Prirodno ili naknadno glup ??

[Hannibal]

Ja mislila stvarno moze haha

moze al ne znam kako da ti objasnim haha cek

[Salko]

Ja mislila stvarno moze haha

moze al ne znam kako da ti objasnim haha cek

dual screen

pff
otvoriš oba taba na pola ekrana...

[Hannibal]

moze al ne znam kako da ti objasnim haha cek

dual screen

pff
otvoriš oba taba na pola ekrana...

mozel to i na ajfonu makso

[Salko]

dual screen

pff
otvoriš oba taba na pola ekrana...

mozel to i na ajfonu makso

jok...

al ja svakako ne slušam toliko često youtube...
hainstalirao rock radio i to mi piči bez komplikacija...

[Hannibal]

mozel to i na ajfonu makso

jok...

al ja svakako ne slušam toliko često youtube...
hainstalirao rock radio i to mi piči bez komplikacija...

al dobro ti mozes da skines onu aplikaciju za ajfone i da klipove pustas u pozadini. to je meni bolje od split screena

[Salko]

jok...

al ja svakako ne slušam toliko često youtube...
hainstalirao rock radio i to mi piči bez komplikacija...

al dobro ti mozes da skines onu aplikaciju za ajfone i da klipove pustas u pozadini. to je meni bolje od split screena

šuti, kanim se danima da napravim sebi neku play listu da imam slušat.. al znaš kolko mi je mrsko download muziku i kontat koju bih pjesmu...

jedino sam skinuo sebi za ringtone 20 sec Imperial march (star wars teme), dosadile mi ovi fabrički ring tonovi...

[Hannibal]

al dobro ti mozes da skines onu aplikaciju za ajfone i da klipove pustas u pozadini. to je meni bolje od split screena

šuti, kanim se danima da napravim sebi neku play listu da imam slušat.. al znaš kolko mi je mrsko download muziku i kontat koju bih pjesmu...

jedino sam skinuo sebi za ringtone 20 sec Imperial march (star wars teme), dosadile mi ovi fabrički ring tonovi...

ti ne moras skidat brt. imas onu aplikaciju imusic msm, samo otvoris pjesmu i skinuta je haha

[Salko]

šuti, kanim se danima da napravim sebi neku play listu da imam slušat.. al znaš kolko mi je mrsko download muziku i kontat koju bih pjesmu...

jedino sam skinuo sebi za ringtone 20 sec Imperial march (star wars teme), dosadile mi ovi fabrički ring tonovi...

ti ne moras skidat brt. imas onu aplikaciju imusic msm, samo otvoris pjesmu i skinuta je haha

radi offline???

[Hannibal]

ti ne moras skidat brt. imas onu aplikaciju imusic msm, samo otvoris pjesmu i skinuta je haha

radi offline???

radi, al nisam siguran jel se zove imusic, davno sam imo iphone

[damir5]

Screenshot_20190321-000007_YouTube.jpg

Pa kakoo

moze raditi yt u pozadini u chrome-u.

[Salko]

radi offline???

radi, al nisam siguran jel se zove imusic, davno sam imo iphone

ma nemre ba samo downloaded
The Music app for iPhone and iPad is a one-stop shop for your locally downloaded music, tracks from your Mac via iCloud Music Library, the Apple Music service, Beats 1 Radio, and a top-notch search option for finding great music and playlists.

Here's what it looks like and where to find everything.

al jarane začatasmo ovde sa ovim....

hajmo dok nas nije ko bžik...

[Merlin246]

Pa kakoo

moze raditi yt u pozadini u chrome-u.

Evo i Hani kaze da moze al kod mene necee nesto ili ja ne znam haha

[Hannibal]

radi, al nisam siguran jel se zove imusic, davno sam imo iphone

ma nemre ba samo downloaded
The Music app for iPhone and iPad is a one-stop shop for your locally downloaded music, tracks from your Mac via iCloud Music Library, the Apple Music service, Beats 1 Radio, and a top-notch search option for finding great music and playlists.

Here's what it looks like and where to find everything.

al jarane začatasmo ovde sa ovim....

hajmo dok nas nije ko bžik...

moze ocm ja skido

[Melek]

A ja ni Ilmihal nisam do kraja pročit’o

[greeneyes]

I ja sam mnogo obecavao ko dijete. Ali syebo sam koljeno...cek, nema to veze s inteligencijom. Nista, zaboravite da sam ista pisao

[Fuddo]

Ja mislim da se mali drogira.

[Krokodil Behko]

U prošlom vijeku svaka generacija odrastala je u ljude inteligentnije od svojih roditelja. Na standardnim testovima inteligencije, koje su djeca polagala u većini zemalja razvijenog svijeta, prosjek bi se svakih nekoliko godina pomijerao naviše. Ono što je bio prosječan IQ 1950. godine daleko je ispod prosjeka izmjerenog 1980. godine.

