Tvrdjave i kule BiH i regiona

[lejlamo]

kraljeva sutjeska

[Fuddo]

HR ima Kraljevice, Srbija Kraljevo, Ceska i SLovacka imaju gradove sa rijeci Kralj , mnogo drzava, razumljivo

Imamo i mi Kotor Varos.

[Venera]

kraljeva sutjeska

rebalo je biti, povijesno posmatrano , Kraljicina Sutjeska

[lejlamo]

tražila si mjesto sa tim nazivom i dobila...'ta sad hoš tomaš i tvrtko

[Venera]

HR ima Kraljevice, Srbija Kraljevo, Ceska i SLovacka imaju gradove sa rijeci Kralj , mnogo drzava, razumljivo

Imamo i mi Kotor Varos.

kao i CG, Kotor, grad ogradjen zidovima

[Venera]

tražila si mjesto sa tim nazivom i dobila...'ta sad hoš tomaš i tvrtko

nisam trazila , jer napisala sam grad ili gradic, a ne selo

[Venera]

lejlamo, pogresno si razumjela moj prethodni post

[KREMENAC]

mnogi gradovi su postali kraljevski a da u nazivu to nisu imali
vidi Zlatnu bulu Bele IV. za Gradec kako se zvao jedan grad u Ugarskoj. istu titulu je dobile jos 4-5 gradova koji su danas sela a neki ne postoje

[Hurija]

Treba poraditio dobrano u Jajcu bila sam krajem ljeta , mnogo smeća, nesređena ifrastruktura,fali urteženja na zelenim površinama , A. Stanica ruglo jedino plus imaju domaćini oni su ljubazni

[Mala_Mu]

Pogledajte kako je izgledao srednjovjekovni bosanski kraljevski grad Bobovac



U Muzeju Kaknja se nalazi impresivna maketa kraljevskog grada Bobovca. Maketu je izradio Ivica Tomičić iz Kaknja.

Kraljevski grad Bobovac je smješten u brdima srednje Bosne na području gdje graniče općine Kakanj i Vareš. Prvi put se spominje u pisanim dokumentima oko 1350.godine. Na Bobovcu se čuvala bosanska kraljevska kruna. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela u kojoj su sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš.

Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić u prvoj polovini 14. vijeka. Sjedištem bosanskih vladara ostao je od bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, pa sve do turskog osvajanja 1463. godine.

"Maketa je jedan od najinteresantnijih detalja u onome što se može vidjeti u Muzeju Kaknja jer ona najbolje oslikava koliko je grandiozan bio kraljevski grad Bobovac. Ta grandioznost koja se može vidjeti na maketi jača zainteresiranost posjetilaca Muzeja Kaknja za bosansko srednjovjekovlje i budi posebna patriotska osjećanja", rekao je v.d. načelnika Općine Kakanj Aldin Šljivo koji je do decembra prošle godine obavljao i dužnost direktora Javne ustanove Kulturno-sportski centar Kakanj u okviru koje djeluje Muzej Kaknja.













klix.ba

[Rum]

Isto Vranduk

[Rum]

ovdje mocnije izgleda

[Rum]

kazu da je tu negdje sakriveno blago

[KREMENAC]

HUTUVO HADZIBEG-001.jpg

HUTUVO HADZIBEG-003.jpg

HUTUVO HADZIBEG-004.jpg

HUTUVO HADZIBEG-005.jpg

HUTUVO HADZIBEG-008.jpg

HUTOVSKI GRAD

Nije kraljevski vec kapetanski. Hadzibeg bijase svasta nesta: ratnik, ratovao na strani Napoleona protiv rusa i crnogoraca. ratovao na strani kapetana Gradascevica protiv svoga polubrata Ali pase Stocevica; bijase mistik, zvjezdoznanac i imao je prvu opservatoriju u BH; prvi ihtiolog i uzgajivac ribe u ribnjacima; uzgajivac svilene bube i proizvodjac svile od kojih je pravio ribarske mreze; prvi agronom i uzgajivac ozime psenice u BH.
Sva ta znanja je naucio o Siriji, Egiptu gdje je zivio.

