NJEMAČKA
Moderators: Krokodil Behko, Duminjo
-
Duminjo
- Urednik foruma
- Posts: 61587
- Joined: 17 Mar 2019, 21:52
- Has thanked: 2753 times
- Been thanked: 8615 times
- Status: Offline
-
Fuddo
- Maliciozni seronja
- Posts: 96101
- Joined: 03 Dec 2018, 21:17
- Has thanked: 14308 times
- Been thanked: 23835 times
- Status: Offline
Re: Skoro četvrtina građana Bremena na rubu siromaštva
Oprosti.statebriga wrote: 30 Jul 2019, 13:59ma to je moja Mars, tranzitira kod 8 kucu
naravno da te volim , ali me nekad iziritiras svojimm ponasanjem na temama
Dozvolite da se obratimo
-
Fuddo
- Maliciozni seronja
- Posts: 96101
- Joined: 03 Dec 2018, 21:17
- Has thanked: 14308 times
- Been thanked: 23835 times
- Status: Offline
Re: Skoro četvrtina građana Bremena na rubu siromaštva
Ufatio me red bull, ne znam sta mi je.
Dozvolite da se obratimo
-
Maja
- Administrator
- Posts: 127242
- Joined: 23 Mar 2010, 23:31
- Location: Mrduša Donja
- Has thanked: 8075 times
- Been thanked: 19098 times
- Contact:
- Status: Offline
Re: Skoro četvrtina građana Bremena na rubu siromaštva
Jos fali da Brigin poster okaci u kabinu kamiona.
-
Fuddo
- Maliciozni seronja
- Posts: 96101
- Joined: 03 Dec 2018, 21:17
- Has thanked: 14308 times
- Been thanked: 23835 times
- Status: Offline
Re: Skoro četvrtina građana Bremena na rubu siromaštva
Kad ga zalufam niz Oregon da me cuva od losih duhova.
Metnicu ga i napisat joj na plucima: Sarajevski Kiseljak.
Dozvolite da se obratimo
-
Mala_Mu
- atomica
- Posts: 63332
- Joined: 09 Feb 2014, 13:14
- Location: Dolina Mumijevih
- Mood:
- Has thanked: 551 times
- Been thanked: 1391 times
- Status: Offline
Hiljade Nijemaca i Kurda na ulicama Kelna protiv turske ofanzive u Siriji
Hiljade ljudi u Kelnu izašlo je danas na ulice protestujući zbog turske ofanzive na sjeveru Sirije.
Gradske vlasti su saopštile da je na ulice izašlo oko 10.000 ljudi u okviru protesta koje su organizovale ljevičarske grupe.
Policija je bila raspoređena na mjesta događaja zbog mogućeg nasilja, ali je sve proteklo mirno.
Neki demonstranti nosili su zastave sirijskih kurdskih snaga koje Turska pokušava da potisne, dok su drugi nosili plakate sa sloganima, kao što su "Nema sporazuma sa režimom AK partije", što se odnosi na stranku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, navodi AP.
U Njemačkoj žive brojne turske i kurdske zajednice i tenzije između njih često prerastaju u nasilje.
klix.ba
-
Tokmak
- Vucin apostol
- Posts: 16959
- Joined: 08 Jul 2015, 17:31
- Location: Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
- Has thanked: 1617 times
- Been thanked: 1464 times
- Status: Offline
Re: Hiljade Nijemaca i Kurda na ulicama Kelna protiv turske ofanzive u Siriji
Podrzavam. 
Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.
-
Konsultant
- Legenda foruma
- Posts: 11186
- Joined: 22 May 2011, 10:40
- Been thanked: 1 time
- Status: Offline
Re: Hiljade Nijemaca i Kurda na ulicama Kelna protiv turske ofanzive u Siriji
A ti bi bez kewapa da ostanes?
Re: Hiljade Nijemaca i Kurda na ulicama Kelna protiv turske ofanzive u Siriji
Ovo je malo više od uobičajenog tursko - kurdskog sukoba...
Kurdi koji su uslijed ratnih zbivanja u Siriji, gotovo uspostavili autonomiju na tom teritoriju, sad kako su se Ameri izvukli, opet stali pod Assadovu zastavu... Te pozvali regularnu vojsku Sirije na granicu.
Erdoğan opet hoće riješiti 3,6 mil izbjeglica tj vratiti ih, a usput kurde potamaniti...
Neće biti dobro...
Kurdi koji su uslijed ratnih zbivanja u Siriji, gotovo uspostavili autonomiju na tom teritoriju, sad kako su se Ameri izvukli, opet stali pod Assadovu zastavu... Te pozvali regularnu vojsku Sirije na granicu.
Erdoğan opet hoće riješiti 3,6 mil izbjeglica tj vratiti ih, a usput kurde potamaniti...
