Nepravilni, široko rasprostranjeni, izrazi

[Zagorka]

Kad je zajebancija svasta je prihvatljivo ali kad vidim da neko ozbiljno napiše :oprosti će ona meni....

Pa brate radiš li tu pauzu kad izgovaraš?

[lejlamo]

Isto tako, trebamo prestati koristiti neke riječi i izraze, koje mada su uvriježene i česte nisu i pravilne.
Tako da televizor ne smanjujemo, već stišavamo zvuk, kao što ne pomičemo sat, već kazaljke.

hehe, dalo bi se o tome...
to je kao kada isprave da nije pravilno "na telefonu taj i taj" "bio sam na telefonu, na tabletu"
pa kao reakcija slijedi šala, pošalica u vidu komentara "siđi s telefona".
a istom liku je ispravno da kaže "bio sam na ručku sa...."

[Zagorka]

Isto tako, trebamo prestati koristiti neke riječi i izraze, koje mada su uvriježene i česte nisu i pravilne.
Tako da televizor ne smanjujemo, već stišavamo zvuk, kao što ne pomičemo sat, već kazaljke.

hehe, dalo bi se o tome...
to je kao kada isprave da nije pravilno "na telefonu taj i taj" "bio sam na telefonu, na tabletu"
pa kao reakcija slijedi šala, pošalica u vidu komentara "siđi s telefona".
a istom liku je ispravno da kaže "bio sam na ručku sa...."

Ako se ne varam švabe imaju različito na moru i na stolu?
Kod nas nema.

[dadojović]

Nema potrebe ni da se izbacuju.

Kolokvijalni i žargonski izrazi su dio, i bogatstvo, svakog jezika. Ne treba ih izbacivati već samo ukazivati, i učiti, što je pravilno a što kolokvijalno.

[Venera]

Nema potrebe ni da se izbacuju.

Kolokvijalni i žargonski izrazi su dio, i bogatstvo, svakog jezika. Ne treba ih izbacivati već samo ukazivati, i učiti, što je pravilno a što kolokvijalno.

Šrajbenzi spiku?

Žargoni se često optužuju i zbog reprodukcije stereotipa o rodnim ulogama i izjednačavanja seksualnosti s nasiljem (Katnić-Bakaršić 2007: 225). Seksistički i mačistički elementi slenga lako se identificiraju u brojnim agresivnim ili uvredljivim izrazima za spolni odnos iz muške pozicije (puknuti, roštiljati), za žene (jebulja, dromfulja, kramp, dupetara), homoseksualce (gejša, analitičar, dudloje), dijelove tijela (alat i batina za penis, gepek i getriba za stražnjicu) itd. Krunoslav Pranjić žargonu (on ga naziva šatrovačkim jezikom) zamjera i nedelikatnost, grubost, okrutnost, degradiranje osjećajnih i estetskih vrednota, snobovsko preuzimanje riječi iz stranih jezika, riječi koje znače „sve i sva“, pretjeranu sinonimiju (što se prema njemu pogrešno shvaća kao izražajno bogatstvo) te izražavanje apstraktnoga konkretnim, što može indicirati nedostatak „obrazovanja, rafinmana i senzibilnosti, ili uopće duhovnih horizonata“ (1973: 36). Žargon, svakako, a to se osobito ogleda iz njegova leksika i frazeologije, često ima i nonkonformističkih, ali i antiintelektualističkih, ksenofobnih, seksističkih i sličnih obilježja. Potonje, dakako, umanjuje njegov osporavateljski potencijal te ga približava onim diskursima i jezicima koji na srodne načine utjelovljuju represivne stereotipove o drugima i drukčijima.

obavezno procitati cijeli tekst o kolokvijalnoj i zargonskoj upotrebi jezika

https://stilistika.org/zargon-i-kolokvijalni-jezik

[Nice try]

Nema potrebe ni da se izbacuju.

Kolokvijalni i žargonski izrazi su dio, i bogatstvo, svakog jezika. Ne treba ih izbacivati već samo ukazivati, i učiti, što je pravilno a što kolokvijalno.

Bogatstvo, da.

[Maja]

Neko spomenu struju.

U nasoj mahali, momak koji popisuje utrosene kw, zove se svjetlar.
- Sto je otvorena kapija?
- Ne znam. Dolazio je svjetlar, mozda je on ostavio.

