Julia-Klara wrote: 14 Jul 2019, 14:09
Evo teme, ne nadjoh nista slicno, pa da otpocnemo ovdje. Ako u medjuvremenu pronadjem sastavit cu.
DakleM - roditeljstvo.
Da li ste roditelj i zasto?

Ako niste - zasto niste?
Zelite li imati djecu? Sta ako ne ostvarite kao roditelj iz bilo kojeg razloga?
Ja licno sam o djeci razmisljala uvijek, ali nikad nista konkretno nisam poduzimala po tom pitanju, valjda ni sama nisam bila spremna.
Ta odluka nije nikada imala uvijek partnerstva, cak ga i sada nema. No, iz nekih drugih (zdravstvenih) razloga sam (mislim) odlucila da je bolje da ih nemam. Da se desi, ne bih abortirala.
Moja sestra nikad nije zeljela imati djecu, ne zeli ih ni sad niti u buducnosti. Jednostavno je tako.
Kakvi ste vi po ovom pitanju?
Jule maksuz zbog onog tvog juce razmisljanja dođoh da ti pišem.
Nekako, u nekom trenutku dobila želju da imam dijete.
Baš snažnu. Osjetila se spremnom. Psihički (što mi je bilo i najbitnije). Nisam odmah rodila nakon udaje. Bili smo neko vrijeme bez djeteta. Ne vodim se ja pravilima. "Ša ti čekaš sa trudnoćom"? Nije vaša stvar!
Normalno je i željeti i ne željeti djecu.
Nemaju svi tu potrebu. Nekom se izgubila tokom evolucije. Ne mora. Što mora?
Josipa Lisac jednom je rekla da nije rodila jer je već imala jednu karijeru a majčinstvo je karijera za sebe. I u pravu je.
Majčinstvo jeste karijera za sebe. Često je vrlo naporno.
Mame misle ako ovo kažu glasno da su loše mame.
Niste.
Ako vam je nekad teško to bas znači da ste dobre mame, puno se i dajete i brinete.
Da je mnogo ljubavi i mnogo radosti i sreće, to znamo.
Ali sve ima drugu stranu medalje.
Ja mogu raditi za sebe i da se nas dvoje pokrivamo kad je on bolestan i smjenjujemo. I inače sve uskladiti je ludnica nekad.
Da imam šefa i da ne smijem izaći kad iz vrtića nazovu, ne znam kako bih.
Tu se vraćam na onu da je majčinstvo karijera za sebe. Trebaš mu non stop. Nema tu odmora.
(Ako ne racunas ukradene momente).
Moja najbolja prijateljica je samohrana majka i vrlo teško je.
Jednom je plačući rekla da sam znala da ću biti samohrana, me bih rodila. Naravno, to su oni teski trenuci.
Ali govorim o realnom životu.
Imati želju za potomstvom je normalno. Imati radost dok ga gledate i ponos, isto tako.
Ali majčinstvo danas i nekad nije isto.
Kad mi neko kaze :"a kako su nekad žene" dode mi da ga zapizdim.
Jednom sam nekom liku rekla, lijepo, jesi dolazio u moju kuću gladan? Jesi li imao svoju sobu? Krevet? Je li nekog zanimalo? Je li ti oko krivo jer te nisu odveli doktoru? Je li ti buraz kasnio godinu skole jerga nisu vodili logopedu. Eto kako. (Osmoro ih bilo).
Svakako je bilo nekad. To zaboravite.
Ne odgovaram te. Ne nagovaram.
Gospode, gdje li pronalaze, ovoliku đubrad i mamlaze.