Neće biti dobro...
Habibti, ya nour el - ain... 
Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava!
Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Gordan Duhaček
Foto: Wikipedia/FaH
DUGOGODIŠNJI vladar DDR-a Erich Honecker u siječnju 1989. javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50 do 100 godina. Do kraja te godine Berlinski zid je pao, a Honecker i njegova komunistička partija su izgubili vlast i nestali s historijske pozornice.
Ove se godine obilježava 30 godina od pada Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine koji je u jednom trenutku smatran simboličnim događajem koji je inaugurirao kraj povijesti i pobjedu liberalne demokracije i kapitalizma nad svim drugim formama društveno-ekonomskog uređenja, no sve više se čini kako današnje vladajuće elite trebaju obratiti pažnju na Honeckerovu sudbinu, tj. uvidjeti da je potrebno vrlo malo vremena za potpuni preokret. Sistem koji je nadživio svoju upotrebnu vrijednost ljudima može polako propadati, no kada krene konačno urušavanje, ono je brzo i brutalno, često krvavo za stare vlastodršce.
Sudbina Ericha Hoeneckera kao upozorenje današnjim vlastodršcima
Honeckera je od zatvora spasila dijagnoza raka jetre te je pušten da se iz Njemačke pridruži obitelji koja je emigrirala u Čile, gdje je umro 1994., no rumunjski diktator Nicolae Ceausescu nije bio te sreće, nego je strijeljan nakon ekspresnog suđenja.
Čini se da je toga svjestan francuski predsjednik Emmanuel Macron, tipski pripadnik liberalno-demokratske elite, ponikao u bankarskom sektoru, koji je kampanju vodio kao sposoban tehnokrat koji može popraviti reformama aktualni poredak. Macron je u dramatičnom intervjuu za britanski tjednik The Economist ustvrdio da je NATO na samrti, a Europa na rubu ponora.
Macronovo dramatično upozorenje
Macron je u intervjuu za The Economist upozorio europske zemlje da se više ne mogu osloniti na Sjedinjene Države, odnosno da se od Amerike više ne može očekivati da će stati u obranu zemalja članica NATO-a.
"Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a. Europa se nalazi na rubu ponora", kazao je Macron pa dodao kako Europa mora početi strateški razmišljati o samoj sebi kao o geopolitičkoj sili. "U protivnom, Europa više neće kontrolirati vlastitu sudbinu", rekao je Macron.
Uzroci kraha DDR-a
Baš to se dogodilo komunističkom režimu Njemačke demokratske republike (DDR) koja je bila svašta, ali najmanje demokratska. Građani su se pobunili i počeli masovno, u stotinama tisućama, napuštati DDR, a oni koji su ostali organizirali su masovne demonstracije. Glavni pokrovitelj DDR-a je pak bio SSSR koji je u to vrijeme imao svojih problema. Sovjetski lider Mihail Gorbačov je Hoeneckera čak i upozorio da će onaj koji se ne mijenja s vremenom propasti te je bio vrlo jasan da Istočni Berlin ne može računati na bezuvjetnu podršku Moskve, čime se de facto raspao i Varšavski pakt. SAD su dobile utrku u naoružanju, a DDR-u je susjedna Poljska bila u oslobodilačkom poletu koji je izazvao sindikat Solidarnost predvođen Lechom Walesom. DDR je bila na rubu bankrota i opstajala je zahvaljujući zajmovima nominalno konkurentske Zapadne Njemačke. Sve se mijenjalo.
DDR-ov režim jednostavno više nije mogao kontrolirati svoju sudbinu, što se vidi i na nivou apsurdnog načina na koji je došlo do pada Berlinskog zida. Naime, stvar je zakotrljala nesmotrena izjava člana Politbiroa Günthera Schabowskog koji je okupljenim novinarima priopćio pogrešan zaključak sa sastanka i izjavio da se slobodno može proći iz Istočnoga u Zapadni Berlin. Okupljeni građani Istočnog Berlina su se u večernjim satima zaputili u zapadni dio grada, policajci su ih propustili i - dogodila se povijest.
Antifašistički zaštitni zid
Podsjetimo, Berlinski zid - kojeg su komunističke vlasti DDR-a, ironično, zvale Antifašistički zaštitni zid - izgrađen je u prvoj polovici 1960-ih. Izgradnja je započela u kolovozu 1961., nakon što su godinama iz Istočne Njemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sustavu, deseci tisuća ljudi bježali u smjeru znatno prosperitetnije Zapadne Njemačke.
Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njemačku bio je Berlin. Pretpostavlja se da je u razdoblju od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od tri milijuna ljudi, među kojima značajan broj obrazovanih mladih ljudi.
