Kod komsije

[komsija]

Bajram Serif Mubarek Olsun

Zeleni se barjaci svuda vihore
Ezani sa minareta odjekuju
Na sve strane sretna lica
Muslimani Bajram docekuju

Na sabahu ranom majka budi sina
Glava je kuce, jer nema babe
Idi u dzamiju, zamijeni oca
Dok se ne vrati sa Cabe

Svjezina abdesta budi tijelo
Allahu ekber, Allahu ekber
Usne salju zahvalnost Allahu
Sad se oblaci najljepse odijelo

Danas svima srca trepere
Kao latice maslacka na vjetru
Ramazan bjese velika sansa
Da se dusa opere

Glas imama je kao struna
Siri se njezno kao miris cvijeta
Hvala Allahu, dzamija je puna
Svuda je tako sirom svijeta

Prodje namaz, pruzamo ruke
Osmijeh je na licu pun
Vrijeme za cestitanja nasoj braci
Bajram Serif Mubarek Olsun

komsija

[paparaci]

[komsija]

Ovom prilikom bi se svima zahvalio koji su davajuci tu karmu (zbog karme mi je svejedno) pozitivno komentarisali ovo sto ja ponekad piskaram, tj. pisem pjesmice
Nisam ni znao da nekoliko vas to cita i da ste primijetili ove moje pjesmice
Najiskrenije se zahvaljujem

[komsija]

Srce nije izdrzalo

Vrisak telefona u mrkloj noci
Budi me iz teskog sna
Umorna ruka dize slusalicu
Usporeno govorim halo

Kao da me neko maljem udario
U glavi poceo vodopad da sumi
Razime...Sefika je ovdje
Babo je preselio jutros

U grlu mi postaje tijesno
Na usnama katanac steze
Uspijevam udahnuti zraka
Boze, zar je to istina

Placni glas jos cujem
Telefon mi postaje tezak
Konacno je pitam ; kada
Sapatom mi rece:Maloprije

Culo se glasno klik
Nisam svjestan kraja razgovora
Sablasna svjetla svijetle u sobi
Tisinom tuznom umotana

Polako mi dolazi u svijest
Ostadoh bez voljenog oca
Ode zauvijek na pocinak
A sin ga ispratiti ne moze

Proslo je nekoliko godina
Tuzna vijest se pamti
Otac je bio uz sina
Volio bih da se to vrijeme vrati

Sada me sjecanja prate
Zivot mi bez oca ruse
Saljem mu fatihu od srca
Za rahmet njegove duse

komsija

[komsija]

Kemal Monteno

Svaka je pjesma tuzna
Koju pjeva Monteno
Iz duse izlaze stihovi
Izgleda cisto i otmeno

Da li ce Decembar ikada biti
Topao kao Kemine pjesme
Jer jednog dana kad ode
Mnogi ce suze liti

Kemo i njegova gitara
Decenijama se druze sa nama
Generacije odrastose sa njim
Necemo izdati drugara

Jutros pisem stihove
Damari mi drhte od miline
S postovanjem , naklon covjeku
Koga vole od Une do Drine

Nemam veliki fond rijeci
Da ova pjesma bude vrijednost
Samo cu reci ovo
Njegovo pjevanje dusu lijeci

Eh sto ti je ovaj zivot
Lijepe i ruzne ga stvari krase
Ali najljepsa sjecanja na Kemu
Nikada se ne gase

komsija

[Sibila]

ja nisam primjetila tvoje pjesmice ali sam skontala da te nema.......long time no see

[komsija]

Sjecanja na Nijaza Meskovica (prijatelj)

Sunca je odavno nestalo
Decembar stenje od tuge
Pritisak u dusi ne prestaje
Bez tebe godine postase duge

Nevjerica jos vlada
Familija, prijatelji I Brka u soku
Godina se k’o crni mrak sunja
Kako te preboliti sada

2011, Ljeto kraj vikendice uvece
Sjecanja prolaze kroz vrijeme
Zasto se osmijeh zaledio
Tako me u srcu pece

Familiju imas brojnu
Svi su k’o biseri bijeli
Tvoj iznenadni odlazak
Od radosti ih dijeli

Ne dam te zaboravu druze
Tvoji su najdrazi uz tebe
Pisacu o tebi pjesme
Sve dok me prsti sluze

Dragi moj Nijaze
Zavrsavam ovu tuznu poemu
Moram reci Allahimanet
Neka ti je vjecni rahmet

komsija

[komsija]

Zasto?