Taj fenomen dobio je ime Flinov efekat, prema naučniku Džejmsu Flinu, Novozelanđaninu koji je jedan od prvih primijetio ovaj trend. Kako se testovi inteligencije redovno standardizuju, kako bi se procijenio prosijek i odstupanja, tako bi svaka generacija postizala identične rezultate na testovima. Tek kada su Flin i kolege odlučili da uporede rezultate iz više generacija, shvatio je da se prosjek pomjera nagore.

Svake decenije prosječan koeficijent inteligencije bio bi veći za oko tri boda. Ono što je 1980. godine bio IQ 100, mjeren 1930. godine bio bi IQ 115.

Flinov efekat vrijedio je tokom većeg dijela 20. vijeka. Svaka generacija postajala je sve inteligentnija, ali sve više podataka ukazuje na zabrinjavajući kraj ovog trenda i preokret u drugom smjeru. Kolektivni koeficijent inteligencije, čini se, počeo je da opada širom svijeta.

Šta se dogodilo?

Od početka devedesetih godina prošlog vijeka do danas koeficijent inteligencije počeo je da pada širom razvijenog svijeta. Ovaj trend prvi su primijetili norveški naučnici, koji su proučavali rezultate testova inteligencije vojnih regruta između 1950. i 2002. godine. Podaci iz prošlog vijeka većinom su bili u skladu sa Flinovim efektom, ali sredinom devedesetih Flinov efekat je nestao i koeficijent inteligencije počeo je da opada.

Uslijedile su zabrinjavajuće potvrde novog trenda, dobijene iz podataka o inteligenciji danskih regruta, potom podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva koje je prikupio sam Flin. Prema studiji iz 2009. godine prosječan koeficijent inteligencije 14-godišnjih Britanaca pao je za oko dva boda između 1980. i 2008. godine.

Kako prenosi B92, prema svim dostupnim podacima, Flinov efekat počeo je da usporava u osamdesetim godinama prošlog vijeka, i potpuno je nestao u devedesetim. Čovječanstvo je, čini se, došlo do vrhunca kolektivne inteligencije.

Da bismo znali zašto je nestao, bilo bi dobro znati šta ga je uopšte uzrokovalo. Uticaj gena na inteligenciju je dosta značajan, ali nije presudan.

Jednako važni za razvoj inteligencije su spoljni faktori - okruženje u kojem odrastamo, ishrana, to koliko smo često bolesni, podsticajna i stimulativna okolina, i brojni drugi faktori. Inteligencija može da se uporedi sa visinom. Tokom prošlog vijeka generacije su takođe odrastale u sve više i više, dok je prosječna visina rasla.

Iako se geni za visinu nisu mijenjali, kao ni za inteligenciju, djeca su odrastala u sve zdravijem okruženju, sa sve manje zaraznih bolesti, sve boljom ishranom i sve boljim obrazovanjem.

Promjene u društvu dovele su do drugačijeg ispoljavanja gena, zbog kojih smo postajali sve viši i inteligentniji.

Koje teorije objašnjavaju pad?

Kontroverzni naučnik Ričard Lin veliki je zagovornik disgenike, pojma obrnutog od eugenike. Prema njegovom mišljenju, do pada u koeficijentu inteligencije dolazi zato što ljudi sa nižim koeficijentom inteligencije u modernom društvu imaju više djece.

Lin za pad inteligencije okrivljuje i imigrante iz zemalja u kojima je prosječan koeficijent inteligencije niži nego u zemljama u kojima je opažen pad, poput Britanije, Norveške i Danske, ali najnovija norveška studija opovrgla je njegove tvrdnje ukazujući na vrlo uvjerljive argumente da su i Flinov efekat i njegov preokret uslovljeni faktorima životne sredine.

Kako da znamo da je kriva sredina?

Norveški naučnici Bernt Bratsberg i Ole Rogeberg proučavali su razvoj koeficijenta inteligencije i u pojedinim porodicama - između braće i sestara koji pripadaju različitim generacijama, i otkrili da promjena Flinovog efekta pogađa i porodice, a ne samo prosjek cijele populacije.

Primjera radi, brat i sestra rođeni poslije 1990. godine, između kojih je deset godina razlike, imaće u prosjeku između pola i dva boda razlike u koeficijentu inteligencije, pri čemu mlađi brat ili sestra ima manji IQ.

Norveški naučnici proučili su i eliminisali sve druge mogućnosti, poput većeg broja djece rođene u porodicama čiji roditelji imaju prosječan ili niži IQ, ili uticaja migracija, za koji su zaključili da je zanemarljiv.

Inteligencija mlađih generacija pada, oko dva boda svakih deset godina, i nisu krivi ni disgenika, ni migranti, već se taj pad primjećuje u svakoj prosječnoj porodici. Jedino preostalo objašnjenje jeste da postoji nešto u sredini u modernom društvu što djecu sputava u razvoju.