Odlukom komunističkog režima, kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca, u noći 17. kolovoza 1961. počela je gradnja Berlinskog zida visokog 3,6 metara. Izgradnja, održavanje i nadziranje zida bili su vrlo skupi i predstavljali su značajan teret za istočnonjemačku ekonomiju. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
Destabiliziranje Njemačke
Danas u Berlinu jedva da ima ostataka zida te su oni, koji su preostali, zaštićeni kao kulturno dobro i povijesni spomenici. Glavni grad Njemačke je ujedinjen i preobražen u nešto posve drugo u odnosu na desetljeća u kojima ga je dijelio zid. No, vrijeme bezbrižnosti je prestalo: u Njemačkoj vlada duboko neomiljena velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata, umorna kancelarka Merkel odrađuje svoj zadnji mandat, ekstremno desni AfD osvaja u pojedinim (većinom istočnim) pokrajinama i više od 20 posto glasova, a ekonomski rast ovisi o useljavanju, temi koja najviše daje goriva usponu populista.
Stabilna Njemačka se klima, a ona je posljednja oaza u Europi koja prolazi kroz duboke političke transformacije: Brexit, migrantska kriza, zaustavljanje proširenja, ekonomska nejednakost članica, kulturološki rat itd.
Višeslav Raos: Problem je što u Hrvatskoj sve tumačimo kroz prizmu 1991. i rata
Stoga smo se obratili politologu Višeslavu Raosu, docentu na FPZ-u, za komentar na temu što pad Berlinskog zida znači za nas u Hrvatskoj danas.
“S padom Berlinskog zida činilo se da liberalna demokracija nema alternativu, da je kraj povijesti u onom hegelovskom smislu”, kaže Raos, objašnjavajući što je zapravo značila teza američkog intelektualca Francisa Fukuyame o “kraju povijesti”, te podsjeća da se i sam Fukuyama u međuvremenu ogradio od toga.
“To je bio trenutak kada su Amerikanci bili nadmoćni, govori se u unipolarnom momentu, no ubrzo dolazi do uspona Kine i promjena”, dodaje Raos.
Što je pad Berlinskog zida značio u Hrvatskoj i za Hrvatsku, pitamo Raosa.
“Problem u Hrvatskoj je što sve tumačimo kroz prizmu 1991. godine i rata pa onda zaboravljamo što se sve događalo. U Hrvatskoj su se u 1980-ima događale jako zanimljive stvari, od sukoba u Partiji, preko toga da su se sakupljali potpisi za izbore pa do osnivanja političkih stranaka koje se tako nisu smjele zvati pa zato imamo situaciju da npr. HDZ i IDS nemaju riječ “stranka” u imenu. Plesalo se po rubu. U Partiji se tada raspravljalo o tome. Jedni su zagovarali da se unutar Socijalističkog saveza organizira pluralni politički život, dok su drugi željeli sve zaustaviti. Iz današnje perspektive lako je zaboraviti i što je značio onaj koncert Prljavog kazališta na Trgu. Tu je i povratak bana Jelačića, a 1989. Ivica Račan na Televiziji Zagreb čestita Božić. To su sve bili momenti tranzicije koji se danas zaboravljaju jer se sve gleda kroz kontekst kasnijeg rata”, odgovara Raos.
Ovaj politolog ističe da je pad Berlinskog zida bio ključni događaj širenja demokracije te da se baš po tom kriteriju vidi kako danas živimo u drugačijem svijetu.
Trend širenja demokracije ja završio
“Događaji iz 1989. su započeli trend širenja demokracije koji je u međuvremenu u opadanju. Mi imamo sve veći broj ljudi na svijetu koji žive pod autoritarnom vlašću, u autoritarnom poretku. Mnogi su od tih poredaka kompetitivno autoritarni, poput Rusije i Turske, u kojima ipak postoje izbori, ali neslobodni. Početak demokratizacije u Europi zapravo počinje padom polufašističkog režima u Portugalu, koji je izvela vojska, a završetak je pad Miloševića u Srbiji. To se iscrpilo. Život u autoritarnim režimima je za mnoge ljude atraktivan, oni znaju nuditi ekonomsku sigurnost i sigurnost uopće, a mnogi će ljudi to izabrati prije slobode”, objašnjava Raos.
U svijetu u kojemu vladaju Trump, Putin, Erdogan i Orban, koji svi na ovaj ili onaj način zastupaju ideju neliberalne demokracije, kako je taj poredak nazvao rodonačelnik Orban, ideali iz 1989. se čine napuštenima. Dapače, sklonije autoritarnim liderima često su baš one europske zemlje koje su bile iza Željezne zavjese, koje su se krajem 1980-ih borile za demokraciju, u koju su se mnogi u međuvremenu razočarali.