[greeneyes]

Cuj svjetlar

[Nice try]

Kod nas starije žene kažu:
- Odoh platiti svjetlo

[Venera]

Ulica Kahvina ( moja fotka)

kahva

[Sheval]

I tu smo u vrhu.
Ali, nisu toliko ljudi krivi, niti trebaju biti predmet izrugivanja i sprdnje.
Mnogi zanemaruju cinjenicu, da je u patrijarhalnoj RBiH, skolstvo bilo premija, uglavnom.
Narocito u ruralnim, siromašnim sredinama. Kada su se birala djeca koja ce ici u skolu, a koja ce ostati kuci. Jer, sve je to trebalo placati, a ljudi nerijetko nisu imali sta da jedu.
Ono sta je porazavajuce, velika doza nepismenosti kod mladje generacije, koji su završili skolovanje, osnovno ili srednje, nebitno.

[Sheval]

Mada, ovo, ne znam.
Dje to zacori pisati u pm.
Ima li neko od mladjih da je diskonektuje

[Julia-Klara]

Isto tako, trebamo prestati koristiti neke riječi i izraze, koje mada su uvriježene i česte nisu i pravilne.
Tako da televizor ne smanjujemo, već stišavamo zvuk, kao što ne pomičemo sat, već kazaljke.

hehe, dalo bi se o tome...
to je kao kada isprave da nije pravilno "na telefonu taj i taj" "bio sam na telefonu, na tabletu"
pa kao reakcija slijedi šala, pošalica u vidu komentara "siđi s telefona".
a istom liku je ispravno da kaže "bio sam na ručku sa...."

Cesi kazu "u telefonu"

[Sheval]

I da..sta je svojstveno iskljucivo nama u BiH...to dž...
Rodženi...WTF

Imamo problema i sa Č i Ć...ali to imaju i Dalmatinci....ali ovo DŽ...e to je svojstveno samo nama.

[srculence7]

Ma kakvo nerviranje, nastupa habituacija

[Heidi]

Ulica Kahvina ( moja fotka)

kahva

Prezime Kahvo.

[Mirelam]

I tu smo u vrhu.
Ali, nisu toliko ljudi krivi, niti trebaju biti predmet izrugivanja i sprdnje.
Mnogi zanemaruju cinjenicu, da je u patrijarhalnoj RBiH, skolstvo bilo premija, uglavnom.
Narocito u ruralnim, siromašnim sredinama. Kada su se birala djeca koja ce ici u skolu, a koja ce ostati kuci. Jer, sve je to trebalo placati, a ljudi nerijetko nisu imali sta da jedu.
Ono sta je porazavajuce, velika doza nepismenosti kod mladje generacije, koji su završili skolovanje, osnovno ili srednje, nebitno.

Shevale@ koliko znam osnovno skolovanje je bilo obavezno u RBiH, a ne premija.
Maloprije nedoumice sa kupiJo i neznam.

[Sheval]

I tu smo u vrhu.
Ali, nisu toliko ljudi krivi, niti trebaju biti predmet izrugivanja i sprdnje.
Mnogi zanemaruju cinjenicu, da je u patrijarhalnoj RBiH, skolstvo bilo premija, uglavnom.
Narocito u ruralnim, siromašnim sredinama. Kada su se birala djeca koja ce ici u skolu, a koja ce ostati kuci. Jer, sve je to trebalo placati, a ljudi nerijetko nisu imali sta da jedu.
Ono sta je porazavajuce, velika doza nepismenosti kod mladje generacije, koji su završili skolovanje, osnovno ili srednje, nebitno.

Shevale@ koliko znam osnovno skolovanje je bilo obavezno u RBiH, a ne premija.
Maloprije nedoumice sa kupiJo i neznam.

Jeste, ali mnogi su to vjesto izbjegavali.
I sad je obavezno, pa, skoluju li se svi?
Evo Romi npr.?
Nisu svi nomadi, ima i nasih, autohtonih, sa urednim mjestom prebivališta

[Mirelam]

Ne znam odakle podatke vadis ali se moze govori samo u promilima, a ne o mnogima. Ako ne saljes dijete u skolu zakonski se odgovaralo, angazovale se socijalne sluzbe i sl. Nemoj pretjerivati.

[Sheval]

Daj Mire, ne zezaj.
Kao da je javna tajna da su se djevojke mahom ostavljale kuci, da prave pitu, da sluze, a muskima se (nekako i nekima) placalo skolovanje.
Pisem o ruralnim područjima.