[Rum]

Platonova Atlantida

[Rum]

Bunar na Bobovcu krije blago kraljice Katarine?




Jedna od starih zanimljivih priča, legenda o sakrivenom blagu posljednje bosanske kraljice Katarine, ponovo budi interes avanturista za stari kraljevski grad Bobovac u okolini Vareša.



Turska karaula

Legenda kaže da je blago možda ostalo izgubljeno u bunaru koji se nalazi nekoliko stotina metara od mauzoleja. Danas urušene, zidine na vrhu stijene zaraslim i uskim puteljcima povezane su sa platformom na kojoj je mauzolej. Sa obje strane prilaza je provalija, a putić je većim dijelom prekriven šibljem i travom pa se njime nije jednostavno kretati.

U kompleksu zidina nalazi se bunar koji se redovno puni kišnicom i snijegom, a u srednjem vijeku se, navodno, drvenim cijevovodom voda iz potoka dovodila do njega.

Predanje kaže da je u taj bunar kraljica Katarina, pred bijeg sa Bobovca, kada je postalo jasno da će ga Osmanlije zauzeti, bacila veći dio svog zlata i dragulja jer nije mogla sve nositi sa sobom. Nije tačno poznato da li se radi o zlatnicima, novcu, dragom kamenju, nakitu ili kojoj već vrsti blaga, pretpostavlja se da je bilo od svega ponešto.

Iako se legende ove vrste brzo šire i, po potrebi nadopunjuju, javno i legalno nije bilo nekog većeg istraživanja ovog bunara. Poznato je da je bunar bio dubok do osam metara, a danas se to smanjilo na oko pet metara, jer se mnogi izletnici u njega svašta bacali. Najviše kamenje, smeće i dijelove tvrđave.




Mandal ključevi

Od devet kostura samo jedan je bio ženski. Ta žena bila je sahranjen pored Tvrtka II i pretpostavlja se da je to bila kraljica Doroteja Gorjanska, koja se pred smrt udala za Tvrtka. Pronađen je navodno i dječiji grob za koji se pretpostavlja da je bio Tvrtkovo i Dorotejino dijete.

Danas je mauzolej moguće posjetiti samo uz pratnju nekoga iz Turističkog saveza Vareša ili iz nevladine Udruge Čuvari bosanske krune.

Čuvare bosanske krune osnovao je poduzetnik Šaban Ibrišimović iz sela Mijakovići prije nekoliko godina. Udruženje se bavi održavanjem i uređenjem bobovačkih srednjovjekovnih ostataka, kao i turističkom promocijom svega po čemu je Bobovac značajan i poznat.

Posjeta mauzoleju počinje otključavanjem duple brave na starinskim, stiliziranim vratima velikim metalnim ključem, replikom pravih ključeva iz prošlih vijekova. Ibrišimović kaže urnek po bosanskim mandal ključevima.

- Ja imam jedan ključ, jedan ima Turist info punkt u Varešu, a jedan ima načelnik općine Vareš. U sklopu opštinske strategije razvoja turizma, meni je pripao jedan taj ključ - kaže Ibrišimović.

On je obavezan svima koji posjete mauzolej uzeti po jednu marku. Tako će biti dok se ne završi izgradnja brvnare za naplatu i suvenirnice.

- Uz saglasnost načelnika općine Vareš, tamo bi sezonski, po ugovoru o djelu, radio jedan čovjek. To ja vodim i pri kraju sam tog projekta. Onda će se naplaćivati dvije marke. Za sada sve što naplatim od gostiju koji uđu u mauzolej, nosim i predajem u Turist info punkt - kaže Ibrišimović.



Rukotvorine

U suvenirnici koju grade Čuvari bosanske krune prodavale bi se i rukotvorine napravljene u okolnim selima.

- Udruženje se finansira uglavnom mojim vlastitim snalaženjem i donacijama kojih je bilo jako malo. Ali ja ne dam da projekat propadne, pa makar to i mene koštalo. Imam i internet stranicu udruženja - kaže Šaban Ibrišimović.