Uspon Kine
Povrh toga, tu je i Kina kojom, čvrstom rukom, vlada Komunistička partija koja je najmnogoljudniju azijsku zemlju pretvorila u svjetskog ekonomskog giganta. Kina je i dokaz da kapitalizam ne treba demokraciju da bi funkcionirao, što dodatno oslabljuje poziciju liberalne demokracije koja je do kraja zaživjela jedino u dijelovima Europe (koja u Bjelorusiji i dalje ima jednu diktaturu) i Americi. Demokratski ideal iz 1989. izašao je iz mode i više nije tako privlačan. Ovaj put, vjetar promjena puše protiv demokracije.
U zapadnim demokracijama je sve veći broj ljudi svjestan toga ili pak to osjeća na svojoj koži. Financial Times poziva da se resetira kapitalizam čiju trenutnu verziju vidi opasnom jer proizvodi prevelike nejednakosti u društvu, a to je i glavna tema na Svjetskom ekonomskom forumu proteklih godina, glavnom okupljanju bogatih i moćnih. Desni i lijevi populisti te sve radikalnije političke ideje dobivaju podršku, dok tehnokratska kompetentnost počinje izazivati sve veći prezir.
“Jao onoj vladi koja nema dobru oporbu. To vrijedi i na nacionalnoj razini, ali i na globalnoj”, kaže Raos, referirajući se na to da je postojanje SSSR-a tjeralo Zapad na izgradnju socijalne države i poštivanje ljudskih prava kako bi se pokazali boljim od svojih ideoloških protivnika iz Moskve. Kada je taj pritisak nestao, krenula je i unutarnja transformacija zapadnih društava.
Transformacija zapadnih društava
“Došlo je do transformacije socijaldemokracije u zapadnim demokracijama s Trećim putem Tonyja Blaira i Gerharda Schrödera, a predstavnik toga u Hrvatskoj je Zoran Milanović”, podsjeća Raos koji smatra da je najveća transformacija u Europi ona demografska zbog koje su potrebne migracije u europske zemlje. Dakle, u trenutnoj situaciji je moguće pokušati spasiti trenutni poredak reformama ili ga pak rušiti i kao zamjenu ponuditi, većinom, populizam i nacionalizam. Jedino što je nemoguće je održati trenutni status quo.
Višeslav Raos ima i upozorenje za vladajuću političku klasu Europske unije. Naime, u Bruxellesu je lako izgubiti iz vida obične Europljane i njihove potrebe i percepciju te se baviti temama koje su relevantne samo eurokratima.
Višeslav Raos
“Istočnonjemački režim je na kraju izgubio dodir sa stvarnošću. Oni nisu imali kontakta s običnim ljudima, s ulicom i zapravo je smiješno kako su s vremenom od jednog opakog režima, koji je sve želio kontrolirati, došli do toga da pacerski izgube”, ističe Raos i dodaje da “nijedna revolucija nije došla preko noći”.
Tako se i sve ovo što danas potresa demokratski svijet kuhalo desetljećima, da bi na površinu izbilo ponajviše nakon svjetske ekonomske krize 2008. godine koja je za mnoge bila prijelomni trenutak u kojem su izgubili vjeru u dominantni ideološki narativ demokratskog napretka koji ide ruku pod ruku s ekonomskim u liberalno-kapitalističkom okviru.
Gordan Duhaček
Foto: Wikipedia/FaH
DUGOGODIŠNJI vladar DDR-a Erich Honecker u siječnju 1989. javno je davao prognoze da će Berlinski zid stajati još 50 do 100 godina. Do kraja te godine Berlinski zid je pao, a Honecker i njegova komunistička partija su izgubili vlast i nestali s historijske pozornice.
Ove se godine obilježava 30 godina od pada Berlinskog zida 9. studenog 1989. godine koji je u jednom trenutku smatran simboličnim događajem koji je inaugurirao kraj povijesti i pobjedu liberalne demokracije i kapitalizma nad svim drugim formama društveno-ekonomskog uređenja, no sve više se čini kako današnje vladajuće elite trebaju obratiti pažnju na Honeckerovu sudbinu, tj. uvidjeti da je potrebno vrlo malo vremena za potpuni preokret. Sistem koji je nadživio svoju upotrebnu vrijednost ljudima može polako propadati, no kada krene konačno urušavanje, ono je brzo i brutalno, često krvavo za stare vlastodršce.
Sudbina Ericha Hoeneckera kao upozorenje današnjim vlastodršcima
Honeckera je od zatvora spasila dijagnoza raka jetre te je pušten da se iz Njemačke pridruži obitelji koja je emigrirala u Čile, gdje je umro 1994., no rumunjski diktator Nicolae Ceausescu nije bio te sreće, nego je strijeljan nakon ekspresnog suđenja.