Zasto su rijeke tako hladne
Zasto nevolja napada bijedu
Imamo danas ljude gladne
Ta pitanja muce glavu sijedu

Zasto danas ljubavi nema
Nemojte da vas to cudi
Ko zna sta nam se sprema
Postali su cudni ljudi

Nema vise ni bijelih koza
Ne svicu kao nekad zore
Slabo se cuje kloparanje voza
Samo da nam ne bude gore

Gdje nestade zelena trava
Zasto narod lije suze
Kako to da niko ne spava
Ko nam to sve uze

Niko nikome da pruzi ruku
Svi obukli lijepa odijela
Mnogi su na Facebook-u
Nestala si lijepa sijela

Sta je zivot bez zraka i vode
Zivot nije bez hrane
Nema nama ni slobode
Dok imamo ljude gladne

[komsija]

Ramazan je, a majka sama

Kandilji rasipaju raskošnu svjetlost
U malom selu na Sjeveru Bosne
Rijetki prolaznici žure kući
Iftaru se svi raduju

Samo je u jednoj kući tiho
Sjena na zastrtom prozoru stoji
Kao spomenik vječnoj čežnji
Moja majka uzdahe broji

Pogledam iznutra na malu sobu
Kraj prozora je najdraže biće
Očiju suznih zagledanih u noć
Na stolu ohladilo jelo i piće

Gladna a sita, čudan osjećaj skroz
Samoća joj pravi društvo
Doziva sinove svoje
Unuke rasute po svijetu

Djeco moja, oči moje drage
Ramazan je svjetlost a ne tama
Allah me nagradio sa još jednim postom
Ali iftariti ne mogu sama

Čujem majku, u grlu mi riječi zastaju
Imam osjećaj stomak mi prazan
Ipak uspijevam šapnuti tiho
Draga majko mubarek ti Ramazan

Razim Bijelić

[komsija]

Ramazan je, a majka sama

Kandilji rasipaju raskošnu svjetlost
U malom selu na Sjeveru Bosne
Rijetki prolaznici žure kući
Iftaru se svi raduju

Samo je u jednoj kući tiho
Sjena na zastrtom prozoru stoji
Kao spomenik vječnoj čežnji
Moja majka uzdahe broji

Pogledam iznutra na malu sobu
Kraj prozora je najdraže biće
Očiju suznih zagledanih u noć
Na stolu ohladilo jelo i piće

Gladna a sita, čudan osjećaj skroz
Samoća joj pravi društvo
Doziva sinove svoje
Unuke rasute po svijetu

Djeco moja, oči moje drage
Ramazan je svjetlost a ne tama
Allah me nagradio sa još jednim postom
Ali iftariti ne mogu sama

Čujem majku, u grlu mi riječi zastaju
Imam osjećaj stomak mi prazan
Ipak uspijevam šapnuti tiho
Draga majko mubarek ti Ramazan

Razim Bijelić

Prilika da obnovim ovu pjesmu

[komsija]

Nesto mi doslo cccc


Nasa Brka


U zagrljaju Ugora, Sterca I ekonomije
Sa Juga Ramina Cuprija
Pitoma kasaba u ravnici
To je nasa Brka

Rijeka je dijeli na dva dijela
Istim se imenom kite
Sa Majevice u pohode dosla
Brka se sa Brkom ponosi

Tromedja, vodenice I fudbalski tim
Simboli Brke su vjecni
Svaki Pobrklija u svijetu
Nosi u srcu svom

Cesme , birtije I mostovi
To je posebna prica
Pjesnik o tome pjeva
Brka je u srcu mom

Ne smijemo zaboraviti heroje
Neki padose na putu slobode
Njihove se zasluge broje
Zaboravu ih otimam sada

Malo po malo dodjoh do kraja
Tako je to u pjesmi
Samo jos da porucim svima
Pobrklije su najbolja raja

komsija