PTICE

[toxic]

.. njam, njam,, suhog kruha

[Čupava]

Kad se gladno i nije se izbirljivo..

[alcapone]

.. njam, njam,, suhog kruha

Hoces da ti citam iz dlana?

[toxic]

Kad se gladno i nije se izbirljivo..

Ove jesu, vole suncokretove semenke najvise i tek tad se zadrze na ruci. Kruh probaju i odose
Ja probavala i sa ribicama

[toxic]

.. njam, njam,, suhog kruha

Hoces da ti citam iz dlana?

Nemoj, ne racuna se, ovo mi se smrezurala koza od zime

[Čupava]

Moje su prozdrljive i kupusa da im dam, pojele bi... a sjemenke da ti ne pricam. dvije kante po 5kg kupila skoro.. reko hajd da im moze biti do proljeca..jest vraga... jedna skoro prazna...

[alcapone]

.. njam, njam,, suhog kruha

Hoces da ti citam iz dlana?

Nemoj, ne racuna se, ovo mi se smrezurala koza od zime

Vidim ti neki put, a neki put ti ne vidim

[toxic]

Blaaaa... ovako pticurinu da istreniras

[Bla]

ja sam ga gledao dok ga je neka ženska vodala
ako je isti Einstein u pitanju

a fakat i bez treninga pohvata dosta stvari totalno smisleno

[Pasaga]

... jarebac .....

[toxic]

ja sam ga gledao dok ga je neka ženska vodala
ako je isti Einstein u pitanju

a fakat i bez treninga pohvata dosta stvari totalno smisleno

Verovatno je isti, dosta ima njegovih videa, ja sam na ovaj nasila u worlds smartest parrots.
A koliko me pamcenje sluzi, ta vrsta i vazi za jedne od najpametnijih i koji najbrze uce.

[alcapone]

[Mala_Mu]

Čvorak, društvena ptica čija jata stvaraju zadivljujuće prizore na nebu



Čvorci (lat. Sturnus vulgaris), koji nastavljaju oduševljavati naučnike širom svijeta, jedna su od najčešćih vrsta ptica u svijetu. Najčešće ih je moguće vidjeti u velikim jatima, koja se nerijetko sastoje i od nekoliko hiljada jedinki, a jedno od njih je zabilježio i repoter Anadolu Agency (AA).

Ipak, samo dio jata ovih glasnih društvenih ptica seli u toplije krajeve.

Teško je opisati i cvrkut čvoraka, jer je on sastavljen od zvižduka, šištanja, cičanja i čegrtavih i kuckavih zvukova. Dio melodije čine i zvukovi koje su ”naučili” od drugih vrsta, a mogu djelomično oponašati zvukove koje čuju u rubanim sredinama.



Ovaj raznovrsni repertoar, mužjaci koriste za privlačenje ženki, koje biraju najbolje “pjevače“. Čvorci su sekundarne dupljašice, odnosno svit će gnijezdo u bilo kojoj prikladnoj šupljini. Najčešće su to stara staništa djetlića, mada ih je moguće vidjeti i u šupljinama objekata. Mužjaci će graditi gnijezdo i ukrašavanjem ukrasnim biljem, a nakon toga i pjesmom, nastojati privući ženke. Ženke će zatim dovršiti gradnju gnijezda i obložiti ga mekšom travom perjem. Iako žive u velikim jatima, ove ptice ostaju vjerna jedna drugoj i to duži niz godina, a veoma borbeno štite svoj dom, kao i njegovu neposrednu blizinu.



Nakon sezone gniježđenja, čvorci se skupljaju u jata, koja su najbrojnija zimi. Upravo ovakav način života pruža im sigurnost, pomaže u zadržavanju toplote i služi za ”protok informacija“ o ”popularnim“ lokacijama koje obiluju hranom. Ukoliko se suoče s predatorom, jato će se neprestano kretati i mijenjati smjer i tako izbjegavati neprijatelja.