Čini se da je toga svjestan francuski predsjednik Emmanuel Macron, tipski pripadnik liberalno-demokratske elite, ponikao u bankarskom sektoru, koji je kampanju vodio kao sposoban tehnokrat koji može popraviti reformama aktualni poredak. Macron je u dramatičnom intervjuu za britanski tjednik The Economist ustvrdio da je NATO na samrti, a Europa na rubu ponora.
Macronovo dramatično upozorenje
Macron je u intervjuu za The Economist upozorio europske zemlje da se više ne mogu osloniti na Sjedinjene Države, odnosno da se od Amerike više ne može očekivati da će stati u obranu zemalja članica NATO-a.
"Ono što trenutno prolazimo može se opisati kao moždana smrt NATO-a. Europa se nalazi na rubu ponora", kazao je Macron pa dodao kako Europa mora početi strateški razmišljati o samoj sebi kao o geopolitičkoj sili. "U protivnom, Europa više neće kontrolirati vlastitu sudbinu", rekao je Macron.
Uzroci kraha DDR-a
Baš to se dogodilo komunističkom režimu Njemačke demokratske republike (DDR) koja je bila svašta, ali najmanje demokratska. Građani su se pobunili i počeli masovno, u stotinama tisućama, napuštati DDR, a oni koji su ostali organizirali su masovne demonstracije. Glavni pokrovitelj DDR-a je pak bio SSSR koji je u to vrijeme imao svojih problema. Sovjetski lider Mihail Gorbačov je Hoeneckera čak i upozorio da će onaj koji se ne mijenja s vremenom propasti te je bio vrlo jasan da Istočni Berlin ne može računati na bezuvjetnu podršku Moskve, čime se de facto raspao i Varšavski pakt. SAD su dobile utrku u naoružanju, a DDR-u je susjedna Poljska bila u oslobodilačkom poletu koji je izazvao sindikat Solidarnost predvođen Lechom Walesom. DDR je bila na rubu bankrota i opstajala je zahvaljujući zajmovima nominalno konkurentske Zapadne Njemačke. Sve se mijenjalo.
DDR-ov režim jednostavno više nije mogao kontrolirati svoju sudbinu, što se vidi i na nivou apsurdnog načina na koji je došlo do pada Berlinskog zida. Naime, stvar je zakotrljala nesmotrena izjava člana Politbiroa Günthera Schabowskog koji je okupljenim novinarima priopćio pogrešan zaključak sa sastanka i izjavio da se slobodno može proći iz Istočnoga u Zapadni Berlin. Okupljeni građani Istočnog Berlina su se u večernjim satima zaputili u zapadni dio grada, policajci su ih propustili i - dogodila se povijest.
Antifašistički zaštitni zid
Podsjetimo, Berlinski zid - kojeg su komunističke vlasti DDR-a, ironično, zvale Antifašistički zaštitni zid - izgrađen je u prvoj polovici 1960-ih. Izgradnja je započela u kolovozu 1961., nakon što su godinama iz Istočne Njemačke, čije su se ekonomija i politička struktura temeljile na sovjetskom socijalističkom sustavu, deseci tisuća ljudi bježali u smjeru znatno prosperitetnije Zapadne Njemačke.
Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njemačku bio je Berlin. Pretpostavlja se da je u razdoblju od 1949. do 1961. godine iz Istočne u Zapadnu Njemačku prebjeglo više od tri milijuna ljudi, među kojima značajan broj obrazovanih mladih ljudi.
Odlukom komunističkog režima, kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca, u noći 17. kolovoza 1961. počela je gradnja Berlinskog zida visokog 3,6 metara. Izgradnja, održavanje i nadziranje zida bili su vrlo skupi i predstavljali su značajan teret za istočnonjemačku ekonomiju. Kroz sam Berlin prolazila su 44 kilometra zida.
Destabiliziranje Njemačke
Danas u Berlinu jedva da ima ostataka zida te su oni, koji su preostali, zaštićeni kao kulturno dobro i povijesni spomenici. Glavni grad Njemačke je ujedinjen i preobražen u nešto posve drugo u odnosu na desetljeća u kojima ga je dijelio zid. No, vrijeme bezbrižnosti je prestalo: u Njemačkoj vlada duboko neomiljena velika koalicija demokršćana i socijaldemokrata, umorna kancelarka Merkel odrađuje svoj zadnji mandat, ekstremno desni AfD osvaja u pojedinim (većinom istočnim) pokrajinama i više od 20 posto glasova, a ekonomski rast ovisi o useljavanju, temi koja najviše daje goriva usponu populista.
Stabilna Njemačka se klima, a ona je posljednja oaza u Europi koja prolazi kroz duboke političke transformacije: Brexit, migrantska kriza, zaustavljanje proširenja, ekonomska nejednakost članica, kulturološki rat itd.