Šta bi moglo da zaglupljuje djecu?

Flin pretpostavlja, iako za to još nema nikakvih konkretnih dokaza, da je kultura mladih stagnirala, ili da se doslovno zaglupila. Izražava i zabrinutost da se kultura mladih danas fokusira primarno na mobilne telefone, računare i video-igre umjesto na čitanje i međusobne razgovore.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima još jedno jednostavnije i jezivije objašnjenje: porast zagađenja vazduha. Zagađenje vazduha je danas globalno, a procjenjuje se da porast mikročestica u vazduhu utiče na zdravlje čak 90% svjetske populacije.

Globalno zagađenje moglo bi da bude odgovorno za usporavanje i zaustavljanje razvoja mladih. Ako nešto hitno ne učinimo, pitanje je kakav ćemo svet ostaviti svojoj djeci, ali i kakvu ćemo djecu ostaviti tom svijetu.

(DEPO PORTAL)

[spacebound]

Mi sami zaglupljujemo svoju djecu pretjeranom brigom, radom za njih, razmisljanjem za njih.Moj 8ogodisnjak je potpuno ovisan o meni, sama sam kriva, prevelika briga i "Neka, mama ce" umjesto da ga guram i podsticem da sam radi i razmislja.To sam uvidjela u zadnje vrijeme.
Bas razmisljam kako sam ja sa 7 godina sama u gradu od 600 000 stanovnika isla u skolu i iz skole, nekad pjeske nekad tramvajima, i znala gdje i u koji presjedam.A danas ne mogu zamisliti da moje dijete pustim samo u skolu.Sama sam radila zadace, rasporedjivala knjige, roditelji su samo za ocjene pitali.
Mi sami svoju djecu zaglupljujemo

[Krokodil Behko]

Mi sami zaglupljujemo svoju djecu pretjeranom brigom, radom za njih, razmisljanjem za njih.Moj 8ogodisnjak je potpuno ovisan o meni, sama sam kriva, prevelika briga i "Neka, mama ce" umjesto da ga guram i podsticem da sam radi i razmislja.To sam uvidjela u zadnje vrijeme.
Bas razmisljam kako sam ja sa 7 godina sama u gradu od 600 000 stanovnika isla u skolu i iz skole, nekad pjeske nekad tramvajima, i znala gdje i u koji presjedam.A danas ne mogu zamisliti da moje dijete pustim samo u skolu.Sama sam radila zadace, rasporedjivala knjige, roditelji su samo za ocjene pitali.
Mi sami svoju djecu zaglupljujemo

Dušo, imaš bingušu od mene.

I ja sam pomislio, dok sam čitao članak, kako uslovi života utiču na inteligenciju. Današnja djeca se ne moraju domišljati kako da se snađu oko iblo čega, jer tu je naše pokoljenje, da sve odradi umjesto njih. Što su uslovi života bolji, mozak je rasterećeniji i posvećuje se nebitnijim stvarima. Da i ne ogvorimo o razornom uticaju smartphonea na inteligenciju.

[Lanci]

Mi sami zaglupljujemo svoju djecu pretjeranom brigom, radom za njih, razmisljanjem za njih.Moj 8ogodisnjak je potpuno ovisan o meni, sama sam kriva, prevelika briga i "Neka, mama ce" umjesto da ga guram i podsticem da sam radi i razmislja.To sam uvidjela u zadnje vrijeme.
Bas razmisljam kako sam ja sa 7 godina sama u gradu od 600 000 stanovnika isla u skolu i iz skole, nekad pjeske nekad tramvajima, i znala gdje i u koji presjedam.A danas ne mogu zamisliti da moje dijete pustim samo u skolu.Sama sam radila zadace, rasporedjivala knjige, roditelji su samo za ocjene pitali.
Mi sami svoju djecu zaglupljujemo

Potpuno si u pravu!!
Nemoj misliti da samo ti radis tu istu gresku od svoje djece nego nas je vecina,evo prva ja sama,sve nekako mislim neka mali su jos da razmisljaju o tome o ovome previse za njih,neka nasa je to duznost ipak su to jos uvijek djeca sa svojih 16 god itd
Zapropastim se kada vidim ovdje od 16 god odmah to da budu samostalni da se brinu za sebe,i kako da imaju dzeparac danas da zna da se pobrine,daju do znanja da ne ocekivaju od njih,da ne racunaju na njih,i sama se pitam kako mogu tako biti prema svojoj djeci zao mi bude.Ali sam sigurna da ce ta njihova djeca bolje njih postovati i cijenit nego mene moja,ili bilo cija dok radimo istu stvar oko njih.Ja se bojim ako malo zakasnim da pokupim ih iz skole,hoceli znati sacekati hoceli ovo Svasta nesto itd ali to su velike greske samih nas.

Mi smo sasvim drugacije odrasli i nauceni mnogo toga za nase dobro,nego sto mi ucimo nasu djecu.