Moje, bježi odavde

[navika]

Sta si se tolko digo, smiri se malo kod kuce.

[Bla]

smirio sam se

otočići
(vjerovatno work in progress koji nikad neće biti dovršen)

[Bla]

plavi sat na Žutu

[Bla]

dvije turbulencije nad vodom

[Vjetar]

Dobra dobra

[Bla]

list u kamenju

[Bla]

Crnikovac Veliki

[Bla]

dok se drugi kupaju
ti se, Muzafere, penji

[ina]

dvije turbulencije nad vodom

Oooooooooo

[Bla]

Zateknem na lokaciji par sa Kosova, vrebaju svjetlo već treći dan, što ujutro što predveče.
Ovo je bilo predveče. Nakon što smo se uvjerili da do kraja dana nema šanse da se išta desi s tim oblacima odustanemo i vratimo se bez nekog rezultata. Ovo sam bezveze škljocao dok smo čekali.

Plitvice

[Bla]

Pogled sa Velike Lelije prema jugoistoku

naprijed su padine Lelije, pa onda u sljedeća dva sloja je Zelengora sa nekim od svojih vrhova (Todor - na slici centralni masiv obrastao šumom, Stog, Orlovac, Orlovača, Kozje strane i najviši Bregoč)
iza u pozadini se pružaju s lijeva na desno: Durmitor, Maglić, Bioč, Trzivka, Trnovački Durmitor, Volujak, Kuk, Lebršnik...

[ina]

K'o da si nesto korozir'o....

[Bla]

godine binasa, godine


Podrinje pod maglom

od Foče, preko Ustikoline i Goražda pa do Višegrada i vjerovatno malo dalje. Skroz u daljini se iz magle uzdižu Tara i Zlatibor u Srbiji, a lijevo vjerovatno brda oko Žepe, Vlasenice, Srebrenice...

[Bla]

Kod landscape fotografije najveći problem je da si najčešće u pogrešno vrijeme na pravom mjestu.
Jedini lijek protiv toga je da odlaziš na lokaciju iznova i iznova sve dok se sve ne potrefi kako treba.
Možda će se to desiti već sljedeći put, a možda ni za deset godina.

Kada si negdje prvi put, ne možeš unaprijed znati šta da očekuješ, iliti očekivanja mogu biti nerealna. Npr. ja sam očekivao, znajući za mješovitu šumu, da će sve da vrvi od jesenjeg šarenila. Ono što sam ugledao je bila jesenja monotonija.

Druga "problematična" stvar je da je potrebna gomila strpljenja. Meni lično nije dosadno čekati da se nešto desi. Na konkretnoj lokaciji sam čekao čitav dan od ranog jutra do kasnog popodneva. Ali se ništa nije desilo.
E kad se ništa ne desi zna biti malo gorkog ukusa ali na tako nešto treba uvijek računati pa umjesto posljedica ostavi želju da se stvar ponovi... dok ne uspije.


Proplanak

[ina]

Meni lično nije dosadno čekati da se nešto desi.

Mislis na prirodni tok boja, svjetlosti u isti mah? ili na neki iskok divljih zvijeri...

[Femea]

list u kamenju

Kako je super boja lista naspram tog kamenja

[Bla]

Meni lično nije dosadno čekati da se nešto desi.

Mislis na prirodni tok boja, svjetlosti u isti mah? ili na neki iskok divljih zvijeri...

Ne bavim se divljim zvijerima, a nadam se da se ni one neće baviti mnom.
Prvenstveno na svjetlost u širem značenju. Oblaci su najdinamičnija stvar u landscapeu, a ostalo teče prilično sporo. Npr. magla je nestajala satima, da bi kreirala još goru izmaglicu, sjene su se polako pomjerale... Minijaturni oblaci su se na tren formirali na dosadno plavom nebu, da bi još brže nestajali... itd.

Kako je super boja lista naspram tog kamenja

Da nije pao pored tog lišaja, teško da bi ga ikad iko i primijetio ovako je barem privremeno vječan.
A rijetko ko ima priliku da odabere gdje će okončati isto kao što...

Niko od nas ne bira gdje će se roditi #1

[Bla]

Niko od nas ne bira gdje će se roditi #2

[ina]

Ma sjetila sam se one divlje koze... I kontala na tako nesto.

[Bla]

Kad sam u pokretu, natovaren opremom, treba mi sigurno 10-15 minuta da budem spreman da pritisnem okidač na aparatu.
Zato uvijek nosim i jedan mali aparat okačen o remen ruksaka tako da mi je uvijek pri ruci. Jer nekad se nešto desi neočekivano i nemaš tih 10-15 minuta vremena da sve povadiš, a nekad ti je jednostavno i mrsko montirati svu skalameriju.

Ovo je jedna od onih nastalih na takav način.


Bijeg sa Velebita