Amerikanci se vratili

O Bobovcu i njegovom kulturološkom značaju za BiH pisali smo nekoliko puta, najviše prošle godine, tokom kulturno-edukativne manifestacije Tragovima bosanskog kraljevstva, koju je najvećim dijelom organizovala Fondacija za razvoj zajednica Mozaik iz Sarajeva.

- Čim smo osnovani, odmah su nas pozvali da budemo dio projekta Tragovima bosanskog kraljevstva. Tokom prethodne dvije godine, skupa sa završnom smotrom, dolaskom kralja i kraljice, projekat je okončan, međutim, kada sam se upoznao sa ljudima iz tog projekta, počele su odmah i turističke rute. Od prošle godine dolazi sve više gostiju, ove godine smo ih imali trista posto više nego lani. Dolazili su i strani i regionalni i domaći gosti, dolaze Slovenci, dolaze iz srednje Evrope, evo trebali smo sada imati grupu iz Amerike, međutim, morali su se vratiti zbog lošeg vremena - kaže Šaban Ibrišimović.
Po okolnim selima, Mijakovići i Dragovići, kruži nepotvrđena priča da su polovinom 19. vijeka na bunar u Bobovcu dolazili posljednji kopneni ili kontinentalni gusari ovih prostora tražeći Katarinino blago.

Pretpostavlja se da su Osmanlije držali karaulu u bobovačkoj utvrdi do, otprillike, 1626. godine i nejasno je šta je tamo ostalo nakon njihovog odlaska, a šta je bilo prije toga. Priča se i da su pljačkaši iz drugih evropskih krajeva dolazili do bunara čak sto, dvjesto godina nakon odlaska Osmanlija sa Bobovca.

U novije vrijeme, od druge polovine XX vijeka, poznata su arheološka istraživanja bunara i tvrđave koja je vršio preminuli Pavao Anđelić, stručnjak za srednjovjekovnu Bosnu. Njegova knjiga Bobovac i Kraljeva Sutjeska, stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, objavljena 1973. godine u Sarajevu, sadrži neke rezultate tih istraživanja, ali bez dovoljno preciznih podataka o samom blagu iz bunara.



Šest kraljeva

- Što se tiče bunara, tamo je sedamdesetih godina prošlog vijeka zadnji put istraživao fra Lujo Zloušić, ali nije poznato ima li šta od tog blaga - priča nam mladi turistički i speleološki vodič Dalibor Jozić.

On je vrsni poznavalac i službenih verzija lokalne historije i tradicionalnih narodnih predanja, a posjetioce iz mnogih zemalja vodi na Bobovac, ali i u Kraljevu Sutjesku, Vareš i okolinu. Organizuje i biciklističke planinske ture, kao i speleološka istraživanja pećina.

- U ovim krajevima ima i dosta drugih znamenitosti koje vrijedi pokazati turistima. Na primjer, prometni tunel kod ulaza u Vareš, jedan je od šest tunela na svijetu koji je cijelom svojom dužinom pećinski. Prije nekoliko godina su tamo istraživači našli starinski alat. A speleologija općenito ide i dalje, dolaze ljudi iz raznih zemalja, sve više. Pećine oko Vareša su zanimljive i privlačne istraživačima - kaže Jozić.

No, vratimo se na Bobovac. Za mauzolej na njegovom vrhu vjeruje se da je u 15. stoljeću, u jeku osmanske okupacije, bio zadnje prebivalište posljednje bosanske kraljice Katarine. Vjeruje se da je nakon bijega Katarina alternativnim putevima otišla u Rim, gdje je i umrla.

Unutrašnjost ovog nezvaničnog dvorca niz godina je bila zapuštena. Posljednjih godina se nešto radilo na renoviranju, enterijer je malo dotjeran za turističke posjete, ali nije završen. Postavljeno je nekoliko staklenih vitrina sa objašnjenjima na engleskom i našem jeziku.

Pretpostavlja se da je u mauzoleju bila kolektivna grobnica bosanskih kraljeva koja je navodno opljačkana početkom XX vijeka, a ostaci su preneseni u Zemaljski muzej u Sarajevu.