Višeslav Raos: Problem je što u Hrvatskoj sve tumačimo kroz prizmu 1991. i rata
Stoga smo se obratili politologu Višeslavu Raosu, docentu na FPZ-u, za komentar na temu što pad Berlinskog zida znači za nas u Hrvatskoj danas.
“S padom Berlinskog zida činilo se da liberalna demokracija nema alternativu, da je kraj povijesti u onom hegelovskom smislu”, kaže Raos, objašnjavajući što je zapravo značila teza američkog intelektualca Francisa Fukuyame o “kraju povijesti”, te podsjeća da se i sam Fukuyama u međuvremenu ogradio od toga.
“To je bio trenutak kada su Amerikanci bili nadmoćni, govori se u unipolarnom momentu, no ubrzo dolazi do uspona Kine i promjena”, dodaje Raos.
Što je pad Berlinskog zida značio u Hrvatskoj i za Hrvatsku, pitamo Raosa.
“Problem u Hrvatskoj je što sve tumačimo kroz prizmu 1991. godine i rata pa onda zaboravljamo što se sve događalo. U Hrvatskoj su se u 1980-ima događale jako zanimljive stvari, od sukoba u Partiji, preko toga da su se sakupljali potpisi za izbore pa do osnivanja političkih stranaka koje se tako nisu smjele zvati pa zato imamo situaciju da npr. HDZ i IDS nemaju riječ “stranka” u imenu. Plesalo se po rubu. U Partiji se tada raspravljalo o tome. Jedni su zagovarali da se unutar Socijalističkog saveza organizira pluralni politički život, dok su drugi željeli sve zaustaviti. Iz današnje perspektive lako je zaboraviti i što je značio onaj koncert Prljavog kazališta na Trgu. Tu je i povratak bana Jelačića, a 1989. Ivica Račan na Televiziji Zagreb čestita Božić. To su sve bili momenti tranzicije koji se danas zaboravljaju jer se sve gleda kroz kontekst kasnijeg rata”, odgovara Raos.
Ovaj politolog ističe da je pad Berlinskog zida bio ključni događaj širenja demokracije te da se baš po tom kriteriju vidi kako danas živimo u drugačijem svijetu.
Trend širenja demokracije ja završio
“Događaji iz 1989. su započeli trend širenja demokracije koji je u međuvremenu u opadanju. Mi imamo sve veći broj ljudi na svijetu koji žive pod autoritarnom vlašću, u autoritarnom poretku. Mnogi su od tih poredaka kompetitivno autoritarni, poput Rusije i Turske, u kojima ipak postoje izbori, ali neslobodni. Početak demokratizacije u Europi zapravo počinje padom polufašističkog režima u Portugalu, koji je izvela vojska, a završetak je pad Miloševića u Srbiji. To se iscrpilo. Život u autoritarnim režimima je za mnoge ljude atraktivan, oni znaju nuditi ekonomsku sigurnost i sigurnost uopće, a mnogi će ljudi to izabrati prije slobode”, objašnjava Raos.
U svijetu u kojemu vladaju Trump, Putin, Erdogan i Orban, koji svi na ovaj ili onaj način zastupaju ideju neliberalne demokracije, kako je taj poredak nazvao rodonačelnik Orban, ideali iz 1989. se čine napuštenima. Dapače, sklonije autoritarnim liderima često su baš one europske zemlje koje su bile iza Željezne zavjese, koje su se krajem 1980-ih borile za demokraciju, u koju su se mnogi u međuvremenu razočarali.
Uspon Kine
Povrh toga, tu je i Kina kojom, čvrstom rukom, vlada Komunistička partija koja je najmnogoljudniju azijsku zemlju pretvorila u svjetskog ekonomskog giganta. Kina je i dokaz da kapitalizam ne treba demokraciju da bi funkcionirao, što dodatno oslabljuje poziciju liberalne demokracije koja je do kraja zaživjela jedino u dijelovima Europe (koja u Bjelorusiji i dalje ima jednu diktaturu) i Americi. Demokratski ideal iz 1989. izašao je iz mode i više nije tako privlačan. Ovaj put, vjetar promjena puše protiv demokracije.
U zapadnim demokracijama je sve veći broj ljudi svjestan toga ili pak to osjeća na svojoj koži. Financial Times poziva da se resetira kapitalizam čiju trenutnu verziju vidi opasnom jer proizvodi prevelike nejednakosti u društvu, a to je i glavna tema na Svjetskom ekonomskom forumu proteklih godina, glavnom okupljanju bogatih i moćnih. Desni i lijevi populisti te sve radikalnije političke ideje dobivaju podršku, dok tehnokratska kompetentnost počinje izazivati sve veći prezir.