Ugledaju se jedni na druge, pa tako svaka jedinka jata prati pokrete susjedne ptice bez obzira o veličini zajednice. Ukoliko jedna ptica krene u određenom smjeru, druge će je slijediti i oformiti ”val“, koji se naziva murmuracijom. Murmuracija je, dakle, prirodni fenomen pri kojem se jato čvoraka kreće jedinstveno, u trenutku se razdvajaju, prevrću te talasaju po nebu.



Boja perja je još jedna od karakteristika čvoraka koja izaziva čuđenje. Naime, izdaleka, izgleda kao da ptica ima potpuno crno perje, ali kada se iz blizine pogleda, moguće je vidjeti zeleno-ljubičaste tonove koji se presijavaju.

Zapravo, perje je građeno od crnih pigmenata na kojima se nalaze slojevi keratina što refletuju svjetlost. Isto tako, jedan od faktora koji utiču na intenzitet boje, jeste istrošenost perja odnosno starost ptice. Mladunci su pepeljasto sive boje, koje postepeno tamni.

U jesen ptice dobijaju novo perje s bijelim vrhovima koji nestaju krajem zime. Perje nije jedino što se mijenja kod čvoraka tokom godine. Jedna od promjena je i boja kljuna, koji je zimi crn, a u proljeće žut.

Ovi svaštojedi zimi se hrane većinom puževima, ličinkama i tome slično, a ljeti biraju bobičasto voće, sjemenke, žitarice i druge plodove. Oblik i karakteristike kljuna su nešto po čemu se ova ptica razlikuje od drugih. Naime, čvorak posjeduje snažne mišiće za zatvaranje kljuna, koja funkcioniraju u obliku kliješta.

Iako sama pomisao na čvorke poljoprivrednicima izaziva glavobolje, treba uzeti u obzir veličine jata i istaći da ove ptice zapravo pomažu u prozračivanju tla i uklanjaju štetne kukce.

vijesti.ba

[Bla]

čiča čvorak čuva četu čavki
čik čvorče čvrkni čavki čvor

[sajlent]

ne volim neshto ptice.. al' ova mi je lijepa.

[Chloe]

IMG_20181227_221908.jpg

[Chloe]

IMG_20181227_221850.jpg

IMG_20181227_221828.jpg

[lejlamo]

[Julia-Klara]

[Mala_Mu]

Zastupnica SBB-a u Skupštini Kantona Sarajevo Jasna Duraković predložila je na današnjoj sjednici da se angažuju lovačka društva koja će raditi na odstrelu vrana u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Duraković je na samom početku obraćanja kazala kako je svjesna da je njeno pitanje čudno, ali da mora pitati o porastu broja vrana u Sarajevu. Istakla je da vrane postaju sve veći problem glavnog grada BiH i da su prema tvrdnjama građana jata agresivnih ptica zaposjela neka naselja u Sarajevu poput Otoke, Dobrinje i Grbavice.

"Radi se o agresivnim pticama. Postale su jedna vrsta grabežljivica koje se vrlo brzo razmnožavaju. Postaje problem, kao što je bio problem s psima lutalicama. Napadaju građane u vrijeme parenja, a to je od marta pa sve do ljetnog perioda", rekla je Duraković.

Ona je kazala da se s ovim problemom suočava i nekoliko gradova u Hrvatskoj te da je susjedna zemlja ovaj problem riješila uništavanjem gnijezda vrana u gradskim zonama.

Predložila je da nadležni organi počnu raditi s lovačkim društvima na odstrelu ovih ptica te da je taj proces najbolje završiti u zimskom periodu kada vranama nije sezona gniježđenja.

"Otići na gradsku deponiju gdje ih ima najviše i to završiti na taj način, reducirati broj. Postavlja se pitanje koliko je etično ubijati ove ptice, međutim mnogi ubijaju druge ptice onako iz hobija, a koje nisu štetočine. Pa zašto ne i vrane koje polako postaju veliki problem ovog grada", kazala je Duraković.

Duraković je pitala Vladu Kantona Sarajevo na koji način se namjerava izboriti s ovim problemom.

klix.ba