U bobovačkom mauzoleju je, po službenim podacima, nekada u pet grobnica bilo devet skeleta. Tu su navodno bili sahranjeni kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II, Stjepan Dabiša, Stjepan Tomaš i Stjepan Ostojić. Vjerovatno je tu bio sahranjen i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, čiji su ostaci preneseni iz Jajca gdje je pogubljen.

[srculence7]

Ima dosta kod nas, u mnogim gradovima ali je Golubačka tvrđava ubedljivo najfascinantnija

[Zogo]

A5704D6C-60F1-4981-975D-6FA6AA26FBD4.png

Moja Kula

[Venera]

Najgore sto ne znamo obnoviti i odrzati nasu istinsku bastinu u izvornom obliku.

[Mutevelija]

Iako se zna da je Stjepan 2 Kotromanic rodjen u Srebreniku nesto sumnjam da je I Tvrtko iako neki dan govore u jednom predavanju u domu kulture da jest

"You might not know it yet, but Bosnia & Herzegovina used to be a strong kingdom with very rich history during the Middle Ages. What remains from those glorious times are numerous fortresses all over the country. Perhaps it is not that famous for its châteaux, but Bosnia & Herzegovina houses a few fascinating medieval castles worth exploring. The best-preserved one, and also one of the oldest in the country, is the Srebrenik Castle – the birthplace of the first Bosnian king. Standing proudly on the top of the hill with absolutely stunning panorama, this silent giant from 1333 witnesses the old times as a guardian of Bosnian king’s spirit. So, if you happen to be in the far north of the country, in the region of Tuzla City, it would be a pity to miss this historical spot."


"The Srebrenik Castle is situated above the town of the same name, in the valley of a small river called Tinja, only 36 km from the city of Tuzla. Located on the lonely rock, this edifice, also known as Gradina Fortress, is perfectly blended with it, looking like grown out of it. The whole construction is in an excellent condition. It is composed of a complex with four towers and a castle, and with 1,5 meters thick walls. Its isolated position, where the only way to enter is the wooden bridge that connects the rock with the surrounding hills, made the Srebrenik Castle almost an unconquerable edifice. During the Middle Ages, this area was a battlefield for many fights between Bosnia and Hungary, and as from the 15th century, the Ottoman Empire as well."

Srebrenik – to shine like silver

When it comes to the origin of its name “Srebrenik” (which means “the silver” in the local language), one legend is particularly interesting. Even though the name suggests it, here you can’t find silver. Actually, the tale says that, at that time, three queens were building their own cities. The queen who built Srebrenik said that she aimed to make it shine like silver, and since then this determined its name. No certain documents are stating when this fortress was built, but it is sure that the Hungarians did it during their rule in Bosnia. The fortification got upgraded by the Ottomans by adding a mosque and some other parts.
Narodna predaja govori da je Srebrenik nastao kada su se u gradnji najljepšega grada natjecale tri kraljice. Prva je napravila grad u Sokolu, druga u Srebreniku, a treća u Gradu. Govoreći kakav je grad sagradila druga kraljica je kazala kako se on «sjaji kao srebro», te je on po tome i dobio ime Srebrenik. Iako su srednjovjekovni gradovi dobijali imena po rudničkim nalazištima, izvori govore da ovdje nikada nije postojao rudnik srebra, tako da je ova predaja prihvaćena kao objašnjenje geneologije toponima Srebrenik.



Being the birthplace of the first Bosnian king called Tvrtko I Kotromanić, Gradina Castle in Srebrenik was for the first time in history mentioned in the Charter of Stjepan II Kotromanić in 1333. At that time, Stjepan II was the Ban of Bosnia (ruler) and Srebrenik was the capital of the medieval Bosnia, where he lived until his death in 1353. Many invaders tried to conquer this place. In 1464, the Hungarian King Matthias Corvinus occupied the region, followed by the Ottomans who came 50 years after. There is a legend saying that the Ottoman army was superior regarding the number of soldiers, but the Bosnians were wise and they outplayed them. While leaving the fort during the night, the defenders shoed their horses upside down, so that it looked like traces of the arriving reinforcement. When the Ottomans saw it, they didn’t dare to attack for a long period of time. Abandoned and forgotten for centuries, the Srebrenik Castle was re-discovered only 70 years ago.