“Jao onoj vladi koja nema dobru oporbu. To vrijedi i na nacionalnoj razini, ali i na globalnoj”, kaže Raos, referirajući se na to da je postojanje SSSR-a tjeralo Zapad na izgradnju socijalne države i poštivanje ljudskih prava kako bi se pokazali boljim od svojih ideoloških protivnika iz Moskve. Kada je taj pritisak nestao, krenula je i unutarnja transformacija zapadnih društava.
Transformacija zapadnih društava
“Došlo je do transformacije socijaldemokracije u zapadnim demokracijama s Trećim putem Tonyja Blaira i Gerharda Schrödera, a predstavnik toga u Hrvatskoj je Zoran Milanović”, podsjeća Raos koji smatra da je najveća transformacija u Europi ona demografska zbog koje su potrebne migracije u europske zemlje. Dakle, u trenutnoj situaciji je moguće pokušati spasiti trenutni poredak reformama ili ga pak rušiti i kao zamjenu ponuditi, većinom, populizam i nacionalizam. Jedino što je nemoguće je održati trenutni status quo.
Višeslav Raos ima i upozorenje za vladajuću političku klasu Europske unije. Naime, u Bruxellesu je lako izgubiti iz vida obične Europljane i njihove potrebe i percepciju te se baviti temama koje su relevantne samo eurokratima.
Višeslav Raos
“Istočnonjemački režim je na kraju izgubio dodir sa stvarnošću. Oni nisu imali kontakta s običnim ljudima, s ulicom i zapravo je smiješno kako su s vremenom od jednog opakog režima, koji je sve želio kontrolirati, došli do toga da pacerski izgube”, ističe Raos i dodaje da “nijedna revolucija nije došla preko noći”.
Tako se i sve ovo što danas potresa demokratski svijet kuhalo desetljećima, da bi na površinu izbilo ponajviše nakon svjetske ekonomske krize 2008. godine koja je za mnoge bila prijelomni trenutak u kojem su izgubili vjeru u dominantni ideološki narativ demokratskog napretka koji ide ruku pod ruku s ekonomskim u liberalno-kapitalističkom okviru.
Habibti, ya nour el - ain...
-
dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Kakve godine 
Fkt je kuhalo svuda istočnim blokom plus exyu...
Direktni prijenos pada causescua na tv...
Zid
U Sloveniji frka, prosvjedi zbog zatvaranja Janše, tasica, zavrla, borstnera... Napetosti izmedju TO Slovenije i Beograda (što se kasnije pokazalo dosta bitnim, jer je slovenska to jedina zadržala svoje oružje... Sve ostale republičke to su razoružane... Možemo jednom pogadjati zašto)
Točno se ovdje moglo osjetiti u zraku da je nešto gotovo...
Fkt je kuhalo svuda istočnim blokom plus exyu...
Direktni prijenos pada causescua na tv...
Zid
U Sloveniji frka, prosvjedi zbog zatvaranja Janše, tasica, zavrla, borstnera... Napetosti izmedju TO Slovenije i Beograda (što se kasnije pokazalo dosta bitnim, jer je slovenska to jedina zadržala svoje oružje... Sve ostale republičke to su razoružane... Možemo jednom pogadjati zašto)
Točno se ovdje moglo osjetiti u zraku da je nešto gotovo...
Habibti, ya nour el - ain...
-
Salko
- Forum [Bot]
- Posts: 26742
- Joined: 25 Sep 2018, 14:23
- Location: Tamni Vilajet
- Mood:
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
dok su se dešavale te stvari oko nas u "Republikama" u BiH je brujalo "Niko ne može da sruši bratstvo i jedinstvo"storm wrote: 09 Nov 2019, 09:28 Kakve godine
Fkt je kuhalo svuda istočnim blokom plus exyu...
Direktni prijenos pada causescua na tv...
Zid
U Sloveniji frka, prosvjedi zbog zatvaranja Janše, tasica, zavrla, borstnera... Napetosti izmedju TO Slovenije i Beograda (što se kasnije pokazalo dosta bitnim, jer je slovenska to jedina zadržala svoje oružje... Sve ostale republičke to su razoružane... Možemo jednom pogadjati zašto)
Točno se ovdje moglo osjetiti u zraku da je nešto gotovo...
"ignorance is bliss"
-
dadojović
- Forum [Bot]
- Posts: 10576
- Joined: 12 Aug 2018, 14:01
- Has thanked: 372 times
- Been thanked: 310 times
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Zanimljiv citat iz ovih novina a objavio ga je Independent: Svijet više nema rubove, Europa je ponovo okrugla.
A i ova sporedna vijest: ne prihvaćamo majorizaciju. Ha, ha, ha To je izgleda i prije bila omiljena hrvatska uzrečica.
