u vidu rose, najčešće u vreme kada su hladne noći a topla jutra. Može biti i posledica delovanja lisnih vašiju, ali i drugih insekata. Medjutim, četinari mogu da daju velike količine medljike i bez insekata. Za vreme njenog lučenja važno je da u vazduhu ima dovoljno vlage, u protivnom ispari voda iz tog soka i od medljike lišće ostane kao lakirano, pa pčele ne mogu da je iskoriste. Prema tome, za lučenje medljike i mogućnost pčela da je sakupljaju potrebne su odgovarajuće klimatske prilike, koje mogu biti različite u pojedinim područjima

http://www.poljoprivrednisavetnik.com/medljikovac.html

[Maja]

Pa jel sad on losijeg kvaliteta od svjetlijih

[Bla]

imaš ovdje objašnjenje

viewtopic.php?p=1082769#p1082769

[Maja]

Ali ovaj zbog kojeg je danas izbila rasprava kaze da je to najbolji med.

[Maja]

Ali ovaj zbog kojeg je danas izbila rasprava kaze da je to najbolji med.

[Chloe]

Ali ovaj zbog kojeg je danas izbila rasprava kaze da je to najbolji med.

Preprošle godine na našem kraju je kestenovog meda količinski bilo pravo puno zbog te medljike. Nije med izgubio ni kvalitet. Čak je bio jači za razliku od npr. lanjskog. Ja sam ovdje na forumu prvi put čula za tu mednu rosu. Ali valjda zavisi od okolnosti pod kojima se pojavi pa pčele uzimaju.

[Hurija]

Oko Cazina kažu " Keščenje" zar ne Choe kod nas pčelari iscrpe pčele i vrcaju dosta meda a vrše lošu prihranu,zato imaju i štete

[Chloe]

Oko Cazina kažu " Keščenje" zar ne Choe kod nas pčelari iscrpe pčele i vrcaju dosta meda a vrše lošu prihranu,zato imaju i štete

Ne znam šta svi rade, ali oni od kojih učimo, s kojima saraďujemo tako ne postupaju.
Zna se pravilo kod toga, šta ide na vrcanje šta ostaje njima. S tim se nije igrati i nijedan normalan pčelar neće sebi dozvoliti takvo ponašanje. To je gubitak zagarantovan.

[Hurija]

Vjerovatno je u pitanju profit Choe odem.kod čovjeka ima farmu od 10 krava a nema mlijeka za kafu kaže predao sve na mljekaru prokleti smo.mi malo

[Chloe]

Pa nije isto prodati svo mlijeko i izvrcati sav med i ostaviti pčele gladne.
Čujem da svega ima, od kuhanja meda pa dalje ali i to je kratkog roka. Narod sve bolje prepoznaje kvalitetan i pravi med.
Kako god, svako sebi, mi pošteno.
Ja sam danas prodala 20 kg i keširala 300 KM.

[Hurija]

Dobijem isti na popust za 12 Km livadski provjeren ali izadjem i ja u susret na drugoj strani

[Maja]

Jesi li mogla skuplje C. Ovdje nema ispod 17 KM med.

[Chloe]

Dogovorena cijena u udruženju.
Kod nas je 15 KM bagrem, livada. Kesten je 17 KM
Veći dio će ići van BiH, i ići će veća cijena.

[Maja]

Aha

[uvijek_kontra]

Kod nas je (provjereno dobar) med od 9€ dalje.
Sve sto je ispod je po trgovinama i ne valja nicemu.

[KOMESAR]

Kestenov med Cazinske krajine zvanično je registrovan u Međunarodnom sistemu oznaka u Lisabonu te će promocija ove oznake biti održana danas i sutra u okviru Cazinskog sajma, saopćeno je iz USAID/Sweden FARMA II projekta.

Predsjednik Udruženja „Kesten“ iz Cazina Hazim Hodžić poručuje da je ovo važan iskorak za pčelare toga kraja te pojašnjava da se ovim priznanjem otvaraju nove prilike za izvoz i značajniju prepoznatljivost cazinskog meda.

– U ovom procesu nam je od velike pomoći bila podrška USAID/Sweden FARMA II projekta od kojeg smo dobili finansijsku podršku za upis u svjetski registar i izradu vinjeta te za analize meda koje su potrebne u ovom procesu – dodaje Hodžić.

Po njegovim daljnjim navodima, šume pitomog kestena su najznačajnija vrsta visokih šuma na području Cazina i zahvaljujući tome je i pčelarstvo ovog kraja vidjelo razvojnu šansu.

Cvijet kestena ili kestenova resa je izdašna polenska i nektarska paša za pčele. Prema pravilniku o medu, da bi se med deklarisao kao kestenov, treba da sadrži minimalno 85 posto polenovih zrnaca kestena.

– Rezultati analiza za naš med pokazuju da on sadrži od 96 posto do 98 posto polenovih zrnaca kestena, što je izvanredna čistoća i uniflornost meda od kestena Cazinske krajine – kazao je Hodžić.

Med od kestena porijeklom iz Cazinske krajine razlikuje se od svih drugih vrsta meda iz okolnih područja šire regije. Razlog je što u vrijeme cvjetanja kestena, u prirodi nema ničeg, osim kestenovog cvijeta, što bi privuklo pažnju pčela jer svo drugo bilje već ranije prođe fazu cvjetanja.

Kestenov med Cazinske krajine karakterističan je po području koje najdirektnije utiče na njegova svojstva.

Cazinski pčelari, organizovani u udruženje „Kesten“, prije gotovo petnaest godina su prvi pokrenuli proceduru za brendiranje kestenovog meda na nivou Bosne i Hercegovine, što je bio preduslov za pokretanje procedure za upis u Registar Međunarodnog sistema oznaka u Lisabonu, institucije koja je sastavni dio Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo u Ženevi, ističe predsjednik udruženja Hodžić.

Da bi pčelar postao ovlašćeni korisnik vinjete „imena porijekla“, treba biti registrovan u Institutu, a zatim ispuniti sve uvjete koje propisuje Pravilnik o postupku za priznanje oznake porijekla, imena porijekla i geografske oznake.Registracija košta 200 KM po pčelaru i mora se obnavljati svake tri godine.

– Brendiranjem nekog proizvoda postiže se i njegova veća potražnja, lakši pristup tržištu, a samim tim i veća prodajna cijena. Prednosti su i za državu i lokalnu zajednicu kroz promovisanje lokalne kulture i tradicije te razvoj turizma. Zahvaljujući oznaci Imena porijekla, cazinski kestenov med je postao prepoznatljiv i sve više tražen na tržištu meda kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu – rječi su Hazima Hodžića.

Šume kestena, naglašava on, izložene su raznim bolestima i neplanskoj sječi, naročito ekspanzijom uzgoja malina i krastavaca. Svaki ovlašćeni korisnik imena porijekla, nakon što laboratorijski nalaz potvrdi da med zadovoljava uslove pravilnika, zadužuje vinjete označene brojevima.

Udruženje vodi evidenciju zaduženih vinjeta. Brendirani kestenov med se uglavnom može kupiti na kućnom pragu pčelara ili na sajmovima meda koje organizuju udruženja, rekao je Hodžić.

[KOMESAR]

ribe 324.jpg

ribe 381.jpg

Pčele ga prave,a ja pakujem u tegle