A piše i s koje smo mi strane željezne zavjese bili. (To je vezano za ove naše trenutne dnevno političke aktualnosti)
A i ova sporedna vijest: ne prihvaćamo majorizaciju. Ha, ha, ha To je izgleda i prije bila omiljena hrvatska uzrečica.
A piše i s koje smo mi strane željezne zavjese bili. (To je vezano za ove naše trenutne dnevno političke aktualnosti)
MM "provali rimu za notornu laž, za duboki uzdah posustalog sna, rimu za tminu, i tišinu za dno dna" MM
-
Tokmak
- Vucin apostol
- Posts: 16959
- Joined: 08 Jul 2015, 17:31
- Location: Ulica Rajkovačića i Čalušića bb
- Has thanked: 1617 times
- Been thanked: 1464 times
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Ne prihvacamo majorizaciju!!!
Vuk dlaku mijenja, ćud nikada.
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Da...Salko_dvominutaš wrote: 09 Nov 2019, 09:31dok su se dešavale te stvari oko nas u "Republikama" u BiH je brujalo "Niko ne može da sruši bratstvo i jedinstvo"storm wrote: 09 Nov 2019, 09:28 Kakve godine
Fkt je kuhalo svuda istočnim blokom plus exyu...
Direktni prijenos pada causescua na tv...
Zid
U Sloveniji frka, prosvjedi zbog zatvaranja Janše, tasica, zavrla, borstnera... Napetosti izmedju TO Slovenije i Beograda (što se kasnije pokazalo dosta bitnim, jer je slovenska to jedina zadržala svoje oružje... Sve ostale republičke to su razoružane... Možemo jednom pogadjati zašto)
Točno se ovdje moglo osjetiti u zraku da je nešto gotovo...
Pazi 1988...pune četiri godine prije prvog metka u bih, ovdje je kuhalo uvelike..
Pukao je narodu film, a konkretno je bila samovolja vojnog suda jna na četiri Slovenca... Do tada slovenci su nekako naginjali preustroju države, konfederaciji samostalnih republika, nije SFRJ ni bila sporna previse... Nakon toga otcijepljenje je postalo imperativ...
Habibti, ya nour el - ain...
-
Salko
- Forum [Bot]
- Posts: 26742
- Joined: 25 Sep 2018, 14:23
- Location: Tamni Vilajet
- Mood:
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
ured vjekovna krilatica hrvata
"ignorance is bliss"
-
Challenger__
- Na probnom
- Posts: 26
- Joined: 26 Oct 2019, 23:46
- Status: Offline
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Ou, ovo je više od vijesti, ovo je idealan tekst za jednu vanredno pametnu temu, temu o globalnom procesu kome svjedočimo danas i ovdje.storm wrote: 09 Nov 2019, 09:14 Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
S tim što bih stvar ovako formulisao: Tada, prije 30 godina, jeste srušen poredak stvoren na Jalti ali nije nastupio drugi poredak već je nastupilo vrijeme odsustva poretka, svojevrsna stihija. Jedno vrlo dramatično međuvrijeme. Međuvrijeme u kome su kolateral bili narodi nakadašnje Jugoslavije - neko manje a neko više - a ponajviše oni u njenom samom centru, u Bosni i Hercegovini.
Sada se samo možemo nadati da će u vremenu ispred nas, vremenu istočne kontrastihije, narodi i političari na ovim prostorima imati dovoljno pameti da ne dozvole da ponovo budu kolateral, po drugi put za trideset godina.
Last edited by Challenger__ on 09 Nov 2019, 09:52, edited 1 time in total.
Razumljivo je kada se dijete boji mraka; istinska tragedija je kada se čovjek boji svjetla
Re: Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
Neka malo u vijestima bude, pa ću prebaciti u prikladni pdf...Challenger__ wrote: 09 Nov 2019, 09:48Ou, ovo je više od vijesti, ovo je idealan tekst za jednu vanredno pametnu temu, temu o globalnom procesu kome svjedočimo danas i ovdje.storm wrote: 09 Nov 2019, 09:14 Prije 30 godina u Berlinu je stvoren novi svjetski poredak. Sada se urušava
S tim što bih stvar ovako formulisao: Tada, prije 30 godina, jeste srušen poredak stvoren na Jalti ali nije nastupio drugi poredak već je nastupilo vrijeme odsustva poretka, svojevrsna stihija. Jedno vrlo dramatično međuvrijeme. Međuvrijeme u kome su kolateral bili narodi nakadašnje Jugoslavije - neko manje a neko više - a ponajviše oni u njenom samom centru, u Bosni i Hercegovini.
Sada se samo možemo nadati da će u vremenu ispred nas, narodi i političari na ovim prostorima, imati dovoljno pameti da ne dozvole da ponovo budu kolateral, po drugi put za trideset godina.
Habibti, ya nour el - ain...